II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI U hrvatskoj političkoj stvarnosti protekom vremena nagomilao se broj državnih i lokalnih dužnosnika pri čemu u obavljanju njihovih dužnosničkih poslova često nastaju brojni i znatni troškovi. S obzirom da se troškovi povezani s obavljanjem dužnosničkih poslova podmiruju iz proračunskih sredstava, tj. iz novca poreznih obveznika, korisnim se pokazuju promišljanja o uspostavljanju učinkovitog mehanizma nadzora nad trošenjem javnih sredstava. Premda računovodstvena i porezna pravila reguliraju formalne aspekte odobravanja i naknade dužnosničkih troškova, u stvarnosti ne postoji mehanizam nadzora odgovornog trošenja javnih sredstava te njihove nužnosti i ekonomske opravdanosti. Slijedom navedenoga ovim se Zakonom predlaže uspostaviti učinkovit mehanizam javnog nadzora korištenja novca poreznih obveznika i javnih sredstava. U tu svrhu predlaže se ustrojiti Registar troškova koji nastanu u obavljanju javnih dužnosti u kojemu će se na jednom središnjem mjestu evidentirati i publicirati relevantni troškovi dužnosnika. Ustrojavanjem registra troškova i javnom publikacijom podataka o pojedinačnim troškovima želi se postići tri glavna cilja: (a) da se novac poreznih obveznika i druga javna sredstva koriste razborito i odgovorno te radi ostvarivanja javnog interesa, (b) da su svi troškovi koji nastanu u obavljanju javne dužnosti nužni i opravdani te prethodno odobreni od ovlaštenog nalogodavca i (c) da javnost ima uvid u trošenje novca poreznih obveznika i drugih javnih sredstava. Opisano zakonodavno rješenje pronalazi svoje uzore u poredbenoj praksi. Tako se, primjerice, slično rješenje može pronaći u praksi Kanade ili Irske. Prijedlogom zakona uređuju se osnovna pitanja povezana s ustrojavanjem Registra, njegovim vođenjem, propisuju se podaci koji se upisuju u Registar, postupak za upis tih podataka te pravila o javnoj dostupnosti upisanih podataka.
