II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI A) Ocjena stanja Uravnoteženi regionalni razvoj od iznimnog je značaja za ukupni gospodarski rast i razvoj Republike Hrvatske, te je stoga potrebno da i zakonsko rješenje na odgovarajući način uređuje i kontinuirano poboljšava pristup ovoj problematici. Postojeće zakonsko rješenje, Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14) dalje: Zakon, potrebno je unaprijediti. Problem koji je ostao neriješen i nakon donošenja drugog Zakona, jest vezivanje poticajnih mjera za regionalni razvoj uz geostrateški položaj jedinica. Naime, nepovoljniji geostrateški položaj pojedinih JLS u odnosu na druge kontinuirano vodi padu prihoda jedinica, kroz depopulaciju te konstantno nedostatna sredstva za razvoj dodatnih sadržaja kojima bi jedinice mogle ostvarivati prihode s osnova svog položaja (turistički, sportski, poslovni i drugi sadržaji). Zakon do sada nije osigurao kriterij kojim bi se osigurao veći stupanj fiskalnog izravnanja uvažavajući geostrateški položaj jedinice. Stoga je nužno uvesti uz različite sustave kategorizacije, područja čiji se razvoj dodatno potiče, pri čemu su neki od njih potpuno neodgovarajući u metodološkom smislu te dovode do značajnih nelogičnosti u izboru područja kojima se dodjeljuje pomoć iz državnog proračuna. Uslijed neusklađenog stvarnog stanja s normativnim rješenjima, središnja država pomaže neka područja koja po svojim društveno-gospodarskim obilježjima to nikako ne opravdavaju. Takvo stanje je posebno neodrživo u situaciji teške gospodarske situacije koja se vrlo negativno odražava i na mogućnosti državnog proračuna da pomaže slabije razvijena područja, pri čemu je potrebno osigurati što veću učinkovitost u dodjeli pomoći. Stoga je potrebno proces kategorizacije područja prema stupnju razvijenosti skratiti, odnosno stupanj razvijenosti utvrđivati svake tri godine, umjesto pet kako je to bilo predviđeno postojećim Zakonom. B) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Zakonom je nužno uvesti kriterij koji će iskazivati fiskalnu snagu jedinica lokalne samouprave, utemeljen na zajedničkom prihodu jedinica – porezu na dohodak i porezu na promet nekretnina te prihoda koje jedinice ostvaruju s osnova svog geostrateškog položaja i to općinskih odnosno gradskih poreza, prihodaod stvari u njenom vlasništvu i imovinskih prava, sukladno čl. 29. tč. 1. i 2. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave te prihoda od naknada za koncesiju koje daje njeno predstavničko tijelo, a sukladno čl. 68. toč. 2. i 4. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. U tu svrhu predlaže se uvesti indeks poravnanja kojim bi se svakoj jedinici osiguralo prihode u visini od 1.500,00 kn stanovniku jedinice. Također Zakonom treba poticati jedinice na daljnje umrežavanje, odnosno dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave, a u cilju podizanja stupnja razvijenosti jedinica uz druge prednosti kao što su efikasnije pružanje javnih usluga i racionalna raspodjela javnih sredstava.