Poštovane gospođe i gospodo zastupnici otvaram 16. sjednicu Hrvatskog sabora i sve vas srdačno pozdravljam. Posebno pozdravljam predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednike i ostale nazočne članice i članove Vlade RH. Ovom sjednicom započinje redovito zasjedanje Hrvatskog sabora koje prema odredbama Ustava RH i Poslovnika Hrvatskog sabora započinje 15. siječnja i završava 15. srpnja. Pozivam vas na početku da odamo počast domovini izvođenjem himne „Lijepa naša domovino“. - Izvođenje himne „Lijepa naša domovino“ – Isto tako pozivam vas da minutom šutnje odamo počast svima onima koji su svojim radom i djelovanjem pridonijeli stvaranju i razvoju neovisne i slobodne Hrvatske, posebno Hrvatskim braniteljima i svima koji su svoj život dali za domovinu. - Minuta šutnje – Neka im je vječna slava i hvala im. Gospođe i gospodo zastupnici na današnji dan obilježava se 28 godišnjica Međunarodnog priznanja Hrvatske. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, raskinula sve državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom na današnji dan 15. siječnja 1992. postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti. Neovisnost i suverenost RH priznalo je svih 12 zemalja članica tadašnje europske zajednice kojim su se istog dana pridružile i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Na današnji dan obilježava se i 22 godišnja završetka mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, ustavnopravni poredak RH. Dan međunarodnog priznanja RH i dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u Hrvatskoj se obilježavaju kao spomendani. Prije nego nastavimo s radom dopustite mi da u vaše i u svoje ime zahvalim predsjednici RH gospođi Kolindi Grabar Kitrović na dosadašnjoj suradnji u obavljanju odgovorne i zahtjevne dužnosti predsjednice RH. Također mi dozvolite da u ime zastupnica i zastupnika Hrvatskog sabora čestitam gospodinu Zoranu Milanoviću na izboru za predsjednika RH. Želim mu uspješno obavljanje dužnosti predsjednika RH. Prije što pređemo još na dnevni red, jedna informacija, dakle glasovanje će biti u petak u 13 i 30 ovoga puta jer je veći broj saborskih zastupnika međunarodno, ima i međunarodne obveze, njihov let je i povratak u Hrvatsku oko 12 sati, tako da ćemo onda u 13 sati i 30 minuta u petak. Zapisnik 15. sjednice Hrvatskog sabora primili ste elektroničkim putem. Ima li primjedbi na zapisnik? Ako nema, utvrđujem da smo usvojili zapisnik 15. sjednice Hrvatskog sabora u predloženom tekstu. Prelazimo sada na utvrđivanje dnevnog reda sjednice. Uz poziv za sjednicu primili ste i prijedlog dnevnog reda, konačni prijedlog dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem i u tom konačnom prijedlogu dnevnog reda uvrštene su i 3 nove točke. Naglašavam da su nove točke predložene u konačnom prijedlogu dnevnog reda tiskane debljim slovima, te točke nije sadržavao prijedlog dnevnog reda koji ste primili uz poziv. To su točke pod rednim brojevima 1., 22. i 25. Članak 227. Poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakon donese po hitnom postupku. Sukladno Članku 205. Poslovnika odlučit ćemo o prijedlozima zakona za koje predlagatelj predlaže donošenje u hitnom postupku, to su točke 12. i 103. konačnog prijedloga dnevnog reda. Članak 206. Poslovnika određuje da se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima EU, ako to zatraži predlagatelj, te se o njima ne glasuje. To je točka 12. konačnog prijedloga dnevnog reda. Sukladno Članku 206., stavku 1. Poslovnika utvrđujem da je ovaj zakonski prijedlog uvršten u dnevni red po hitnom postupku. Ima li tko od zastupnika primjedbu na primjenu hitnog postupka kod donošenja zakona pod točkom 103. konačnog prijedloga dnevnog reda? To je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju s konačnim prijedlogom zakona. Predlagatelj je Klub zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika, SNAGA-e, nezavisnih zastupnika i Nove Politike. Ako nema primjedbi, utvrđujem da je prihvaćen prijedlog za provođenje hitnog postupka sukladno čl. 205. Poslovnika. Pisani prigovor na dnevni red koji sam predložio uz poziv na sjednicu podnio je zastupnik Željko Jovanović. Kako podneseni prigovor nije podnesen u skladu sa čl. 225. st. 2. Poslovnika, dnevni red koji sam predložio uz poziv za sjednicu sukladno čl. 225. st. 3. Poslovnika, smatra se utvrđenim. Dakle, izvolite kolega Jovanovnić.

Poštovani predsjedniče HS-a. Kolegice i kolege, predložio sam da se dnevni red izmijeni na način da se točka 109. i 110., a to je Izvješće o radu Odbora za etiku i visokom obrazovanju u znanosti za 2016., dobro slušajte i 2017. pomakne prema gornjim točkama dnevnog reda. Dakle sramotno je da izvješće o radu najvišeg stručnog i savjetodavnog tijela za promicanje etičkih vrijednosti u visokom obrazovanju i znanosti za 2016. i 2017. još nismo raspravili. Ali, ne samo to, ne raspravljamo o tome zato što taj Odbor uopće ne postoji, kolegice i kolege. Taj Odbor imenuje HS na prijedlog hrvatske Vlade. On ne radi već 2 godine. Cijelu 2018. i 2019. Zato sam tražio da se to pomakne da bi vidjeli u čemu je problem. Zašto Odbor .../Upadica predsjednik: Hvala kolega Jovanović./... za etiku i visokom obrazovanju i znanosti ne radi već 2 godine?

Hvala vam, ali to nije u skladu s Poslovnikom. Dnevni red određuje predsjednik i točke dnevnog reda jesu u mojoj nadležnosti, odnosno dinamika kojom će se raditi. Kolega Lovrinović, izvolite.

Poštovani g. predsjedniče. Poštovani zastupnice i zastupnici. Izvještaj o radu Hrvatske agencije za .../Govornik se ne razumije./... institucija 2016. g. nije još došao na dnevni red. Predsjedniče Sabora poštovani, ja vas molim, vi određujete dnevni red. Javnost se steći dojam, a ima tu velike probleme jer je vezano za Agrokor, za ministre bez pokrića, ja sam već molio i tražio da stavite to pitanje u izvještaj na prvo mjesto, prvi dan rasprave i evo, ponovno vas molim u ime javnosti jer se tamo kriju mnogi problemi, traže se odgovori i predsjednik Vlade o tome treba također, govoriti. Hvala.

Zahvaljujem. Isti odgovor kao i kolegi Jovanoviću. Sukladno čl. 225. st. 4. Poslovnika na sjednici Sabora prigovor se može podnijeti u pisanom obliku samo za one točke koje nije sadržavao prijedlog dnevnog reda upućen uz poziv na sjednicu. Kako sukladno navedenom čl. 225. st. 4. Poslovnika nije podnesen pisani prigovor na preostale točke koje nije sadržavao prijedlog dnevnog reda upućen uz poziv za sjednicu i te su točke uvrštene u dnevni red 16. sjednice. Gospođo i gospodo zastupnici, dnevni red je utvrđen. Dopustite mi da objavim da je utvrđen dnevni red onako kako sam ga predložio u Konačnom prijedlogu dnevnog reda.

Gospođo i gospodo zastupnici, počinjemo s postavljanjem pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade u skladu s odredbama Poslovnika, čl. 132.-139. Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Prvi na redu za postavljanje pitanja je zastupnik Ivan Pernar koji pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite kolega Pernar.

Uvaženi premijeru, hrvatsku javnost zanima zašto još uvijek nije napravljena obdukcija Siniše Palma, pročelnika za financije u gradu Virovitici, koji je pod nerazjašnjenim okolnostima, javnost sumnja, mnogi, ubijen, nakon što se saznalo da 17 milijuna kuna, odnosno 16,9 milijuna kuna fali iz grada Virovitice. Tim više što se radi o jako velikom iznosu novca, tim više što se navodno godinama događalo izvlačenje novca i nikome nije jasno kako je moguće da to nitko nije sve te godine primijetio i kako je moguće da se sva krivnja svali na jednog čovjeka i da nitno ne odgovora. Naime, u zapisniku Ministarstva financija o poslovanju grada Virovitice, kaže slijedeće, nema opravdanja za činjenicu da druga osoba nije utvrđivala i u banci provjeravala stvarno stanje žiro računa, bar prilikom pripremanja odluke i potpisivanja ugovora o kratkoročnom zaduženju grada, kao ni za činjenicu da se jednoj osobi dalo apsolutno povjerenje i ovlasti raspolaganja sredstvima po računu grada, u zagradi, samo jedan potpisnik, i to u tako dugom vremenskom razdoblju. Kako u vrijeme dok je isti obavljao poslove rizničara, tako i u vrijeme kad je obavljao poslove pročelnika Upravnog odjela za financije i gospodarstvo. Kaže, nadalje, sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu, grad je na kraju svake poslovne godine bio u obvezi obaviti popis imovine i obveza, između ostalog i novčanih sredstva po svim žiro računima grada. Trebalo je bar tada provjeriti u banci stanje novčanih sredstava sa stanjem u knjigovodstvu grada. Znači, radi se o tome da je bilo jako puno propusta, sustav unutarnje kontrole je zakazao i i što se tiče financija grada i što se tiče same obdukcije .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... nitko do sada za to nije odgovarao. Hvala.

Izvolite predsjedniče Vlade, odgovor.

Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS-a. Poštovane zastupnice i zastupnici, čestitam vam svima, evo 28. obljetnicu međunarodnoga priznanja i 22. mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. G. Pernar, što se tiče ovog slučaja u Virovitici, sve što ste vi danas pitali mene, kao predsjednika Vlade su pitanja koja treba postaviti i državnom odvjetništvu nadležnom i hrvatskoj politici .../Upadica predsjednik: Kolega Grmoja./... .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./...

Oprostite predsjedniče Vlade. Kolega Grmoja, kolega Beljak. Što je ovo? .../Upadica se ne čuje./... Pa dajte molim vas. .../Upadica se ne čuje./... Kolega Beljak, molim vas da se vratite na svoje mjesto i da ne smetate kolegi Grmoji. Ne možete dobiti riječ. Ne možete dobiti riječ jer ste se ovdje nepristojno ponašali, molim vas da se pristojno ponašate. .../Upadica se ne čuje./... Ne zanima me. Izvolite kolega Pernar, očitovanje. Izvolite očitovanje.

Pa moram reći da nisam zadovoljan sa odgovorom premijera Plenkovića, nitko normalan ne bi bio zadovoljan s tim odgovorom, još do danas nitko nije odgovarao za to što obdukcija nije provedena, nitko nije odgovarao iz grada Virovitice za to što je novac nestao, a sustav nije propisno funkcionirao nadzore. I što je ključno, Ivica Kirin se predstavlja kao jedan jako pošten čovjek, međutim njemu se sudi upravo za izvlačenje novca kroz aferu Fimi media da je sklapao ugovore s Fimi mediom po nalogu Mladena Barišića rizničara HDZ-a, to vi znate gospodine Plenković. I stoga mene naravno ne zanima samo pitanje što se tiče samo obdukcije i pitanje zašto nitko ne odgovara za nepravilnosti u financijama grada odnosno njihovom vođenju, nego me zanima odgovor na pitanje kada HDZ misli vratiti 24 milijuna kuna koje je ukrao preko Fimi medie ili u suprotnom vi i dalje namjeravate tvrditi da HDZ nije ukrao nikakve novce i da ste vi zapravo svi pošteni ljudi. Jer ono što vi servirate hrvatskoj javnosti je da je Ivo Sanader kao lopov, a vi ste svi pošteni. Ma je li? Pa to vam nitko ne vjeruje gospodin Plenković, gubite izbore za izborima. Izgubili ste izbore za predsjednika, propali ste i na europskim izborima, vi vodite u sunovrat Hrvatsku državu i obećavali ste brda i doline kada ste postajali premijer, sada ste preuzeli predsjedanje Europskim vijećem, ali sve je to gospodine Plenković jedna velika tuga, žalost i jad. I ne mogu još uvijek razumjeti 930.000 birača koji su vas podržali odnosno vašeg kandidata u drugom krugu predsjedničkih izbora. Hvala.

Zahvaljujem. Idemo na drugo pitanje, zastupnik Tomislav Žagar postavlja ga ponovo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Hvala. Uvaženi predsjedniče Vlade. Evo prije nego postavim pitanje s obzirom da je danas i Krapinsko-zagorska županija proglasila Dan žalosti, koristim ovu priliku da izrazim najdublju sućut obiteljima stradalih u Domu za starije u Andraševcu, doista stravična nesreća i koja nas je sve duboko potresla. Ova nesreća je otvorila brojna pitanja i zbog toga pitanje upućujem vama jer smatram da odgovor na ta pitanja nadilazi samo jedno resorno ministarstvo. Naime, iznijet ću samo neke činjenice. Prema procjenama Europske komisije u RH je evidentno starenje stanovništva i procjena da će do 2060. godine jedna trećina u odnosu na današnju jednu petinu stanovnika biti starija od 65 godina, s druge strane prisutno je siromaštvo u hrvatskom društvu. Veliki broj građana je izložen riziku od siromaštva, a posebno ovi najstariji zbog malih mirovina, pa onda i oni koji se o njima trebaju skrbiti, dakle njihova djeca i unuci koji također obitelji koje također imaju mala primanja jer su plaće niske. Treći problem su javni domovi tzv. državni i županijski domovi koje smatramo javnim domovima kojih u RH ima vrlo malo i liste čekanja su ogromne. Naravno da su liste čekanja za javne domove puno veće nego što je to u privatnim domovima razumljivo iz mnogo razloga, jedan od razloga je bolja skrb onih domova koji su u mreži i druga stvar je pristupačnost cijena zbog ranije navedenih razloga. I zadnja točka je naravno sustav koji je neuređen i zbog toga je neobično da se ovakav slučaj ne može istražiti u nekoliko dana. A moje pitanje konkretno glasi, što ćete učiniti kao premijer već sutra da se počnu graditi javni domovi u RH, decentralizirani domovi po županijama da vi kao predsjednik Vlade i Vlada u cjelini učini sve kako bi ti domovi bili dostupni građanima jel oni po svojoj usluzi, po svome obimu mogu pružiti kvalitetnu uslugu i to nikao ne može riješiti tržište? Hvala.

Izvolite odgovor, predsjednik Vlade.

Hvala lijepa. Zastupniče Žagar, evo pridružujem se još jednom i sa ovoga mjesta izrazima sućuti obiteljima nastradalih sugrađana u ovome Domu u Andraševcu. Kao što ste vidjeli već u subotu ujutro oko prije deset sati smo tamo bili i ministar unutarnjih poslova Božinović i ja na licu mjesta te velike tragedije koja je pogodila niz obitelji, ali uopće dala jednu novu sliku na pitanje domova poput ovoga koji je u Andraševcu. Činjenica je da hrvatsko stanovništvo što se tiče dobi stari, mi smo stoga usvojili i Strategiju za 2017.-2020., to je Strategija socijalne skrbi za starije osobe koju provodimo, gdje je izdvojeno niz sredstava iz državnoga proračuna, posebne mjere skrbi o starijim osobama, kroz projekt „Zaželi“ koje je vodilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, zaposlili smo jedan veliki broj žena preko 6.000 žena starije dobi, srednje dobi koje su naše poslove u ruralnim sredinama gdje ih inače jako teško vratiti na tržište rada. Ono što su naučene lekcije iz ovoga slučaja je sljedeće. Prvo, da i kroz novi Zakon o socijalnoj skrbi i kroz učinkovitiji inspekcijski nadzor moramo prije svega vidjeti da li u ovakvim slučajevima kao što je Andraševac trenutno ima još, u pogledu da li broj odobrenih smještajnih kapaciteta odgovara stvarnom stanju, da li svaki od tih objekata je izgrađen, uređen, prilagođen prema najvišim sigurnosnim standardima pa i prema sustavu protupožarnom. Kada to sve skupa utvrdimo, a takvih domova poput ovoga ima u Hrvatskoj više od 700, tada ćemo nakon snimke stanja moći poboljšati i zakonski okvir i operativnu kontrolu tih domova, jer kao što znate inicijalne dozvole za njihovo osnivanje daju županije, ministarstvo nadležno za ovu temu, a to je ministarstvo ministrice Bedeković nije imalo nikakve posebne dozvole ili bilo kakve druge aktivnosti koje je davalo prema ovome domu, no u svakom slučaju sve inspekcijske službe, policija, nadzor ministarstva sada će napraviti sve potrebno da na temelju ovoga slučaja preveniramo slične situacije u budućnosti. To je nažalost pouka iz ove velike tragedije koja se dogodila u Andraševcu odnosno Oroslavlju. Ono što mogu reći da su svi štićenici zbrinuti u druge domove u najkraćem roku i da smo sa aspekta onoga što smo mogli napraviti nakon te tragedije, napravili baš sve da oni budu zbrinuti a da se ovakva situacija više ne ponovi i dapače, da sustav kontrola bude takav da spriječi ovakve situacije. Hvala vam.

Izvolite kolega Žagar, očitovanje.

Hvala predsjedniče Sabora. Nisam zadovoljan sa odgovorom jer premijer, predsjedniče Vlade niste mi odgovorili direktno na pitanje što će Vlada RH učiniti da bi se javni domovi počeli graditi? Indikativno je da u Krapinsko-zagorskoj županiji ne postoji javni dom. Ne znamo koliko to ima korelaciju sa ovom nesrećom ali činjenica je isto tako i to ste vi u svome odgovoru rekli, da treba omogućiti stručni nadzor nad svim domovima, što prije urediti sustav, to nije bilo moje pitanje nego više zahtjev da se to što prije napravi, da se svi domovi u kojima su smještene starije osobe, da se izlože stručnom nadzoru kako se ne bi događali ovi slučajevi. Međutim ono što smatram, što sam vas u pitanju htio upozoriti, ne može tržište regulirati, ne može tržište zapravo omogućiti kvalitetnu skrb naših najpotrebnijih građana jer niti su u stanju platiti visoke cijene, tržišne cijene a niti je tržište to koje će u budućnosti moći to ostvariti jer prema i stanju našeg zdravstvenog sustava i starenju stanovništva, možemo očekivati da će situacija biti puno kompleksnija. Na području i moje županije nema isto tako javni dom, dakle ono što bi od vas tražio kao premijera RH je da što prije sjednete sa županima, da napravite, da poštujete strategiju koju ste sami donijeli u strategiji i u planu izbornog programa HDZ-a piše da će biti izgradnja domova, povećanje smještajnih kapaciteta jer javni domovi, institucionalna skrb na taj način može omogućiti građanima dostojnu starost. Ovi projekti koje vi spominjete i .../Govornik se ne razumije./... i treba pozdraviti, međutim oni neće omogućiti krajnji cilj a to je dostojanstvena starost za naše sugrađane posebno ove najsiromašnije a njih je u RH sve više i to pokazuju svi relevantni podaci. Dakle, ja nisam protiv toga da ima novaca za obnovu dvoraca, za obnovu društvenih domova ali novac za izgradnju domova za starije osobe treba pronaći, hvala.

Zahvaljujem.

Idemo na treće pitanje, zastupnik Ante Bačić postavlja ga ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, izvolite.

Hvala predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani predsjedniče hrvatske Vlade za jedno sa ministrima, evo moje pitanje je ministru pravosuđa. Upravo vezano za institut pomilovanja, vidjeli smo sad u prethodnoj predsjedničkoj kampanji, često se spominjalo upravo ta ustavna ovlast i sami institut pomilovanja koji dodjeljuje Predsjednik RH ali znamo evo da ste i vi kao ministar ali i samo Ministarstvo pravosuđa nositelj upravo onoga Zakona o pomilovanju pa me zanima sami cilj i svrha zakona tj. je li to korak i put ka ovlaštenju i kao oduzimanju te prerogative i same ovlasti Predsjedniku RH? Hvala.

Izvolite ministre, odgovor.

Hvala lijepo. Poštovani zastupniče, mi jako dobro znamo zapravo da je institut pomilovanja institut koji je u rukama Predsjednika države i on odlučuje da li će nekoga pomilovati ili neće. Cilj ovog zakona koji je prošao prvo čitanje ovdje u Hrvatskom saboru jeste taj da postupak bude transparentniji i da budu uključena struka u njega. Osnivanjem jednog stručnog povjerenstva gdje smo zakonom točno zadali područje iz kojeg dolaze ti stručnjaci ili da je to psihijatrija, psihologija, mi želimo zapravo da struka sudjeluje i da struka pomogne Predsjedniku na način da mu u procesu pomilovanja daje jedno stručno mišljenje o zamolbi koja je upućena u tom postupku. Naravno, otvoreni smo za razgovor i Predsjednika koji je izabran ćemo konzultirat, pitat za mišljenje prije nego što dođemo u drugo čitanje ovdje pred vas pa ćemo ja mislim doć do jednog rješenja koje će biti zapravo prihvatljivo za sve ali ono što mislimo da je ovdje potrebno, potrebno je svakako uključiti struku i da postupak bude transparentniji. Evo hvala lijepo.

Izvolite, očitovanje.

Hvala predsjedniče. Zahvaljujem ministre na odgovoru, slažem se s vama i jako je važno normalno, da se uključi novi Predsjednik između ova dva čitanja, da da svoje mišljenje vezano za novi zakon ali vjerujem kako je bilo dosta i kontraverze oko samih pomilovanja, da je ovo dobar put da to bude jedna institut koji će u budućnosti biti itekako transparentan i jasan i da će biti od koristi u samoj ustavnoj ovlasti Predsjednika. Hvala.

Četvrto pitanje, zastupnik Anđelko Stričak postavlja ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, izvolite.

Hvala predsjedniče. S obzirom da danas obilježavamo Dan međunarodnog priznanja RH a temelj neovisne, suverene, međunarodno priznate RH je Domovinski rat, evo jednog pitanja vezanog za tu tematiku. Pitanje upućujem ministru hrvatskih branitelja. U mandatu aktualne Vlade premijera Plenkovića a i vas kao ministra hrvatskih branitelja, posvećena je velika pozornost dignitetu Domovinskog rata i hrvatskih branitelja. Tako su u ovom mandatu doneseni cjeloviti Zakon o hrvatskim branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, Zakon o osobama nestalih u Domovinskom ratu. U proceduri je donošenje Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, donesen je novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH kojim se 18. studeni proglašava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje. Uz navedeno ministre, prije godinu dana najavili ste da ministarstvo pokreće projekat digitalizacije arhivskog gradiva iz Domovinskog rata. Projekt je financiran sredstvima EU-a stoga vas molim za odgovor kako napreduje provedba projekta? Koliko je gradiva do sada obrađena i kakva se dinamika očekuje? Hvala.

Izvolite odgovor, ministre.

.../Govornik nije uključen. Govornik nije uključen/…u mandatu ove Vlade po prvi puta model korištenja sredstava iz Fondova EU u potpori aktivnosti Ministarstva hrvatskih branitelja. Vrijednost ovog projekta je gotovo 82 milijuna kuna, od čega je 85% financirano iz Europskog socijalnog fonda. Projekt se provodi kroz period od gotovo 6.g., sa projektom smo počeli krajem 2017.g., a završetak je planiran 2023.g. Cilj je sačuvati dokumentaciju iz domovinskog rata od propadanja i uništavanja kroz sređivanje, popisivanje i trajno zbrinjavanje arhivskog gradiva. Osim što se digitalizacijom arhivskog gradiva iz domovinskog rata olakšava i pojednostavljuje dostupnost dokumenata u cilju ostvarivanja zakonom propisanih mjera i aktivnosti za hrvatske branitelje, važno je da se kroz ovaj projekat sačuva gradivo koje svjedoči našu povijest i čuvamo je za buduće generacije. Količina arhivskog gradiva koja će se digitalizirati iznimno je velika. Rad je započeo na 6 lokacija, u Splitu, Karlovcu i Zagrebu, u 2019.g. sa radom je započeo program i u okviru MUP-a u Zagrebu. Na projektu trenutno radi 83 djelatnika. Dodatan posao bio je priprema prostora prije samog postupka digitalizacije u građevinskom, sigurnosnom i informatičkom smislu. Dakako da smo zadovoljni sa dinamikom ovog kompleksnog projekta jer je dosad pregledano i obrađeno 3,5 milijuna akata. Smatram kako nam je svima jasna važnost ovog programa digitalizacije i da razumijemo značaj ovog složenog projekta jer se digitalizacija odnosi na najvažniji dio naše novije hrvatske povijesti. Isto tako naglašavam da kroz ovaj projekat odašiljemo jasnu sliku i pokazujemo kako članstvo RH u EU pridonosi realizaciji projekata i programa rada Ministarstva hrvatskih branitelja, a koji se odnosi na hrvatske branitelje i domovinski rat općenito. Hvala.

Izvolite očitovanje.

Uvaženi ministre, zahvaljujem vam se na iscrpnom odgovoru, najprije bih napomenuo da je ministarstvo upravo vašim dolaskom počelo jedan svoj rad, mogu reći na jednom znanstvenom pristupu, temi domovinskog rata tj. hrvatskim braniteljima, a prvi dio je odrađen prema popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2011.g., a objavljen u jednom publikaciji pod nazivom „Demografska i socioekonomska obilježja hrvatskih branitelja“ iz koje proizlazi da hrvatski branitelji nisu nikakva privilegirana skupina, ovo je nastavak tog dobrog rada zasnovanog na prvenstveno činjenicama i istini. Ono što je najbitnije, ono što danas nije zabilježeno u digitalnom obliku kao da ne postoji, upravo stoga je ova inicijativa iznimno bitna, bitno je da se ta dokumentacija sačuva od propadanja, te da bude dostupna novim generacijama, naročito je bitno da bude dostupna povjesničarima, kako u RH, tako i u inozemstvu. Fascinantna je količina koja je dosad prikupljena i obrađena i čestitke na tome. Hvala.

Peto pitanje će postaviti potpredsjednik HS, Furio Radin, a postavlja ga ministru uprave Ivanu Malenici, izvolite

Hvala lijepo g. predsjedniče. Ovo pitanje bilo bi prirodno uputiti Vladi općenito jer zahvaća više ministarstava, a radi jednostavnosti uputit ću ga jednom ministru i to ministru Malenici, ministru uprave. Pitanja koja se odnose na prava nacionalnih manjina obično su dosadna do trenutka, do trenutka dok imaju, dok nemaju međunarodne posljedice, a još više kada su od tolike važnosti da mogu utjecati na određenu ravnotežu, na ravnotežu određene koalicije. Ministar Malenica u ovom slučaju je kao novi šef resora administracije jedan od kolateralnih žrtava priznajem, ovoga, ovoga inače kompleksnoga, kompleksnoga pitanja, a zapravo krivica je u dugogodišnjem neradu svih hrvatskih Vlada na primjeni ugovora između dvije inače prijateljske države, u ovom slučaju Ugovora o pravima nacionalnih manjina između RH i Italije. Zamislite, potpisan je 1996.g. i unatoč mnogobrojnih upozorenja ostao je u velikom dijelu mrtvo slovo na papiru u nekoj ladici. Pacta sunt servanda je u RH puno češće fraza i floskula nego izraz koji označava realnost, barem kada se tiče nacionalnih manjina. Želim naglasiti dodatnu okolnost da je ova Vlada potrebu respektiranja spomenutog ugovora uvrstila u svom programu i operativnom planu za nacionalne manjine, unatoč tome dva članka ovog inače kratkog, ali vrlo sadržajnog ugovora, hvala lijepa što me, što me slušate, koji govori o stečenim pravima, znači čl. 2. koji govori o stečenim pravima i čl. 3. koji govori o proširivanju tih istih prava na teritoriju gdje živi talijanska nacionalna manjina su u prvom slučaju djelomično, a u drugom slučaju potpuno …/Upadica: Hvala vam/…potpuno ignorirana …/Upadica: Hvala kolega Radin/… nastavit ću poslije.

Može. Izvolite ministre odgovor.

Zahvaljujem predsjedniče HS, uvaženi zastupniče Radin, što se tiče Međunarodnog ugovora između RH i Republike Italije, pored tog ugovora postoji i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i postoji Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH. Međutim, u tom dijelu nadzora nad provedbom tim pravnih akata, Ministarstvo uprave razvilo je jedan, jednu aplikaciju, to je sustav, e-Sustav za praćenje provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koje je u svom izvješću za 2018. g. istaknulo, a govoreći konkretno o pravima talijanske nacionalne manjine i govoreći o upravnim postupcima koji se vode pred tijelima jedinice lokalne samouprave da je primjerice u gradu Rovinju oko 500 upravnih postupaka vođeno na talijanskom jeziku, da je gradu obujam oko 30 upravnih postupaka vođeno na talijanskom jeziku, dok je u ostalim jedinicama lokalne samouprave pripadnicima talijanske nacionalne manjine omogućena komunikacija na talijanskom jeziku, odnosno službenici i u jedinicama lokalne samouprave, ali i u uredima državne uprave koji su postojali do 1. siječnja 2020. g. bili su dužni podučiti stranku o navedenim pravima. U izvješću konkretno Ureda državne uprave, dakle uz tu obvezu obavještavanja o mogućnosti korištenja tih prava, nije bilo slučajeva kada bi pripadnici talijanske nacionalne manjine iskoristili to pravo. Istaknuo bih još podatak da je od 2013. do 2018. g. ukupno 3000 različitih uvjerenja kroz Ministarstvo unutarnjih poslova izdano na talijanskom jeziku. Slijedom toga, moram reći da će Vlada RH i dalje poticati zaštitu i razvijanje dostignutih prava na službenu uporabu talijanskog jezika, posebno kroz realizaciju operativnog programa za pripadnike nacionalne manjine. Hvala.

Hvala.

Hvala lijepa. Naravno da nisam zadovoljan, morat ćemo se naći da razgovaramo zato što ste spomenuli 3 zakona uključujući i Ustavni zakon o nacionalnim manjinama koji su na nižoj razini od ovog ugovora jer Ustavni zakon o nacionalnim manjinama nije ustavni zakon, nego je to organski zakon koji se tako zove zato što smo tada htjeli se praviti važni pred svijetom pa smo ga nazvali ustavnim zakonom. To piše u Ustavu, da je to organski zakon. Znači drugim riječima, u Istri, a da o Rijeci niti ne govorimo, o riječkom području, dvojezičnost je u stagnaciji i u regresiji. Čl. 3. ugovora se ne primjenjuje. Čl. 3. ugovora kaže da bi se trebao proširiti i na druge, znači i na druga mjesta gdje žive pripadnici talijanske nacionalne manjine, a to se ne dešava. Suprotno tome, dešava se jedna regresija. Vrijeme nam ne dozvoljava dublje ulaženje u ovo inače složenu problematiku, ali prečesto se pojavljuju prometne oznake, npr. koje su samo na hrvatskom tamo gdje bi trebale biti dvojezične jer tako kažu statuti tih mjesta. Postoji problemi u vizualnoj dvojezičnosti i na mnogim drugim područjima. Zato ću uskoro posvetiti 5-minutno iznošenje stajališta našega kluba o ovom problemu, a kao što sam vam rekao, lijepo bi bilo da se nađemo pa da vam objasnim kako je taj program puno složeniji od onoga što se željeli prikazati. Hvala.

Zahvaljujem. Sada će zastupnik Žarko Tušek postaviti pitanje ministrici za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Vesni Bedeković, izvolite.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS-a. Poštovani predsjedniče Vlade RH sa ministrima. Kolegice i kolege, poštovana ministrice. Kao što smo već čuli, danas je u Krapinsko-zagorskoj županiji dan žalosti zbog tragedije neviđenih razmjera koja se dogodila u gradu Oroslavju, mjestu Andraševac u kojemu je šestero najpotrebitijih u našem društvu, naših najstarijih, izgubilo svoje živote u ustanovi koja je očigledno po svim parametrima i po svim mjerilima poslovala i funkcionirala i djelovala izvan okvira zakona. Meni je kao čovjeku naprosto, i to nema veze sa politikom, uistinu biram riječi da ne bi slučajno mislili da nekoga ponaosob prozivam, ali mi je kao čovjeku naprosto nevjerojatno uopće gledati i pojmiti si da postoji jedan sustav koji je na takav način uređen, da postoji jedno tijelo javne vlasti, a to su županije u ovom slučaju koje izdaju dozvole za rad ovakvih institucija iz kojih ne proizlazi nikakva odgovornost sa njihove pozicije za kontrolom rada tih institucija niti su pokušale bilo kakvu odgovornost na sebe prenijeti ili zatražiti. Ali mi je također, naprosto nevjerojatno da u cijelom sustavu nitko ovakvu anomaliju nije primijetio i da upravo nitno nije znao da u jednoj instituciji takvog tipa umjesto 13 štićenika za koliko ti ljudi imaju dozvole, tamo bude 45 štićenika. Tamo su dolazili liječnici doma zdravlja, ti ljudi su bili liječeni i u zagorskoj općoj bolnici i ne mogu vjerovati da baš nitko nije ništa primijetio i da baš nitko nije prijavio jednu ovakvu, ja bih rekao ogromnu anomaliju koja je završila nažalost tragično i koja zasigurno kada se sve skupa pogleda, nije jedinstven primjer u Hrvatskoj. Zamolit ću vas predsjedniče samo još 2, 3 rečenice.

Ne, ne, ne možete, isteklo je vrijeme. .../Govornici govore istovremeno, ne razumije se./... imate još kasnije 2 minute.

Ali samo da postavim pitanje, molim vas. .../Upadica predsjednik: Kolega Tušek, izvolite završiti./... Mogu postaviti formalno pitanje na kraju? A Bože moj, pa nije ovo bilo koja situacija, danas je dan žalosti u Krapinsko-zagorskoj županiji. .../Upadica predsjednik: Postavite pitanje. Izvolite./... Okej, hvala vam lijepa. Molim vas, g. ministrice da u nekoliko riječi kažete što ste sa pozicije ministarstva u ovom trenutku učinili kako biste pomogli u situaciji koja se dogodila i što kao društvo, kao zajednica, kao politika i kao Vlada možemo učiniti u pro futuro vremenu koje je ispred nas kako bismo ovu anomaliju promijenili i učinili nešto dobro za sve .../Upadica predsjednik: Zahvaljujem./... naše ljude.

Izvolite ministrice i molio bih zastupnike da se drže vremena.

Hvala lijepo g. predsjedniče HS-a. poštovane zastupnice i zastupnici. Prije svega, s obzirom na dan žalosti u Krapinsko-zagorskoj županiji, još jednom se pridružujem izrazima sućuti obiteljima svih smrtno stradalih štićenika Obiteljskog doma u Andraševcu koji je, podsjetit ću bio dom u privatnom vlasništvu fizičke osobe s kojim Ministarstvo za demografiju obitelj, mlade i socijalnu politiku, nije imao sklopljen ugovor o financiranju, niti se dom nalazio u mreži ministarstva, a korisnici koji su bili smješteni u domu bili su smješteni na temelju privatnih ugovora. Odgovor na pitanje što je konkretno učinjeno, odmah nakon tragičnog događaja svi štićenici doma smješteni su u odgovarajuće institucije u dogovoru s njihovim obiteljima. Dio štićenika je smješten u odgovarajuće domove, dio štićenika je se vratio u svoje obitelji. U ponedjeljak je obavljen inspekcijski nadzor Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Donešeno je rješenje o zatvaranju ovoga doma i podnesena je kaznena prijava protiv vlasnice doma nadležnom Državnom odvjetništvu. Jednako tako zatraženo je od strane ministarstva detaljno izvješće svih županija o stanju u njihovim županijama vezano i za obiteljske domove i za sve ostale pružatelje usluga smještaja osobama starije dobi, broj izdanih dozvola i sve ono što je vezano za ingerenciju županija, nakon čega ćemo načiniti detaljnu analizu na temelju koje ćemo imati jednu širu sliku na temelju koje možemo dalje postupati. Jednako tako, što dalje činimo, dakle uz analizu ovih podataka znademo, znadete i da je u pripremi i na Vladu će doći novi Zakon o socijalnoj skrbi koji će zajedno sa svojim podzakonskim aktima i pravilnicima, prije svega vezano za dakle osobe, smještaj osoba starije dobi regulirati izjednačavanje kriterija za obiteljske domove i za sve ostale pružatelje smještaja starijih osoba i jednako tako na detaljniji, kvalitetniji i cjelovitiji način urediti pitanje nadzora i praćenja rada ovakvih ustanova osobito ne samo obiteljskih domova nego i svih ustanova koje nude smještaj. A jednako tako podsjetit ću da i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku potiče i pruža i širi niz izvan institucijskih usluga kako bismo omogućili što dulji ostanak naših starijih osoba u obitelji osobito u ruralnim područjima i tu imamo čitav niz usluga, od pomoći u kući, dnevnih boravaka, organiziranih aktivnosti za starije osobe, a jednako tako podsjetit ću na projekt „Zaželi“ u koji je uloženo 1,3 milijarde kuna i pokriva usluge za 28.000 korisnika i zapošljava negdje oko 6.000 žena koje brinu o starijim osobama i osobama u potrebi u njihovim, u njihovim domova. Ja ću podsjetiti da jednako tako kao što moramo voditi brigu o institucijskom smještaju stariju starijih osoba, ali jednako tako moramo voditi brigu o izvan institucijskim uslugama kako bi se starijim osobama omogućilo što dulji ostanak u njihovim obiteljima …/Upadica: Hvala vam./… Hvala lijepa.

Izvolite kolega Tušek očitovanja.

…/Govornik nije uključen./…

Mikrofon, isključite, ministrice isključite mikrofon.

Ispričavam se kolegicama i kolegama ako sam uzeo nešto više vremena želio sam naznačiti važnost teme i vjerojatno sam djelom i pod dojmom cijele ove situacije i tragedije koja se dogodila. Naravno da iskazujem respekt prema svim naporima koje vi kao ministarstvo u ovom trenutku radite, u krajnosti vrlo ste kratko na ovome mjestu i niste mogli niti primijetiti, niti osjetiti sve probleme koje ovaj sustav na nižim razinama ima. No, želim samo naglasiti jednu situaciju tek toliko, tehnički jedan detalj, recimo mi smo u ovoj situaciji preko jedne državne institucije, a to je Lobor grad smjestili štićenike ovoga doma koji su potrebiti nakon tragedije koja se dogodila, a ta institucija od 300 štićenika u ovom trenutku nema liječnika, dok recimo neke druge institucije na području Krapinsko-zagorske županije sa manjim brojem štićenika imaju liječnike. Zašto to govorim? Takve teme nisu stvar političke arbitriranosti na lokalnoj razini, to nisu političke teme, ovo su životne teme, ovo je briga o našim najmilijima, najugroženijima i ja mislim da bi se ovakvim temama svi zajedno morali izdići izvan okvira politike i bilo kakvog političkog lešinarenja, nego preuzeti odgovornost jer ovo su ključne teme koje danas more naše društvo i našu zajednicu u cijelosti. Hvala vam lijepo.

Zahvaljujem.

Sada je na redu broj 7, zastupnik Davor Bernardić pitanje postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora svoje pitanje upućujem predsjedniku Vlade gospodinu Plenkoviću. Posljednji slučaj višestrukog ubojstva u Splitu pokazao je upravo na ono što je ogroman problem naše zemlje, a to je nepovjerenje u institucije. Jučerašnji događaj, pokušaj iznude mita od strane poduzetnika od strane bivšeg policijskog inspektora samo potvrđuje ono što se u našoj zemlji događa. I građani su s pravom ogorčeni i staju na stranu onih koji uzimaju pravdu u svoje ruke, što nikako nije dobro, jer vide da institucije koje bi ih trebale zaštiti ne mogu im to osigurati. I ljudi su izgubili povjerenje u institucije naše zemlje. Izgubili su povjerenje u policiju, izgubili su povjerenje u DORH, izgubili su povjerenje u pravosuđe, izgubili su povjerenje u Vladu RH. Građani ne mogu više trpjeti tu nepravdu, ne mogu gledati kako kriminalci, silovatelji, zlostavljači slobodno šeću po ulicama naše zemlje. Građani se s pravom osjećaju nesigurno jer institucije koje bi ih trebale štiti ih ne mogu zaštititi, ne mogu im to osigurati. Stoga moje je pitanje vama, što konkretno poduzimate da zaustavite ovaj kaos i nered u Hrvatskoj, ovo bezakonje?

Odgovor. Izvolite predsjedniče Vlade.

Poštovani zastupniče Bernardić ponajprije ovakva generalizacija ne stoji. Hrvatska je po statistikama među sigurnijim članicama EU. To su podaci komparativni, to je prvo. Drugo, izdvajati iz konteksta ovaj slučaj koji se dogodio u Splitu koji naravno osuđujem, a na određeni način iz ovoga što vi govorite gotovo kao da iskazujete razumijevanje za pokušaj anarhije i uzimanja pravde usvoje ruke. To mi kao Vlada niti institucije države nećemo dopustiti. U Hrvatskoj anarhije biti neće. Hrvatska policija nerijetko i ispod radara i to u mandatu ove Vlade je obavila niz operativnih akcija koje su završavale podizanjem optuženice, privođenjima, uhićenjima niza kriminalnih skupina u našem društvu, dapače. I danas će biti jedna press konferencija jedne od naših policijskih uprava. Prema tome, posao policije koja je i ovaj slučaj kao što ste vidjeli kao i mnoge druge riješila vrlo brzo, samo nekoliko sati nakon počinjenja ovog stravičnog zločina u kojem je poginulo troje ljudi usred bijela dana u Splitu i nastradalo od dugih cijevi. Rad institucija mora biti pojačan, rad prevencije na iskorjenjivanju onih koji su kriminalci, koji su dileri droge, koji sa tom pošasti najviše naše mlade skreću sa normalnog razvojnog zdravog puta na put kriminalizacije, na put devijacije i na put loših društvenih fenomena je zadaća ne samo policije, to je zadaća i pravosuđa, to je zadaća i obrazovnog sustava, to je zadaća i socijalnog sustava, to je zadaća i zdravstvenoga sustava, a isto tako i mentaliteta. Ne dopuštam da se Hrvatskoj ovakvoj kakva je danas, ovo je zemlja koja imao samo 30 godina samostalnosti, 28 godina međunarodnog priznanja, danas ovakva kakva je lijepi etiketa anarhije, neuređenosti i nepovjerenja u sustav, to jednostavno nije točno. Pogledajte statistike, samo u Splitu, evo reći ću vam podatak u Splitsko-dalmatinskoj županiji 1823 zaplijene droge, kazneno prijavljena 171 osoba za djela povezana s kriminalitetom droge. Prema tome, izvlačiti ovakve zaključke iz ovoga slučaja koji je grozan kao i ovaj drugi slučaj iznude koji se dogodio prije nekoliko dana ovdje između Zagreba i Karlovca su nažalost slučajevi koji se događaju u sferi kriminala. Postoje institucije koje su za to nadležne koje taj posao rade, koji rade predano, koji rješavaju te probleme. Da li možemo unapređivati i zakonske okvire, bilo procesne, bilo materijalne, mislim na sferu kaznenoga prava i kaznenoga procesnoga prava? Vjerojatno možemo. Možda može biti ta represija vidljivija, možda mogu ljudi dobiti osjećaj da su sankcije brže i učinkovitije kao što smo to učinili primjerice za pooštravanje kazni u domeni borbe protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Na tom tragu se vodi naša politika, ali izvršna vlast ne može supstituirati brzinu rada sudova, izvršna vlast daje okvir, daje zakone i daje ton. A na tom tragu je aktivnost ove Vlade vrlo konzistentna. Hvala.

Hvala. Izvolite očitovanje.

Poštovani predsjedniče Vlade. Svi se slažemo da nije dobro kada ljudi uzimaju pravdu u svoje ruke, to nikako nije dobro, ali vi opet niste odgovorili na pitanje, niste rekli što konkretno radite. Zašto? Zato jer ne poduzimate apsolutno ništa. Rekli ste, rad mora biti pojačan, ali to ljudi ne vide. Pogledajte malo što građani RH misle o tome što se događa na hrvatskim ulicama, što se događa konkretno u Splitu kojeg u zadnje vrijeme obilježava nasilje, droga, zlostavljanje. Pogledajte malo, pogledajte malo što misli vaš vlastiti narod, umjesto da se skrivate po Bruxellesu i po Strasbourgu bježeći od stvarnih hrvatskih problema. Ljudi su izgubili povjerenje u institucije naše zemlje, ljudi više ne mogu gledati ovaj kaos i zato iseljavaju cijele obitelji. A vi to vrlo dobro znate zato jer ste upravo za svoj izborni neuspjeh i poraz okrivili te ljude koji su iselili iz Hrvatske i to su iselili dominantno iz sredina u kojima je HDZ na vlasti, kao npr. iz Slavonije. Hvalili ste velikim projektom Slavonija, hvalili ste se vašim demografskim mjerama da bi ovom izjavom zapravo potvrdili da je vaša demografska politika doživjela potpuni fijasko i zato se građani RH s pravom osjećaju nesigurni. Dok se vi šepurite po Bruxellesu građani Hrvatske sve teže žive, osjećaju se nesigurno, osjećaju sve veću nepravdu i nažalost ono što vide, vide da je vaš mandat od četiri godine na čelu hrvatske Vlade može stati u dvije riječi, kaos i korupcija.

Idemo sada na 8. pitanje zastupnik Bojan Glavašević postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Hvala gospodine predsjedniče Sabora. Poštovani gospodine predsjedniče Vlade. Od početka vašeg mandata svjedočimo jednoj percepciji konstantnog pada društvenih standarada u Hrvatskoj i postepenom nestanku vladavine prava. O tome smo govorili ovdje u Saboru, o tome govore i građani, brojne organizacije civilnog društva kako u Hrvatskoj tako i one međunarodne, o tome ste slušali između ostaloga jučer u Europskom parlamentu. Međutim, pa i maloprije smo to mogli čuti i vi i vaši ministri praktički kolutate očima na takve tvrdnje, uporno uvjeravate i nas ovdje i građane da mi ne znamo o čemu govorimo i da je u Hrvatskoj zapravo sve bolje i bolje, da institucije rade svoj posao časno, da su ministri stručni, da rade u interesu građana i da nam je standard sve bolji i bolji i čudom se čudite kako građani to nikako ne shvaćaju. Moje pitanje vama je, vidite li u tom percepcijskom raskoraku da tako kažem, nekakvu poveznicu između nestanka povjerenja građana u institucije i načina kako te institucije funkcioniraju odnosno ne funkcioniraju ili naprosto smatrate da u društvu vlada nekakva neopravdana paranoja i panika? Hvala.

Izvolite, odgovor.

Hvala lijepa, zastupniče Glavašević. Dakle, vi ste spomenuli percepciju, vaš prethodnik je želio još na neki način vezano za ove tragične kaznene događaje to proširiti pa de facto zalijepiti etikete ovakvoj Hrvatskoj kakvu imamo danas 2020., aludirajući besprizorno, besprizorno, na činjenicu da mi predsjedamo Vijećem EU-a umjesto da kao svojevrsni lider u opoziciji budete ponosni, da date neki doprinos, vi na te rasprave koje se tiču Europe nikada ne dolazite, nikad ništa ne govorite i pitam se kako bi to izgledalo da ste vi recimo na mom mjestu. To bi bilo dobro da znam. Što se tiče percepcije i što se tiče realnosti, Poštovani zastupniče Glavašević. Prije više od 3,5 godine, Hrvatska je bila duboko podijeljena zemlja. Vaša je politika govorila dok ste vi bili u nekadašnjoj Vladi, „mi ili oni“, polarizirana, antagonizirana. Ono što je bila naša platforma i naša politika je smanjiti podjele u društvu, osigurati političku stabilnost i hrvatskim ljudima i hrvatskom gospodarstvu. To smo ostvarili. Mi smo sada u četvrtoj godini mandata i kada usporedim ovo što smo učinili mi u odnosu sa ovim normalnim postignućima koja ste imali vi a normalno je bilo srušiti kreditni rejting za dva stupnja, normalno je bilo zadužiti Hrvatsku za 70 milijardi, normalno je bilo imati 40 000 radnih mjesta manje, normalno je bilo zalediti plaće i mirovine a kasnije stajati iza sindikata i umirovljenika kao da ste nešto učiniti za njih u mandatu, normalno je bilo donijeti lex Perković, normalno je bilo imati skupinu koja nastavno na tu politiku i dandanas ovdje u opoziciji je u stanju pisati onakve nepismene tweet postove na engleskom koji bi se zgrozio svako tko ima dvije čiste. Zgrozio, ne bi se više pojavio u javnosti netko ko tako nešto objavi. Vidite, to je ta percepcija. Ono što su naša postignuća, g. Glavašević, imate državu koja ima zdravi gospodarski rast, imate državu koja ima takve javne financije da se nitko brže ne razdužuje, ne smanjuje javni dug nego mi, imate veću ukupnu zaposlenost, veću nego '90-te kad nas je bilo 700 000 ljudi više, imate državu koja se vratila ne samo na investicijski kreditni rejting nego koja ostvaruje izrazito kvalitetne rezultate u apsorpciji europskih sredstava i povećava ulaganja. Vi ste imali 9% kad smo krenuli, danas je 83% ugovorenih sredstava, državu koja je ojačala svoj sigurnosni obrambeni sustav do mjere koji nije bio vidljiv, uopće usporediv prije, državu koja je napravila sve kada je pitanje hrvatskih branitelja, i vi ste se s tom temom bavili, od jedinstvenoga zakona i većeg proračuna, jačanje vojske, jačanje policije, čuvanje granice bez žilet žica i bez barikada. Imate državu koja evo danas, 28 g. nakon međunarodnog priznanja, ima takav međunarodni položaj o kojem smo mogli samo sanjati tada a moram iskreno reći i u vremenu do danas. bilo bi dobro da se to prepozna, da se to uvaži. Naravno da predstoji još puno posla, proces politike pa i realnog života je takav da ga svi unaprjeđujemo ali ono što mogu sigurno reć, bez obzira na percepciju, gledajući činjenice, ono što je bilo, što smo obećali i što smo napravili,… …/Upadica predsjednik: Hvala vam./… …Hrvatska je danas bolja nego što je bila.

Zahvaljujem. Imamo dvije povrede Poslovnika, izvolite kolega Bernardić. Odustajete od povrede Poslovnika? …/Upadica sa strane, ne razumije se./… Kolegice Glasovac, izvolite.

Mislim da je povrijeđen čl. 132 ali i dio koji kaže da zastupnik u djelu u kojem zastupnik može izraziti svoje zadovoljstvo odnosno nezadovoljstvo danim odgovorom. Budući da premijer opetovano iz sjednice u sjednicu prilikom odgovaranja na pitanja jednom zastupniku se osvrće kao u ovom konkretnom slučaju na… …/Upadica predsjednik: Zahvaljujem, vrijeme je isteklo./… …odgovor g. Bernardiću, mislim da ste ga trebali upozoriti… …/Upadica predsjednik: Hvala vam lijepo./… I samo još jedna stvar, Hrvatska predsjeda Vijeće EU-a ali to nije nikakva zasluga HDZ-a nego je na nas došao …

…/Upadica predsjednik: Kolegice Glasovac, molim vas./… … red. Evo, čisto istine radi. To je lijepo i ponosni smo … …/Upadica predsjednik: Kolegice Glasovac, zloupotrebljavate povredu Poslovnika, dobivate opomenu./…

… ali da je bilo koja Vlada na čelu RH u ovom trenutku, Hrvatska bi predsjedala.../Govornik se ne čuje./...

Kolegice Glasovac! Izvolite sjesti, dobivate opomenu i molim vas da se tako ne ponašate. Nije bilo nikakve povrede Poslovnika. Ako se netko prepozna u riječima premijera, to je njegov problem. Izvolite, kolega Glavašević, imate pravo na očitovanje.

Hvala. Ako mogu samo vrijeme dobiti nazad. G. predsjedniče Vlade, dovoljno dugo ste u politici da znate da je jako puno toga u percepciji i da ako se rezultati vašeg rada ne vide, ako ih građani ne vide, ako ih ne percipiraju tako da imate problem za to, zbog te razlike u percepciji, između ostaloga gubite izbore. Ali to je zapravo jedna druga stvar. Ja bih vam htio reći kako građani vide stvari. Građani vide da se zdravstveni sustav raspada. Više tisuća žena ostale su bez ginekologa zbog potpuno predvidljivog umirovljenja dva, dva g. predsjedniče Vlade, liječnika, žene i trudnice se brinu jer im je primarna zdravstvena zaštita sve nedostupnija, građani se brinu jer vide da se zbog nemara javnog zdravstvenog sustava postupno ide prema potpunoj privatizaciji zdravstva. Vi i vaš ministar zdravstva uporno tvrdite da je sve u redu i ne poduzimate ništa. Građani masovno gube povjerenje u policiju koja je upletena u mutne poslove, imamo stotine svjedočanstava, nasilja protiv izbjeglica, ministar unutarnjih poslova nas uvjerava da svi lažu. Svi osim njega, dakako. Građani masovno podržavaju uzimanje pravde u svoje ruke jer je svima očigledno da policija i pravosuđe ne rade svoj posao, da se kriminal ne kažnjava, dapače, da se podržava na najvišoj razini, no eto ministar pravosuđa u tome ne vidi nikakav problem i ne poduzima ništa. Građani vide g. predsjedniče Vlade da kriminalci u RH ne samo prolaze nekažnjeno, nego prolaze najbolje, oni su privilegirana klasa koja se druži sa predsjednicom i ministrima. Vidite g. predsjedniče Vlade nije moguće da su vaš pogled na stvari i ono kako građani gledaju stvari mogući jedan i drugi, molim vas da protrljate svoje oči, pogledajte RH još jednom, vaša je dužnost predstavljati RH u kojoj živi većina građana, a ne samo vi, vaši ministri i članice i članovi vaše stranke.

Idemo na pitanje br. 9. zastupnik Stjepan Čuraj postavlja ga ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću, izvolite.

Zahvaljujem poštovani predsjedniče, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani ministre, ministri i poštovani ministre Ćoriću. Dakle, ja želim ovaj puta iskoristiti ovu mogućnost kako bi adresirao se na jedan problem koji nažalost godišnje uzima nemali broj života naših građana. Svi smo, vjerojatno još uvijek se sjećamo nemilih događanja tijekom ljeta na brodu i smrti određenog dijela građana, u ovom slučaju turista uslijed trovanja ugljičnim monoksidom. Ugljični monoksid, kao što svi znate je nevidljiv, bez mirisa, bez okusa, praktički ne možemo ga detektirati, znamo da pogotovo danas i sada u sezoni grijanja puno trošila plinskih upravo za grijanje su latentna opasnost našim građanima za puštanje, curenje ovoga plina koji prema nekim podacima do 30 osoba godišnje, od kojega 30 osoba godišnje strada. Ja zato upravo želim poslati ovdje prijedlog da se nametne temeljem Zakona o tržištu plina i čl. 5. kojim se jamči sigurna opskrba plinom odnosno distribucije i potrošnje plina da na teret opskrbljivača i distributera se svima onima koji imaju plinska trošila osiguraju detektori ugljičnog monoksida, upravo u onom osnovnom modelu kako bi se ovaka, ovaki nemili događaji sprječavali, to je naša obveza i mislim da je to nešto što apsolutno bi moglo doprinjeti uvelike smanjivanju broja žrtava i sigurnosti trošila i opskrbe plinom.

Hvala vam, ministre Ćorić izvolite.

Hvala lijepa zastupniče Čuraj na vašoj ideji odnosno inicijativi, smatram inicijativom zapravo doista nepravilno sagorijevanje energenata koji u sebi sadrže ugljik poput benzina, poput plina, poput drva, dovodilo je i zapravo kontinuirano dovodi u pojedinim slučajevima do neželjenih posljedica odnosno do smrti građana kod koji se takva, u čijim domovima se takva ložišta nalaze. Ovaj konkretan slučaj koji ste naveli, čak i nije bio riječ o kućanstvu, dakle ovo je sigurnosni problem odnosno sigurnosno pitanje. Ideja da pronalazite rješenje za njega u Zakonu o tržištu plina, ja moram priznati zanimljiva, razmotrit ćemo je, dakle ono što svakako možemo učiniti je i u suradnji sa Ministarstvom graditeljstva vidjeti kako i kroz koje zakonske akte jednu ovakvu sigurnosnu inicijativu promovirati iz perspektive Ministarstva zaštite okoliša i energetike doista hvale vrijedna inicijativa. Hvala lijepo.

Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem, da evo ministre upravo dobro ste to detektirali, nije samo riječ o plinu, ja sam se ovdje koncentrirao na Zakon o tržištu plina, ali to je zapravo jedan …/Govornik se ne razumije/…zakona i o tržištu naftnih derivata i svega onoga što ste rekli što se upotrebljava kao energent za prije svega grijanje i gdje dolazi do sagorijevanja i mislim da je upravo na tom tragu potrebno uz izmjene tih zakona doći do rješenja da svi oni koji pružaju određenu uslugu opskrbe plinom, distribucije plinom ili drugih energenata imaju u obvezi svojim potrošačima, svojim korisnicima, pa čak i prema Zakonu o zaštiti potrošača osigurati sigurnu upotrebu tih energenata jer ne treba reći više puta koliko, sigurno smo čuli u vijestima, u proteklom periodu naših građana stradavaju i mislim da taj jedan detektor koji će upravo se postavit u kućanstva prije svega, ali gdje god imamo trošila, pa čak i mislim na javnim mjestima da je ono i obveza da se to jednostavno uradi, da se to prebaci onom osnovnom modelu trošak na one koji opskrbljuju, kojima se plaća taj energent i da naši građani imaju tu sigurnost i da time možemo spasiti pa makar i jedan život mi smo napravili izuzetno puno jel taj život nema cijenu, zato pozdravljam ovo i proširenje i mislim da sigurno će biti prostora da se to i zakonski uvede kao obveza i da u konačnici svi naši građani dobiju te detektore, barem one osnovne ugljičnog monoksida kako bi njihova sigurnost bila što veća i da je to zapravo i cilj svih ovih naših napora koje radimo ovdje da povećamo i sigurnost, ali i kvalitetu građana naših građana, zahvaljujem još jednom.

10. pitanje zastupnica Dragana Jeckov postavlja ga ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, izvolite.

Zahvaljujem. Uvažena ministrice, moje pitanje odnosi se na jedan od 3 hiljade devastiranih i uništenih spomenika antifašističke borbe. Naime, znate li za inicijativu općinskih vlasti u Gračacu za uklanjanje spomen obilježja koje je podignuto u spomen na 816 palih boraca i 1836 žrtava fašističkog terora, tako da umjesto bude saniran i obnovljen, kako su predlagali konzervatorski odjel u Zadru i policija, namjerno kažem policija zato što policija opravdano strahuje za sigurnost djece s obzirom da se u neposrednom blizini nalazi dječje igralište, umjesto da taj spomenik bude saniran i obnovljen, on će definitivno biti najvjerojatnije, sudeći po odluci, po odlukama lokalnih čelnika, ciljano i namjerno do kraja srušen i uništen. Moje pitanje je što ćete poduzeti u ovakvim i sličnim, kako bi se ovakve i slične situacije zaustavile?

Izvolite ministrice odgovor.

Hvala gospodine predsjedniče. Gospođo zastupnice, prvo što se tiče ovog konkretnog pitanja koliko je meni poznato, a sad smo nedavno završili reviziju registra što se tiče spomenika iz vremena Drugog svjetskog rata, spomenik u Gračacu nije registriran kao kulturno dobro, nije bio registriran kao kulturno dobro. Dakle, on, briga o takvim spomenicima koji nisu u registru kulturnih dobara, briga je lokalne samouprave. Tako da provjerit ću je li i u kojem slučaju eventualno konzervatorski odjel u sklopu nekog šireg promišljanja davao neke sugestije, međutim teško mi je to vjerovati s obzirom da taj spomenik nije bio registriran. Ali ono što mislim načelno treba reći i podsjetiti da je, pa evo i danas kad obilježavamo obljetnicu priznanja da je tijekom Domovinskog rata jedan ogroman broj spomenika srušen, namjerno uništavan za vrijeme agresije, kulturna baština je bila nažalost meta tijekom tog rata i mi imamo slučaj na primjeru Dubrovnika zapravo prvi put donesena jedna presuda Međunarodnog kaznenog suda gdje je uništavanje kulturne baštine bilo korišteno kao argument za osudu za ratne zločine. Tijekom Domovinskog rata nažalost uništeni su brojni spomenici i u nekim reakcijama naših građana, tu spominjemo i antifašističke spomenike koji su podizani hrvatskim državljanima koji su se borili za vrijeme Drugog svjetskog rata. Danas, za svaki spomenik moramo imati poštovanje i moramo ga obnavljati, ako se može obnovit, ako ga nije moguće obnovit onda se ti spomenici ili muzealiziraju ili barem dokumentiraju da ostane neki trag. Nije moguće jednostavno sve te spomenike obnoviti. Sredstva koja mi imamo na raspolaganju su daleko premalena za bogatu kulturnu baštinu koju imamo. Ja ću se informirati o ovom konkretnom slučaju detaljno, kažem ako se ne radi, a sigurna sam prema onome što znam da se ne radi o kulturnom dobru, dakle mi nemamo izravnu nadležnost, ja mislim s obzirom da je taj spomenik koliko sam vidjela na fotografijama na dječjem igralištu, dakle postoji opasnost za djecu, spomenika zapravo više nema ostao je samo postament. Ono što bi vjerojatno trebalo sugerirati je da se to izmjesti na neko drugo mjesto, na jedan dostojanstven način. Tamo gdje postoje i bilo dokumentacija, bilo neki ostaci lokalne samouprave vrlo često pristupaju kao što sam rekla il parcijalnoj ili cjelovitoj rekonstrukciji ili spomenike ili ostatke spomenika muzealiziraju kao jedan svjedok vremena. Mi u registru kulturnih dobara imamo 75 spomenika iz razdoblja Drugog svjetskog rata i sukladno prioritetima, a u skladu sa proračunom Ministarstva kulture mi svake godine ulažemo da bi se ti spomenici, kao i drugi spomenici održavali i čuvali.

Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem uvažena ministrice, ja sam djelomično zadovoljna vašim pitanjem. Ta mjesta su povijesno važna i ona nisu izmišljena, povjesničari umjetnosti upozoravaju da su spomenici NOB-a višeznačni simboli društva jednog razdoblja. S tim se mogu s vama složiti, ali ne i to što upravo meni odgovarate upoređujući uništavanje spomenika tokom Domovinskog rata na današnji dan kada proslavljamo završetak procesa mirne reintegracije za koje je, samo da podsjetim, stranka kojoj pripadam dala značajna, značajan doprinos i u najvećoj mjeri učestvovala u cijelom procesu. Osim toga, ukoliko ovakve sve spomenike, koje su na neki način simbol naše zajedničke prošlosti a prepuštamo u ovom slučaju samovolji lokalnih čelnika, postavlja se pitanje šta se poručuje o kolektivnoj memoriji, o sjećanju. Jedino što će definitivno ostati, doduše u kratkoročnom pamćenju, ali ipak u pamćenju to je na te uspješne lokalne čelnike koji umjesto vizionarskih i graditeljskih odluka donose one odluke kojima se uništava i ruši. Zahvaljujem.

Pitanje broj 11, zastupnik Franjo Lucić postavlja ga ministrici poljoprivrede Mariji Vučković. Izvolite.

Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Poštovani predsjedniče Hrvatske vlade, poštovane ministrice, poštovani ministri, svoje pitanje upućujem gospođi ministrici, jedno konkretno pitanje koje je bitno za hrvatsku poljoprivredu. Je li istina da hrvatski poljoprivrednici primaju samo 70% sredstava od EU omotnice i koliko je sredstava isplaćeno u 2019. godini? I je li istina da ćemo u narednom sedmogodišnjem planu za poljoprivredu, da li će doći do smanjenja od 15% kako je to najavila Europska komisija? Naravno da vama postavljam pitanje, kako ćete i na koji način i kako namjeravate učiniti određenu zaštitu za hrvatske poljoprivrednike? Hvala lijepa.

Izvolite odgovor ministrice.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče. Uvaženi zastupnici, dakle informacija da hrvatski poljoprivrednici primaju 70% od svoje ukupne omotnice za izravna plaćanja je potpuno kriva. U medije je došlo slijedom jedne konferencije za tisak, jedne pa ozbiljne političke stranke i prilično je čudno kako je to uopće moglo biti, evo nema još izraz, bubnuto. Hrvatski poljoprivrednici imaju financijsku omotnicu godišnju za izravna plaćanja … od 382 milijuna eura, za 2020. godinu mi smo proračunom osigurali 387, nešto više od 387 milijuna eura, prvi put više od osnovne omotnice, naravno koristeći i djelomično mehanizam fleksibilnosti prebacivanja, ali manjih sredstava nego ikad jer su nama potrebni za investicije iz programa Ruralnog razvoja. Što se tiče isplata u 2019. godini oni su prvi put premašili 6 milijardi kuna, isplaćeno je 6 milijardi i 43 milijuna kuna, bilo je planirano 5 milijardi i 600, no potrošnja isplate iz programa Ruralnog razvoja su ipak išli brže nego što je planirano pa smo potrošili 400 milijuna kuna više. Od toga je negdje oko 2,5 milijarde kuna isplaćeno za program Ruralnog razvoja oko 3 milijarde kuna za izravna plaćanja i izravne potpore za osjetlj8ive sektore hrvatskim poljoprivrednicima, 150 milijuna kuna za operativni program za Pomorstvo i ribarstvo i prvi put 298 milijuna kuna nacionalnih sredstava izvan doprinosa fondovima. Od tih 6 milijardi i 40 milijuna kuna ukupno je milijardu i 400 milijuna kuna nacionalna komponenta svih plaćanja. Također za 2020. godinu planirana su više plaćanja nego ikad. Što se tiče programa Ruralnoga razvoja, mi smo do sada isplatili 44% sredstava. Kako je pripremljeno naloga za isplatu i obrađeno za nešto više od 400 milijuna kuna u veljači ćemo biti prvi operativni program u kojem isplate premašuju 50%. Na kraju, što se tiče buduće zajedničke poljoprivredne politike Europska komisija je u svibnju 2018. godine iznijela prvi prijedlog ukupne omotnice za zajedničku poljoprivrednu politiku i omotnice za RH, prema tom prijedlogu iznos je nešto niži no nije 15%. dakle izravna plaćanja u sedmogodišnjem razdoblju bi nam bila nešto više od 2 milijarde i 500 milijuna kuna, godišnje između 365 i 366, riječ je o umanjenju približno od 3%, a komponenta koja se odnosi na program Ruralnog razvoja bila bi oko milijardu 970 milijuna eura, sada je ona 2 milijarde i 83 milijuna eura. Dakle postoci smanjenja za Hrvatsku su niži, no mi smo među onim zemljama članicama koje smatramo s obzirom na povećane klimatske i okolišne ambicije da se nikako proračun za zajedničku poljoprivrednu politiku ne bi trebao smanjivati i tako ćemo i raditi.

Izvolite očitovanje.

Drago mi je ovo što ste sada rekli jel to su doista bitne riječi za našu poljoprivredu, za naše poljoprivrednike. Ali vidimo da pojedini i ljudi i novine iznose netočne podatke i u ovim teškim vremenima za hrvatsku poljoprivredu kada bilježimo doista rast na svim razinama ne trebaju nam jednostavno takve dezinformacije jer vidljivo je upravo iz vašega kazivanja, ali iz svega onoga što nam dolaze informacije iz EU da hrvatska poljoprivreda sa svim ovim poticajnim sredstvima doista ima budućnost. Daj Bože da to tako i bude. Hvala lijepo.

Sada će zastupnik Zlatko Hasanbegović postaviti pitanje ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek. Izvolite.

Poštovana. Ovih dana čitamo o pripremama riječkoga multimedijalnoga umjetnika Nemanje Cvijanovića da u sklopu projekta EPK u svibnju izvede tzv. umjetničku intervenciju postavljanja citiram „Skulpture objekta od armiranog betona u obliku petokrake pod nazivom „Spomenik crvenoj Rijeci samoobrambeni spomenik“ što god to značilo. Multimedijalni umjetnik Nemanja Cvijanović naravno nema namjeru postaviti ovu ljupku instalaciju na dom gospodina Obersnela već na znameniti Riječki neboder, inače arhitektonsko djelo tršćanskog arhitekta Umberta Nordia reprezentativni primjer onoga što se naziva arhitektonski modernizmom svojstvenom epohi fašizma. Arhitekt Nordio je imao sreće jer su u svibnju 1945. nije zatekao u Rijeci čime je izbjegao sudbinu više od 700 riječkih građana, Talijana i Hrvata koji su u miru do kraja 1946. podvrgnuti izvan sudskim egzekucijama primjerice sušački župnik Martin Bubanj ili riječki gradonačelnik Riccardo Gigante čiji su posmrtni ostaci nedavno pronađeni u Kastavskoj šumi. Budući da riječi neboder nije privatni posjed gospodina Obersnela već zaštićeno kulturno dobro na koje se bez dozvole nadležnog Konzervatorskog odjela ne može postaviti klima uređaj. Moje pitanje glasi, odgovorite mi jednostavno, hoćete li svojim nečinjenjem omogućiti izvođenje ove tzv. instalacije ili ćete samo jednim svojim potpisom spriječiti ovu estetsku devastaciju?

Odgovor, izvolite.

Hvala gospodine predsjedniče. Gospodine zastupniče. I ja sam čitala kao i vi u novinama o programu Rijeke Europske prijestolnice kulture, podsjetila bih vas 2016. godine kada je Rijeka izabrana za Europsku prijestolnicu kulture, vi ste tada bili ministar i vjerojatno dobro znate pravila ovog projekta, dakle grad koji je izabran izabire svog umjetničkog voditelja, projektni tim, Vlada u jednom postotku osigurava sredstva i oni osmišljavaju program. Knjigica je dosta debela, programa je jako puno i ja ću se jednim dijelom vratiti na ono što sam odgovorila na prethodno pitanje. Mi smo 1990. godine odlučili se da živimo u državi koja će biti demokratska i koja neće cenzurirati umjetnike. Danas obilježavamo jednu veliku obljetnicu, našem međunarodnog priznanja, kad smo i formalno ušli u klub demokratskih država. Dakle, o tome što će koji umjetnik u Hrvatskoj misliti, raditi, kako će djelovati, moje duboka uvjerenja, mislim da to dijeli i većina naših građana, da će o tome odlučivati umjetnici, a ne neki ministar ili neki komesar na bilo kojoj adresi. O tome hoće li se nešto ili neće raditi na spomeniku, zaštićenom spomeniku kulture, naravno, ako dobijemo zahtjev, dat ćemo to razmotriti i da ćemo, vodeći računa o tome hoće li se ili neće takvim postupanjem ugroziti spomenik, kao i svaki put donijeti odluku. Mi se ne bavimo nečinjenjem nego se bavimo donošenjem odluka, bavimo se očuvanjem kulturnih dobara i tako ćemo postupiti i u ovom slučaju. Dakle, možete mi ponoviti pitanje kad i ako takav zahtjev bude zaprimljen u Konzervatorski odjel u Rijeci, koliko ja znam, do sad, tih zahtjeva nije bilo, a na ovaj prvi dio vašeg pitanja mislim da sam vam poslala poruku. Hvala.

Izvolite, očitovanje. Mikrofon.

Niste mi odgovorili na banalno pitanje. Dakle, može li se na zaštićeno kulturno dobro postaviti višemetarska betonska zvijezda petokraka, molim da to učinite iz dokumentarnih razloga, ne u pisanom, već u pismenom obliku, a inače, siguran sam, da ćete u konačnici iskoristiti svoju ovlast tim jednim potezom pera onemogućiti ovu instalacijsku budalaštinu i to iz najmanje dva razloga. Prvo, zbog predsjednika hrvatske Vlade, magistra Andreja Plenkovića koji se, siguran sam, u polugodini svoga najvećega životnoga i političkoga postignuća, rotacijskog predsjedanja Vijećem UN, EU, koja naravno, koliko mi je poznato, nijedna članica još nije izbjegla. Neće se htjeti oglušiti o brojne europske rezolucije o suočavanju sa baštinom i posljedicama komunističkoga totalitarizma. Drugo, tu je i položaj poštovanog zastupnika Furia Radina razapetog između petokrake i svoga formalnoga položaja koji bi u znak poštovanja prema ostacima ostataka svojih sunarodnjaka koji već četvrt stoljeća predstavlja u ovom Saboru, a koji je jugoslavenski komunizam pomeo u tragovima i koji danas predstavljaju tek brojidbeni relikt, nešto poput pojedinačnog zaštićenog kulturnog dobra u slučaju isticanja u Rijeci ovoga paleokomunistočkoga obilježja, siguran sam, napustio Vladinu većinu, dakle, molim vas, .../Upadica predsjednik: Hvala./... odgovorite mi jednostavno, po mogućnosti s da ili ne u pismenom obliku.

Hvala vam.

Idemo na 13. pitanje, zastupnik Kažimir Varda, postavlja ga ministrici za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Vesni Bedeković, izvolite. Mikrofon, kolega Hasanbegović, molim vas, isključite, a vi sada uključite kolega Varda.

Poštovani predsjedniče HS-a. Zahvaljujem. Postavljam pitanje poštovanoj ministrici Bedeković. Povodom ovog tragičnog događaja, ne bih želio ponavljati kolege koji su već slična pitanja postavljali, mene zanima nešto konkretno. Naime, vi ste u obraćanju javnosti najavili pooštravanje uvjeta za pružatelje usluga u obiteljskim domovima. Ali mene onda to, mene to zanima sa stajališta eventualnog smanjenja kapaciteta za smještaj starijih osoba. Naime, mi smo sve starija nacija. Ja upozoravam i mlađe ili mlade kolegice i kolege ovdje da smo 2017. g. povodom, također, tragične smrti brata i sestre Mitrović u Vinkovcima, također zbog požara u obiteljskoj kući, govorili o tome da nam u sustavu nešto ne štima. I ne štima. Poštovana ministrice, vaše ministarstvo i vi osobno nećete moći sami riješiti ta sustavna pitanja. Primjerice, kažete, vaninstitucionalno zbrinjavanje obitelji. Ja vas pitam. Da li sin i kćerka koji žive sa roditeljima imaju pravo na plaćeno bolovanje radi skrbi nad ocem i materom kao što to imaju, kad imaju skrb nad svojom djecom? Nemaju. Dakle, to nije samo vaše pitanje. Drugo, mi smo decentralizirali funkcije na lokalnu i regionalnu samoupravu, a nemaju para izgradnju domova. Sve smo de facto u najvećoj mjeri prepustili tržištu. Pa zato nam nažalost ovaj obiteljski doma, stavljam naglasak na obiteljski jer ovo nije bio obiteljski. .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... Hvala.

Izvolite odgovor.

Uvaženi zastupniče Varda. Prije svega, želim objasniti što sam podrazumijevala pod pooštravanjem uvjeta. Prije svega, pooštravanje uvjeta znači ima najmanje dva elementa, prije svega kvalitetnije, detaljnije i cjelovito rješenje nadzora i praćenja ovakvih institucija. S tim smo se svi složili. Drugo, pooštravanje uvjeta podrazumijeva izjednačavanje uvjeta obiteljskim domovima i svim ostalim pružateljima usluga smještaja za stare i nemoćne. Zašto? Da bismo podigli i ujednačili kvalitetu i da bismo osigurali standard kvalitet za sve stare osobe kojima je potrebna njega i smještaj. Kad govorim i stavljam na naglasak na kvalitetu, a ja smatram da je kvaliteta izuzetno bitna, cilj dakle podizanje upravo kvalitete usluga za stare i nemoćne prije svega su bolji uvjeti prostora i opreme, dakle materijalni uvjeti a onda i kadrovska struktura. Dakle više zaposlenih, veći broj stručnih osoba i svih onih koji sudjeluju u skrbi u njezi za stare i nemoćne osobe i u tom smislu dakle potreba za povećanje kapaciteta nikako po meni ne smije i ne možete biti razlog smanjenja kvalitete usluge. O tome moramo voditi brigu, zašto? Jer naglasak mora biti prije svega na ljudima, dakle na starijim osobama i svakako na njihovim potrebama i zato povećanje cijena mora prije svega ovisiti o stupnju kvalitete. Govorili ste o dakle o kapacitetu, naravno, kad govorimo o kapacitetima, njihovo širenje je svakako odgovornost svih dionika i tu se slažem i to ne može riješiti jedno ministarstvo, slažem se s vama i drago mi je da se to uviđa da je to jedno šire pitanje, drago mi je da ste govorili i vidim da ste ušli u problematiku kad govorimo o kapacitetima, da možemo govoriti o institucijskim i izvan institucijskim uslugama. Kad je riječ o institucijskim uslugama odnosno smještanju u institucije odnosno domove, moram podsjetiti da u vrijeme planiranja i programiranja ove financijske perspektive nije bilo moguće iz fondova EU-a koristiti sredstva za izgradnju domova za starije i stoga se išlo na jačanju potpore kroz decentralizaciju lokalnim jedinicama koje trebaju investirati u domove za starije gdje ta investicija može ići u suradnji sa državom, državnim proračunom. Podsjetit ću na dva primjera novija, 2018. Stari Grad na Hvaru gdje je izgrađen dom uz pomoć županija i Ministarstva za demografiju, jednako tako dom u Glini uz pomoć lokalne zajednice i sredstava Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje. Kad je pak riječ o izvan institucijskim uslugama, dakle jako su važni programi širenja izvan institucijskih usluga. Zašto? Postoji dio populacije i dio naših starih osoba osobito u ruralnim područjima koje naprosto žele ostati u svojim domovima, u kućama, u obitelji, kod kuće i u svojoj starosti i pod cijenu da žive sami i upravo tu im je potrebna izvan institucijska pomoć dakle skrb u kući, dnevni boravci itd., i tu ću podsjetiti da je iz državnog proračuna uloženo 77 milijuna kuna i još dodatno iz Europskog socijalnog fonda 207 milijuna kuna plus projekt „Zaželi“ financiran iz fondova EU-a. Hvala vam lijepa.

Hvala vam. Idemo na 14 pitanje. Pardon, očitovanje kolega Varda, izvolite.

Poštovana ministrice, ajde da kažem da sam zadovoljan u ovom smislu u kojem ste najavili donošenje novog zakona pa ćemo vjerujem se, pa i osobno uključiti aktivno u raspravu. Međutim uvijek će ostati problem kapaciteta. Ono sve što prebacimo na tržište, vjerujte mi, to je onda rezultat crnog tržišta, to je onda rezultat i ovaj dom. Umjesto 13 ili 20, 40. I tu nešto morate napravit. Drugo, upozoravani molim, obratite pažnju na monitoring. Ako županija izdaje dozvolu, ne može se pravdati da ne zna više ništa. A ne možete se ni vi pravdati da postupate samo po pozivu, po dojavi. Znači, i preventiva s jedne i druge strane. Monitoring mora postojati inače se dešavaju ovakve stvari koje se dešavaju. Hvala lijepo.

Hvala i vama.

Idemo na 14 pitanje, zastupnik Nikola Grmoja postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Hvala. Poštivani premijeru, članovi Vlade. Ja neću generalizirati kao drugi oporbeni političari, neću govoriti o percepciji, govorit ću o konkretnom slučaju i dokumentima čiji nitko nije odgovarao za protupravno potrošene milijune u Sydneyju i Washingtonu iako imamo nalaz Državne revizije i svjedočenje sa Antikorupcijskog vijeća Hrvatskog sabora, podsjećam, vaš veleposlanik Paro je isplaćivao novac osobi koja nije zadovoljavala postojeće uvjete za rad u Washingtonu ali vi ste 2018. g. s ovog mjesta na moje pitanje izjavili da najčešće ne vode ničemu predstavke poput one kojom je prijavljeno to protupravno trošenje državnih milijuna kao i zataškavanje u inspektoratu Ministarstva vanjskih poslova. Na dan te vaše skandalozne intervencije, izdano je rješenje o odbačaju kaznene prijave koju DORH nije bio u stanju riješiti godinu dana međutim, prošli tjedan je u Sabor zaprimljen jedan novi dokument s kojim se lakše razumjeti zašto je DORH odbacio kaznenu prijavu i zašto mu je trebalo za to godinu dana. Taj novi dokument otkiva da je glavni inspektor ministarstva Božić 2016. pojedine diplomate pisano upozorio da šute o informacijama iz prijave diplomata Sabljaka, o kršenju zakona u Sydneyju. Ovo je osobito neugodno jer je inspektor Božić na drugom svjedočenju pred Antikorupcijskim vijećem utvrdio da Sabljakovu prijavu nitko nije vidio. Znači tu prijavu iz 2016. g., međutim inspektor Božić je prijavu odmah vidio ali nije proveo inspekciju nego je istog dana poslao e-mail i upozorio ostale da šute o tim informacijama. Odobravate li da ovakav inspektor nastavi nadzirati poštivanje zakona u ministarstvu ključnom za rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a?

Hvala vam lijepa. Izvolite odgovor, predsjedniče Vlade.

Poštovani zastupniče Grmoja, ne znam o kojem se dokumentu radi, nije mi poznato, ovo su detalji za koje će odgovor pismeno vama odgovoriti nadležni ministar Grlić Radman koji naravno nije bio ni ministar 2016. kad se to sve skupa događalo. Hvala.

Očitovanje, izvolite.

Pretpostavio sam da premijer ništa neće odgovoriti kad ga se suoči s činjenicama i s dokumentima. Ovo je trebala biti poštovani premijeru afera Zorana Milanovića i Vesne Pusić, ove pronevjere, ove muljaže su se događale u njihovo vrijeme, al vi ste svjesno pristali štititi njihov kriminal, možda je to uvod u veliku koaliciju, možda je to, možda su to samo prijateljski odnosi iz tog inkubatora u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, znači na dan vaše intervencije DORH je odbacio prijavu, a par dana kasnije iz službe je udaljen jedino diplomat Sabljak, otac dviju djevojčica koji je inspektoru Božiću prijavio kršenje zakona još 2016.g., znači no tada, rekao sam što se dogodilo, e-mailom su obaviješteni svi u ministarstvu, šutite o ovim informacijama, vi ste se svjesno odlučili na zataškavanje kriminala iz vremena Milanovićeve Vlade. Ono što je najgore u ovom svemu kao u Monty Pythonu, znači inspektor koji je osumnjičen za zataškavanje, on je sam utvrđivao činjenice o vlastitoj odgovornosti, a DORH je odbio sve zahtjeve g. Sabljaka za svjedočenjem, znači DORH uopće čovjeka nije želio saslušati. Sabljak ne može, jer vaš državni odvjetnik Jelenić mu to neda, svjedočiti pred DORH-om, al može svjedočiti dok se brani na službeničkom sudu, a iz zrinjevačkog ormara svakog dana ispadaju sve veći kosturi poput ovog inspektorovog e-maila. Ja ću vam sada uručiti taj dokument, taj e-mail, ovaj put se ne možete izvlačiti da niste vidjeli e-mail i poslije uvjeravati javnost da karijeru temeljite na nekorumpiranosti i poštenju.

Idemo na 15. pitanje, zastupnik Gordan Maras postavlja ga predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću, izvolite.

Hvala lijepa g. predsjedniče, moje pitanje ide premijeru Plenkoviću i vjerojatno će ga iznenaditi kad mu postavim pitanje koje nikako da u RH apsolviramo, a to je da je Zagreb glavni grad RH i da nažalost Zagrepčani i Zagrepčanke su svjesni koalicije koju imamo u Gradu Zagrebu, znači grad se guši u smeću, ja znam da je gradonačelnik Bandić dao poseban nalog da se čisti oko premijerove kuće, ali ostatak grada je, ostatak grada se guši u smeću, odlagališta otpada niču gotovo na svakom ćošku. Sa druge strane imamo danas informacije da je onečišćenje zraka u Novom Zagrebu katastrofalno, da ljudi imaju problema, pogotovo oni koji se bore sa bolestima dišnih puteva, u pripremi je otimačina javnog prostora koju također HDZ podržava, GUP-a usvajanje 6.2. i moje pitanje je do kada ćete vi podržavati vašeg očito najvjernijeg suradnika gradonačelnika Bandića bez kojeg nema vlasti niti na državnoj razini, niti na gradskoj razini, do kada ćete pokušat pomagati gradonačelniku Bandiću na način da ste ga pokušali sprijateljiti sa državnim odvjetnikom Jelinićem, znači vi osobno ste posjeli gradonačelnika Bandića i državnog odvjetnika Jelinića da ćaskaju za vrijeme koncerta u HNK-u, valjda da probaju dogovoriti kako da se gradonačelnik Bandić izvuče iz korupcijskih afera, znači on već 6.g. uživa presumpciju nevinosti, dok naši građani rješenja svoja dobivaju za godinu ili dvije dana i vi na ovaj način pokazujete kakvo je stanje pravosuđa u RH. Moje pitanje je do kada g. Plenkoviću, do kada ćete maltretirati Zagrepčane i Zagrepčanke …/Upadica: Hvala vam/…vi i gradonačelnik Bandić? Hvala lijepo.

Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Hvala lijepa. Poštovani zastupniče Maras, ja mislim da je ovo valjda jubilarni valjda 20-ti put da na aktualnom satu vi stalno i opetovano želite razgovarati o predstavničkom tijelu koje nije HS, imate tamo Gradsku skupštinu, pa te teme morate dizati tamo, dakle to smo već naučili. Koliko se ja sjećam, vi pitate mene do kad bismo mi surađivali s nekim partnerom? Do kad ćete vi surađivat s g. Bljakom? Kažite mi, bilo bi dobro da nam kažete, do kad ćete vi surađivat s g. Beljakom? Ajde da to čujemo od SDP-a s obzirom što je čovjek napisao na ne piđin english, nego na engleskom koji stvarno je, nije dostojan nekoga ko misli za sebe da može biti predstavnik naroda. Ja bi volio da vi nama kao SDP koji gradite tu neku koaliciju navodno Antikorupcijsku, ništa ne valja, vi ste sjajni, briljantni, vi meni odgovorite dokad ćete vi surađivat s njim? Evo, da postavimo stvari tako, ja bi to volio znati. Što se tiče ove vaše aluzije, što ste rekli da je gradonačelnik dao nalog da čisti smeće oko moje kuće, slušajući vas imalo bi puno više za počistiti oko vas, da to bi ja rekao da bi bilo dobro, osim što govorite zaista neću reć laži, neistine ili ne znam što sve reć, što kazati, govorite zaista gluposti, to nije dobro, dakle to je jedan. Dva, aludirati što da sam ja osobno određivao državni preseans u HNK-u, pa slušajući vas, a i neke druge koji su u stanju od jednoga događaja za koji vaš čelnik stranke ga kvalificira kao šepurenje ili kolegica koja kaže da bi to bilo kome bilo, nije bitna, nije bitna rotacija predsjedanja poštovane kolegice iz SDP-a, bitan je sadržaj, bitno je uvažavanje, bitan je utjecaj, bitan je sadržaj, sadržaj, utjecaj, uvažavanje. Volio bih da je hrvatska javnost mogla jučer uživati tri sata rasprave sa zastupnicima u Europskom parlamentu recimo sa vašim čelnikom. Ja mislim da bi to bilo sjajno, da bi bili oduševljeni, da bi dojmovi bili jednaki, da bi Ursula von der Leyen rekla baš ono što je rekla o Hrvatskoj jučer, a da ste vi bili na tom mjestu ili bi imali onakav sadržajan sastanak sa cijelim kolegijem u obnovljenoj i dovršenoj NSK-a da ste vi imali prigodu predsjedati. Prema tome, ono što javnost mora znati, vaše banalizacije, trivijalizacije, nipodaštavanja objektivno velikih postignuća Hrvatske, nisu to postignuća naše Vlade, mene ne smeta što vi kritizirate nas, mene smeta što vi kao stranka želi gospodine Maras učiniti važna postignuća Hrvatske države na 28. godinu međunarodnoga priznanja imate takav pristup. To je u srcu loše, osim što je zlo i loše je. To je bit vašega okvira i toga ponavljate svi. To nije dobro za vas, a za hrvatsko društvo još manje. Ja se nadam da ćete to napustiti kao koncept, to bi bilo dobro za vas i za hrvatsko društvo. Mi za razliku od vas koji smo konzistentno za Europu nikad nismo krenuli trivijalizirati postignuća Hrvatske u Europi jer je Europa i Hrvatska i Hrvatska je Europa, to morate razumjeti. Vi to ne razumijete, to se vidi da li ste nešto identificirali, usvojili i producirali. A što se tiče suradnje u Zagrebu ona je na zagrebačkoj razini i tamo da pitanja postavljajte.

Izvolite odgovor, kolega Maras.

Za početak kada sluša čovjek vaš odgovor pomislio bi da se vi u biti protivite suradnji s Bandićem, ali evo paževi Mikulić i Prgomet su se oteli vašoj kontroli. Moš mislit. Znači iza vas i vaših riječi stoji bez pogovorna podrška gradonačelniku Bandiću i građani to moraju znati. Plenković jednako Bandić, ako smo se s time oprostili sada na predsjedničkim izborima vrlo brzo ćemo se i na gradskim i na parlamentarnim i vi se više ne možete više skrivati iza nikoga. Žao mi je šta kopirate gospodina Brkića, vidim da ste i vi počeli kopirati i plagirati određene stavove, znači to su stavovi gospodina Brkića, možda evo tu neka suradnja se nova budi pa će to hrvatski građani pratiti sa zanimanjem. S druge strane, govorite o predsjedanju EU kao o nekom vrhovnom dostignuću. To je kao da sutra padne snijeg i kažemo prekosutra ćemo ga morati ići čistiti. Znači to je došao red na nas, došao je red na nas, a vaša sramota i sramota Hrvatske je da vam je stup vlasti i to svi ovi koji dolaze u Hrvatsku moraju znati, čovjek koji ima optužnice više ne zna ni sam koliko ih je i ono šta sam siguran da obični građanin ne može izbjegavati pravdu šest godina kao što to radi gradonačelnik Bandić, to može samo zato što stojite vi iza njega, šta hrvatsko pravosuđe ne radi svoj posao i šta pokušavate na ove sitne finte spojiti Bandića i Jelenića valjda da omekšaju odnose. Znači to je nešto šta hrvatski građani moraju znati i protiv čega se svi ovdje mi moramo boriti. A vas ljuti, naravno da vas ljuti ponašanje SDP-a jer SDP je pobijedio na izborima. Pa možda bi se i ja ljutio da hrvatski građani nisu pogledali i vide kakvu katastrofalnu politiku vi predstavljate. Hvala Bogu da su građani odlučili izabrati Zorana Milanovića i vrlo brzo će i vas poslati u …. Hvala vam lijepo.

Hvala vam.

Idemo sada na 16 pitanje, zastupnik Petar Škorić pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću. Izvolite.

Hvala vam lijepa. Poštovani predsjedniče, poštovani ministre unutarnjih poslova i potpredsjedniče Vlade. RH je od 1. siječnja započela s predsjedanjem Vijećem Europe i od četiri ključna prioriteta koja će biti u fokusu narednih šest mjeseci tijekom predsjedanja. Istaknuo bih ona koja se tiču sigurnosti, dakle Europa koja štiti, Europa koja je utjecajna posebno u segmentima koja se tiču cyber sigurnosti, migracija, jačanje otpornosti na hibridne prijetnje, schengena, ali tu su i pitanja jačanja unutarnje sigurnosti u sklopu čega spada i sprečavanje širenja sadržaja na internetu koji potiču na diskriminaciju, na nasilni ekstremizam i na terorizam. Sve te stvari pojavljuju se i u različitim formama i u našoj zemlji, tako da nažalost svjedočimo evo i proteklih dana da ih potiču i pojedini neodgovorni zastupnici iz ovog Visokog doma Hrvatskog sabora koji izljevima svoje mržnje vrijeđaju sve hrvatske domoljube i branitelja u cijelosti, pa bi na takve stvari kada već govorimo o europskim standardima i vrijednostima trebale reagirati i stranke s kojima su u koaliciji, ali i udruge za ljudska prava, a i samo Državno odvjetništvo po službenoj dužnosti zbog diskriminacije govora mržnje i kršenja Deklaracije o Domovinskom ratu. Budući ste sva ta pitanja koja su navedena u ovim prioritetima vezana za migracijsku politiku, schengen, unutarnju sigurnost izravno tiču MUP-a možete li odgovoriti što u konačnici to znači kako za hrvatsku policiju tako i za same hrvatske građane i jeli Hrvatska spremna u cijelosti implementirati te standarde u hrvatsko društvo? Čuli smo ovdje u uvodu da pojedinci prigovaraju Hrvatskoj policiji za postupanje prema migrantima, a s druge strane sve ocjene koje imamo i iz Europske komisije su upravo suprotne i tu daju vrlo visoku i profesionalnu ocjenu policiji. Prema tome, postavljam i pitanje, hoće li ovi navedeni prioriteti utjecati na povlačenje dodatnih sredstava iz europskih fondova? Hvala lijepo.

Poštovani zastupnik Grbin je dignuo povredu Poslovnika. Koji je članak Poslovnika povrijeđen?

Zahvaljujem poštovani gospodine potpredsjedniče. Uvaženi kolega Škorić je povrijedio članak 238. Poslovnika Hrvatskog sabora i omalovažio je sve zastupnike koji ovdje sjede jer nije u stanju niti s papira ispravno pročitati da je RH preuzela predsjedanje Vijećem EU, a ne Vijećem Europe. Vijećem Europe smo predsjedali prije čini mi se dvije godine. To su različite institucije gospodine Škoriću pa onda malo prije nego što čitate barem se pripremite i proučite materiju o kojoj ćete govoriti.

Kolega Grbin, premašli ste vrijeme, a i sami ste svjesni da ste zlouporabili instituciju povrede Poslovnika jel. Neću vam dati opomenu, ali nemojte to raditi, vi ko pravnik taman ne biste smjeli to raditi. Jel tako? Ovaj, e sad ćemo čuti odgovor poštovanog ministra. Izvolite.

Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče Hrvatskoga sabora. Uvaženi gospodine zastupniče moram priznat, dosta opširno pitanje, neće biti jednostavno na to odgovor u tako kratko vrijeme, ali ću se probat držat koliko je moguće koncizno. Dakle, činjenica je da je Europa koja štiti jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja i da u tom sklopu MUP ima ozbiljne zadaće prije svega vezano za zaštitu vanjskih granica EU, u ovom našem slučaju naravno i hrvatskih granica prema državama nečlanicama kroz cjelokupan odnos prema pitanju migracija. Zatim je tu naravno pitanje interoperabilnosti informacijskih sustava koje će koristiti i koriste već i policije država članica, povlačenje Europskih fondova i jačanje mehanizma unije za civilnu zaštitu. Kad bih ja sad nekome replicirao tko čita, tko ne čita onda bih rekao da smo mi povukli skoro 300 milijuna EUR-a iz različitih fondova za potrebe upravo sigurnosti u RH. Dakle, fondova koje neki prije nas nisu ni pročitali. Dakle, ja ne kažem da oni nisu htjeli povući te novce, ali nisu vidjeli da to postoji jer nisu čitali. Isto tako, sami ste rekli da su neki govorili o nasilju hrvatske policije nad izbjeglicama. Koliko god mi ponavljali u dijelu ne samo javnosti nego politike ovdje u Hrvatskoj se neće prepoznati ono što je činjenica, a to je da izbjeglice nisu migranti. I upravo na tome je Hrvatska uspjela pojasniti svoju poziciju u ovom pitanju. Upravo zbog toga dobivamo priznanje od država članica koje imaju i izravnu i neizravnu korist od toga što radi hrvatska policija. Upravo zbog toga nam se daju dodatna sredstva i upravo zbog toga smo, između ostalog, dobili i zeleno svjetlo za ulazak u Schengen što je sigurno doprinos ne samo kad je u pitanju putovanje ljudi, nego i te kako velik doprinos za hrvatskog gospodarstvo, za hrvatski turizam i tome slično. Ali mi govorimo o pitanjima i o poslu koji radimo, pogotovo sad kao predsjedatelj Vijeća EU koji neki, koji eto smeta im spominjanje Europe koja nam donosi više od 80% ukupnih javnih investicija u Hrvatskoj. Ne da nisu radili, nisu vidjeli, nisu čitali, nisu imali vremena. Povući 300 milijuna EUR-a u 2 godine u odnosu na jedno razdoblje od 1. 7. 2013. do našeg dolaska u MUP ravno 0, e to je pitanje za javnost, to je pitanje i za kritičku i za istraživačku javnost, zašto je tome tako, zato što ne znaju.

Hvala. Poštovani zastupnik Petar Škorić.

Hvala lijepa. Poštovani ministre, evo dosta ste i pojasnili i očekujemo da ovi uspjesi u povlačenju europskih sredstava budu još i veći nakon evo sadašnjeg hrvatskog predsjedanja i drago mi je što ste i dali odgovore vezano za diskreditaciju policije u hrvatskoj javnosti koja se pokušava stalno iznositi, ali evo u pogledu njene europske uloge istakli ste da vrlo jasno hrvatska policija u pogledu migranata vrlo odgovorno i profesionalno radi svoj posao. Takvu ocjenu, dakle dobili smo i od komisije za Schengen, kao i kroz izjavu Angele Merkel kad je zadnji put bila u Zagrebu u 12. mjesecu prošle godine, da je Hrvatska spremana, da je stanje OK. Imali smo i ocjenu povjerenika za migracije također u 10. mjesecu prošle godine koji je kazao da ispunjavamo sve uvjete i da se Hrvatska korektno ponaša u zaštiti vanjskih granica, sukladno zakoniku, a i prilikom dolaska zadnji put povjerenice koja se isto pozitivno o svemu ovome izjasnila. Prema tome, neprimjereno je da se stvara atmosfera i da se priča o kaosu, korupciji, da se s takvim izjavama pokušava stvarati potpun privid i mijenjati stvarnost u hrvatskom društvu. Dakle, bi korektno malo više argumentima kao što smo i čuli od vas ovdje, dakle, a ne oni koji nisu ništa povukli iz Europskih fondova da nam danas prigovaraju. A kad smo već kod stvaranja i širenja dezinformacija i razno raznih oblika specijalnog rata, smatram da bi evo i u ovom visokom domu da je vrijeme da otvorimo i pitanje i da donesemo i propis, zakon kojim bi se spriječili i anonimni postovi po društvenim mrežama iza kojih se vrlo često kriju razno razni agenti iz različitih službi i pojedinaca koji šire …/Upadica: Hvala./… laži, klevete i vrijeđaju i svađaju hrvatski narod.

Hvala lijepa. Slijedeće pitanje će postaviti poštovani zastupnik Ivan Ćelić ministru zdravstva prof. Milanu Kujundžiću. Izvolite.

Hvala gospodine potpredsjedniče. Poštovani gospodine ministre prema podacima HZJZ-a u Hrvatskoj 23.000 osoba obli godišnje od neke od malignih bolesti, umre oko 11.000 ljudi, dakle svaki dan oko 30 ljudi umre u RH od neke od malignih bolesti. Kada je govorila o svojim političkim prioritetima predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen je rekla da je pristup odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi pravo svih građana EU. Nova povjerenica za zdravstvo i sigurnost hrane gđa. Stella Kyriakidou je najavila europski plan za borbu protiv raka. Imali smo neke naše zastupnice, gđu. Dubravku Šuicu, sadašnju potpredsjednicu EU komisije koja je u prijašnjem sazivu EU parlamenta vrlo često govorila o ovoj problematici, sada o tome govori naš zastupnik Tomislav Sokol. Mene zanima što Hrvatska čini, zdravstvena administracija u kontekstu predsjedanja Vijećem EU na ovome području i kada možemo očekivati donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv raka u RH? Hvala.

Odgovor poštovanog ministra zdravstva Milana Kujundžića.

Poštovani g. zastupniče Ćelić. Hvala lijepa na upitu. Naime, imajući u vidu jedan od najvećih izazova suvremene civilizacije, ali isto tako i RH, već na početku mandata ove Vlade, mi smo krenuli u izradu Nacionalnoga program protiv raka. Okupili smo iz Hrvatske najbolje koji znaju, ne one koji pričaju, dakle oni koji znaju medicinu, njih smo okupili, napravili Nacionalni program protiv raka, okupili prijatelje iz svijeta koji su nam napravili recenziju našega nacionalnoga programa i došli smo do završne faze i on će svjetlo dana ugledati na sjednici Vlade u narednih mjesec, dva dana. Međutim, ne čekajući cjeloviti program, mi smo krenuli na početku mandata ove Vlade uz ranije screeninge karcinoma cerviksa, dojke i debelog crijeva u druga dva velika područja koji su velik uzrok smrtnosti, veliki uzrok trošenja novaca i ljudske boli, to je karcinom prostate i karcinom pluća. Karcinom pluća, sinoć smo predstavili ovdje u Zagrebu, prvi u svijetu uz nazočnost najboljih eksperata iz Europe, Kanade i Amerike gdje ćemo prvi u svijetu krenuti, uz svega postojećih nekoliko pilot-projekata gdje ćemo malim dozama CT-a pokušati kod pušača, naime, pušaći su 90% pacijenata koji imaju karcinom pluća od dobi od 50-75 g. i onih ljudi koji u svojoj obitelji imaju povećanu učestalost karcinoma pluća jer karcinom pluća ima određenu i gensku predispoziciju. Zato se javlja u obiteljima češće. Dakle u to smo krenuli, predstavili smo program i on kreće u 16 hrvatskih bolnica ovih dana, a na tu temu sam razgovaralo i sa gđom. Kyriakidou koja će zapravo pratiti što se događa s velikom zanimanjem u Hrvatskoj kako bi vjerojatno i druge zemlje krenule za nama. Naravno, nismo stali samo na tome, mi imamo puno problema. Naime, u dijagnostici karcinoma, bilo kojega, imali smo problem što je do sada imala samo jedna privatna firma monopol pa je imala PCT-ove, sada smo krenuli, ova Vlada i to ide u realizaciju nabavke 4 PCT-a u bolnice u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, kako bi imali suvremene aparate sa visokom senzitivnošću i kako bismo smanjili troškove za pacijente koji imaju zloćudnu bolest. Ove 3 godine, oni koji prate malo detaljnije, vidjet ćete da smo izrazito brzo pratili usvajanje u Hrvatsku najnovijih oblika liječenja od zloćudnih bolesti koji nažalost za sobom povlače i velike investicije, a ono isto tako, što planiramo žurno napraviti, jedna od slabijih točaka koju imamo, to su linearni akceleratori, tako da je u programu koji je sačinjen, planirano i nabavka novih linearnih akceleratora, kako se ne bi čekalo na zračenje, kako bi ta zračenja bila po suvremenim metodama, što učinkovitija za naše pacijente. Dakle, kad se sve zbroji, nismo stajali niti jednog trenutka, a ova Vlada i buduća Vlada HDZ-a neće stajati nego će raditi, a ovi koji će pričati, neka pričaju.

Poštovani zastupnik Ivan Ćelić, izvolite.

Hvala g. ministre, zadovoljan sam vašim odgovorom. Ono što bih isto tako posebno istaknuo, eto, jučer sam imao čast prisustvovati dakle Nacionalnom programu probira i ranog otkrivanja raka pluća Udahni za život. Vrlo je važna uloga medija i medijska potpora u svim tim nacionalnim medijskim kampanjama i sami ste rekli, dakle, da je svaki 4. karcinom povezan s pušenjem u ovih 30 godina hrvatske samostalnosti nažalost imali smo samo dvije nacionalne kampanje za borbu protiv pušenja i mislim da unatoč svim ovim naporima i velikim financijskim sredstvima koja se ulažu za rano dijagnosticiranje i adekvatno liječenje malignih bolesti, naglasak treba biti i na prevenciji i tu je značajna uloga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i županijskih zavoda za javno zdravstvo, dakle u razvoju preventivnih aktivnosti, konkretno borbe protiv pušenja, kako bi brojke bile bolje i kako bi situacija u RH po tom pitanju bila bolja. Hvala.

Sljedeće pitanje postavit će poštovani zastupnik Branko Hrg, ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Čoriću.

Hvala lijepo g. potpredsjedniče. Poštovani ministre, od 2010. g. započele su aktivnosti u RH vezano za aglomeracije. Onda onaj period od 2012.-2016. bio je jedan onako značajan zastoj u tim projektima i realizaciji tih projekata. Unazad 3 godine značajno je došlo do pokretanja velikog broja i potpisivanja ugovora aglomeracija po Hrvatskoj. Meni je drago da na području druge izborne jedinice, dakle iz koje i sam dolazim gdje sam pratio da su već potpisane 3 aglomeracije, Koprivnica, Đurđevac i Bjelovar ali me interesira što je sa aglomeracijom Križevci, dakle još jedino ona od te grupacije aglomeracija nije potpisana, pa me zanima da li imate informaciju u kojoj je to fazi i kada može se očekivati potpisi i te aglomeracije za Križevce jer je naravno kao i za sve druge krajeve ona izuzetno važna za građane tog kraja.

Odgovor poštovanog ministra Tomislava Ćorića.

Hvala vam lijepa g. zastupniče Hrg na vašem pitanju, dakle ovaj prvi dio ću shvatit kao zapravo kao pohvalu radu ministarstva u proteklih nekoliko godina. Doista, dakle mi u ovom trenutku imamo 54 projekta potpisanih odobrenih sredstava za izgradnju vodnokomunalne infrastrukture u RH, u svim županijama prije nekoliko dana potpisan je projekt aglomeracije Split-Solin vrijednosti milijardu 790 milijuna kuna i ukupna vrijednost svih projekata koji bi trebali biti realizirani do 2023.g., do kraja '23. je 22 milijarde 800 milijuna kuna, to je ogroman posao, prije svega za našu građevinsku operativu i nadam se da će se s njim uspješno nositi. Što se tiče vaše županije, četvrta aglomeracija odnosno aglomeracija Križevci podnijela je odnosno njezin nositelj u izvodnji radova podnio je svoj aplikacijski paket prema provedbenim tijelima 1 i 2. Prema informacijama koje imam, za tu aglomeraciju je, su komentari na taj aplikacijski paket dani prije Božića i očekuje se da nositelj projekta Vodnokomunalno poduzeće koje je zapravo investitor da da komentare odnosno da reagira na komentare u kontekstu prepravki, nakon toga će to biti poslano prema Jaspersu odnosno Ministarstvu regionalnog razvoja kao našem upravljačkom tijelu i u tom kontekstu ja ne vidim razloga da se tijekom ovog proljeća, dakle tijekom prvog kvartala ne dogodi potpisivanje odnosno odobrenje sredstava na razini aglomeracije Križevci. Hvala vam lijepo.

Slijedeće pitanje postavit će…

Može samo…

…poštovani zastupnik, a pardon, oprostite, odgovor poštovanog zastupnika Hrga.

Pa ne treba ovo gledati da i nije mala pohvala, je mala pohvala jer sam rekao da pratim te programe od 2010.g. i ovo što govorim je činjenično stanje, dakle jedan period za vrijeme kukuriku Vlade je bio ogroman zastoj, tek nekoliko sporadičnih projekata se je realiziralo, sada je to jedan ovako veliki zamah i on je sigurno vrlo važan za cijelu RH jer se radi o ravnomjernijem regionalnom razvoju budući da je raspoređen taj program po čitavoj RH. Na ovom području dakle je to negdje oko milijardu i 200 milijuna kuna samo ove 4 aglomeracije. Evo, meni je drago da ste mi dali ovu informaciju, ona je važna i naravno zbog javnosti da građani to čuju, žao mi je da je aglomeracija koja je među prvima krenula u pripremu, evo na ovom području će bit zadnja potpisana, ali što je tu je, važno da dođemo do tog kraja odnosno početka te realizacije i evo nastavite i dalje tako. Hvala.

Slijedeće pitanje postavit će poštovani zastupnik Domagoj Mikulić ministru zaštite okoliša i energetike, Tomislavu Ćoriću, izvolite.

Zahvaljujem se poštovani potpredsjedniče HS. Poštovani ministre Ćorić, svi zajedno smo danas svjedoci velikih klimatskih promjena koje rezultiraju i sušama i poplavama, ekstremnim hladnoćama, vrućinama, pa čak i padu prinosa u poljoprivredi koji u konačnici utječu na naš svakodnevni život. Ja zaista želim vjerovati da smo svi zajedno svjesni mogućih posljedica u budućnosti i stoga je nužno potaknuti i u javnosti svijest o klimatskim promjenama, poticati ovu temu s ciljem uključivanja svih nas u smanjenje onečišćenja i umanjivanja posljedica klimatskih promjena. S obzirom da je krajem prošle godine nova Europska komisija donijela jedan vrlo ambiciozan Europski zeleni sporazum tzv. Green Dil kojemu je jedan od glavnih ciljeva da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent. Ono što mene zanima, a uvjeren sam i sve naše sugrađane jest što vi kao ministar odnosno vaše ministarstvo poduzimate ili planirate poduzeti upravo po pitanju ispunjenja ambicioznih planova i ciljeva predviđenih ovim Green Dilom? Hvala.

Odgovor poštovanog ministra Ćorića.

Hvala vam lijepa zastupniče Mikuliću na vašem pitanju, ali i na uvodu koji ste zapravo dali za odgovor na ovo pitanje. Dakle, Green Dil ili Zeleni sporazum kako ste rekli, dokument je u kojem, po mom dubokom uvjerenju, HS i široka hrvatska javnost treba raspravljati danas, sutra u mjesecima koji dolaze jer je riječ o dokumentu koji u potpunosti određuje budućnost europskog kontinenta po pitanju funkcioniranja njegove ekonomije, ali i ukupno europskog kontinenta kao takvog. To je nešto što bi svakako želio naglasiti i što mi se čini da nije dovoljno prepoznato još uvijek u ovom trenutku. Zašto to govorim? Zato što paradigma koja se promovira Zelenim sporazumom ili Green Dilom, paradigma zelenog odnosno paradigma klimatski neutralnog, dakle kružnog gospodarstva, u kontekstu financiranja koje ide sa strane EU u budućem primjerice operativnom programu '21.-'27. je zapravo paradigma još jednom koja će odrediti živote svih stanovnika EU. Ovakav dokument pokazuje se, bit će platforma svim ostalim sektorskim politikama na razini EU, imajući to na umu sve sektorske politike bit će, pa i zakonodavstvo EU prilagođeno ovom dokumentu. Ono što je dobra činjenica jeste to da je ovaj dokument izašao pred samo predsjedanje RH Vijećem EU i u tom kontekstu, ono što želim naglasiti je da je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike svoje ciljeve predsjedanja u potpunosti usuglasilo upravo s jednom ovakvom paradigmom, dakle očuvanje bioraznolikosti, prelazak na niskougljično gospodarstvo, prelazak na čistu energiju u narednom razdoblju, sve su to ciljevi koji su u potpunosti kompatibilni s paradigmom po kojoj će EU u narednih nekoliko desetljeća funkcionirati. Naš cilj klimatski neutralnog gospodarstva 2050.g. je nešto na čemu će se apsolutno inzistirati i nijedna zemlja članica neće biti izuzeta aktivnosti u smjeru ostvarenja takvog cilja. Upravo zbog toga Energetska strategija RH, naš primjerice Zakon o gospodarenju otpadom koji je u ovom trenutku u izradi i koji ćete ugledati ja se nadam prije prvog kvartala ove godine, ali isto tako i naš Klimatski energetski plan, dakle čitav niz dokumenata koji su izašli iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike idu u cilju afirmiranja i to je mast bi čiste energije dakle proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, smanjenja emisija CO2, zaštite okoliša, gospodarenja otpadom i svih onih dobrih stvari koje za malu otvorenu ekonomiju kakva je hrvatska ekonomija, naravno pod pretpostavkom dok smo fleksibilni, a to nastojimo biti, pružaju šansu da učinimo nekoliko brzih koraka i dostignemo najrazvijeniji dio Europe. Ja sam siguran da će to biti prepoznato i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji, radimo na njoj, ali isto tako i na Operativnom programu 2021.-2027. gdje upravo trebamo inzistirati u ovom smjeru. Hvala vam lijepo.

Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem se poštovani predsjedniče Sabora. Klimatske promjene predstavljaju najveći izazov doba u kojemu sada živimo, a upravo je ovaj ambiciozni paket Green Deal predstavlja i najveću priliku. Stoga mi je drago čuti od vas ministre da ministarstvo i promišlja i provodi aktivnosti i radi sve što je u mogućnosti u borbi sa klimatskim promjenama jer svima nam je u interesu da realiziramo sva ova predviđena očekivanja unutar Green Deala pa ako je moguće i više. Stoga izražavam zadovoljstvo sa vašim odgovorom. Hvala.

Hvala.

20. pitanje zastupnik Peđa Grbin postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Zahvaljujem. Poštovani gospodine predsjedniče, uvaženi gospodine predsjedniče Vlade. U Orahovici Gradski odbor HDZ-a pere crne fondove vaše stranke. O tome se obavijesti policija koja na to godinama ne reagira. U Pleternici zastupnik HDZ-a uzme novac za zapošljavanje branitelja, a sagradi apartmane njih 60. umjesto da bude u zatvoru sjedi ovdje s nama u Saboru i još k tome danas postavlja zastupničko pitanje. Diljem Hrvatske raste problem sa zlouporabom opojnih droga na što vaša Vlada odgovara, ukidanjem Ureda za suzbijanje zlouporaba droga. Diljem Hrvatske imamo problem sa organiziranim kriminalitetom, umjesto da se policija bavi tim problemom vi ju šaljete na granicu kako bi maltretirala izbjeglice. I o tome ne govorimo samo mi danas ovdje u Hrvatskom saboru, o tome ste morali slušati i jučer u Europskom parlamentu kao što ste slušali jedan potpuno neprimjereni odgovor vašeg kolege, člana Europskog parlamenta gospodina Sokola isto iz HDZ-a. Ali nije to sve što se događa u Hrvatskoj, šef policije svojom vožnjom ugrožava sudionike u prometu, vozi 100km/h preko ograničenja, to se zataškava. Tek kada mediji to otkriju Vlada reagira i onda što dobije na kraju? Suđenje koje je zatvoreno za javnost. Gospodine Plenkoviću, govorite o sigurnosti, a građani u RH nisu sigurni nigdje od ulice do nažalost staračkog doma. Govorite o anarhiji, a za nju ste krivi samo vi. Zato vas pitam, hoćete li sići sa oblaka na kojima se nalazite i nešto poduzeti za rješavanje stvarnih problema hrvatskih građana ili ste vi taj problem vi, HDZ i Vlada kojoj ste na čelu?

Hvala. Prije odgovora, predsjedniče Vlade imamo povredu Poslovnika. Kolega Lucić, izvolite.

Hvala lijepo. Gospodine Grbinu, molim vas da ne govorite neistine i laži. 238. gdje zastupnik vrijeđa drugoga zastupnika. I doista mi nije jasno odakle vam ti podaci? Hrvatsko pravosuđe i vi koji ste tuživali mene osobno i mene vrijeđali je dokazalo da ne postoji ni tračak istine o čemu vi govorite. To su sve izmišljotine sa vaše strane. I kao što vidite ja danas sjedim u Hrvatskom saboru ponosno, ponosno i na neistine koje vi govorite su neistine i laži najobičnije. Sram vas bilo.

Fala kolega Lucić. Kolegice i kolege, činjenica je da je kolega Grbin nije spomenuo ime i prezime zastupnike. Samo malo, ali činjenica je da prejudiciranje krivnje nije primjereno zastupnicima i da bilo koga smještamo po nečijoj procjeni u zatvor po meni nije korektno i molim vas da takve stvari izbjegavamo i da to ne činimo jer mi ovdje nismo sudska vlast nego predstavnička i zakonodavna vlast i to je po mojem mišljenju vrlo ružno, tako molim vas da to ne činite. Izvolite predsjedniče Vlade.

Hvala lijepa. Poštovani zastupniče Grbin. Što se tiče vaših aluzija na odgovornost za kaznena djela ili osumnjičenja ili pak optužbe za kaznena djela bilo koga, dakle tu postoje vrlo jednostavna i jasna načela. Svako ko počini neko kazneno djelo za to mora odgovarati, nema iznimki, nema zaštićenih, niko nije iznad zakona. Većina slučajeva koju ste vi spomenuli ovdje, barem za neke nisam moram priznat ni čuo, ne znam jeste rekli Rakovica, meni Rakovica nije poznato, u svakom slučaju za svaka od tih djela vodili su se procesi koje vodi ili policija ili DORH ili ispituju ili odbacuju ili podižu optužnice. Prema tome, sustav funkcionira, nema anarhije. Imali smo već odgovor na jedno ranije pitanje nekog od vas, nema, nema te anarhije. To što vi želite vašim političkim aktivizmom stvoriti dojam, percepciju o kojoj je govorio jedan drugi zastupnik da je anarhija, da ništa ne vrijedi ja vas tu razumijem. Znači da sam ja bio vi i dio parlamentarne većine koja je podržavala vladu sa svim onim normalnim postignućima o kojima smo govorili maloprije, ja ću ih još jednom ponoviti jer to ljudi moraju znati. Mi smo platili 2,5 milijarde vaših jamstava za Uljanik, za brodove koje se nisu izgradili, a pri tom ostvarili proračunski višak sve skupa 4 milijarde, 4,5 milijarde, hvala Zdravko, dakle, 4,5 milijarde. Vaša postignuća, zamrznute plaće i mirovine. Podržavali ste prosvjete sindikata o reformi „67 je previše“, zakon kojeg ste vi donijeli. SDP je donio zakon da se radi do 67 godine 2038. Čak je predstavnik HSU, tada to nisam znao, to neki dan sam to saznao bio zamjenik ministru Mrsiću tada i onda se ljudi bude iz nekog čudnovatog sna, 7 godina kasnije i organiziraju referendum protiv sebe, protiv sebe. Protiv reforme recimo koja povećava mirovine, koja vraća umirovljenike na tržište rada, koja ima i demografske mjere za majke jer omogućuje da njima mirovina bude veća. Širi portfelj mirovinskih fondova. A vaša postignuća od zaduženja, od činjenice da niste bili u stanju iskoristiti ono što ste dobili na pladnju od članstva u EU na normalan i aktivan način u odnosu na ovo što smo mi napravili su bitno različita, ona su bitno različita. I mi ćemo nastojati da hrvatska javnost vidi ono što ste vi ostavili i ovo što smo mi napravili. Slažem se da je tu percepcija bitna, ali na kraju činjenice će ostati, brojevi će ostati, veće plaće će ostati, mirovine će ostat, sve će ostati u postignućima bolje nego što je. To je ono što je ključ. A za ove sve elemente o kojima vi govorite, svi se to procesuira, sve to ide svojim tijekom, to nisu stvari koje bilo tko ignorira, zamagljuje, pravi se da ih nema. A za razliku od ovih vaših kolega vidim da vi čak i pratite rasprave u Europskom parlamentu. Ovi vaši kolege misle da je to sve nebitno, da je to nešto bezveze, da je to neka rutina, da to nikome nije važno, to je dojam koji vi ostavljate i koji su ostavili vaš čelnik stranke i još dvoje, troje zastupnika koji su se javili. To nije dobro. A što se tiče naših argumenata, mi za razliku od drugih nismo izgradili žilet žicu na granici, nismo izgradili barikadu, obučili smo 6.500 policajaca koji čuvaju Hrvatsku od nezakonitih migracija. Tako će biti i bit će učinkoviti i poštovat će i naše propise i europske standarde i međunarodne konvencije i tumačiti svakome tko ima pitanje …/Upadica: Hvala./… da provjeri ono što radimo.

Hvala. Prije kolege Grbina, samo malo imamo povredu Poslovnika, kolega Maras izvolite.

Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Gospodin premijer je povrijedio 238. članak, u potpunosti je ignorirao pitanje i konkretne primjere na korupciju i kriminalne radnje HDZ-a, dao je totalno nesuvisle odgovore da se čovjek pita uopće zbog čega on to govori i na koji način govori, kao da se totalno pogubio. Priča o vladi 2015. koji su predsjednika vlade hrvatski građani izabrali za Hrvatskog predsjednika gospodine premijeru pa o čemu vi govorite, s kim se vi svađate, sa građanima, dajte dođite malo sebi …/Upadica: Kolega Maras./… ljudi vas …

Kolega Maras, zahvaljujem na vašoj intervenciji i to je bila zlouporaba povrede Poslovnika, izvolite se sjesti. Izvolite se sjesti. Neće vi procjenjivati kako će netko odgovori na pitanje zastupnika. On može šutjeti, može reći što god želi, dakle ovo je odgovor na pitanje, a građani će procijeniti da li je taj odgovor dobar ili nije dobar, a ne vi. Ne, ovdje se ne radi o temi, ovo je odgovor na zastupničko pitanje, dakle nema tema ovdje, to nije tama dnevnog reda, ovo je odgovor na zastupničko pitanje. Izvolite kolega Grbin.

Poštovani gospodine predsjedniče, uvažene kolegice i kolege, kolega Maras ja nemam nikakav problem sa načinom na koji je nastupio gospodin Plenković. Dapače ja sam sretan zbog načina na koji je gospodin Plenković nastupio jer njegov nastup se od nastupa primjerice gospođe Grabar Kitarović u kampanji za predsjedničke izbore razlikovao jedino u tome što nije obećao plaće od 8.000 EUR-a u ostalom je sve bilo isto. Ovaj nastup gospodina Plenkovića bio je nastup čovjeka kojem za njegove neuspjehe su krivi svi drugi osim njega. On ne može govoriti o svojim uspjesima jer tih uspjeha nema, pa se opet vraća godinama i godinama unazad i govori o već apsolviranim temama. Ako ćemo govoriti, barem na jednoj stvari sam vam zahvalan, priznali ste da je za taj nesretni Uljanik i vaša Vlada davala nekakva jamstva i da su i ti novci otišli nažalost u vjetar, a zbog čega su otišli, zbog toga što godinu dana niste bili u stanju poduzeti išta oko Uljanika, što ste pustili da procesi idu svojim nesretnim tokovima, što se niste pojavili na skupštini i glasovali za prijedloge drugih pa je sud morao imenovati upravu, ali Uljanik nije tema današnje rasprave. Tema današnje rasprave i pitanja koja sam vam postavio je, jeli vrijem da se u RH dogode određene promjene koje će sa njene grbače maknuti problem koji se zove vi gospodine Plenkoviću, HDZ i vaša Vlada? Ja mislim da je, a uvjeren sam da to mišljenje dijeli i većina građana ove zemlje. Hvala.

Sada je na redu zastupnik Branko Bačić, koji pitanje postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću. Izvolite.

Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Poštovani predsjedniče Vlade, članice i članovi Vlade svoje pitanje postavljam potpredsjedniku Vlade i ministru obrane gospodine Krstičeviću. Poštovani ministre, naši sugrađani Hrvatsku vojsku promatraju kroz tri segmenta, rekao bi tri slike. Prva je ona koja se odnosi na njenu temeljnu zadaću obrane nacionalne sigurnosti, zaštite teritorijalnog integriteta. Druga slika se vidi kroz angažman Hrvatske vojske u brojnim međunarodnim misijama i treća vrlo važna slika kroz koju hrvatski građani vide Hrvatsku vojsku je njen angažman unesrećenima u požarevima, kad krče šumu, u poplavama i brojnim drugim elementarnim nepogodama. Zbog toga prema ispitivanjima javnog mijenja Hrvatska vojska je jedna od institucija u koju hrvatski građani imaju najveće povjerenje. I to povjerenje prema Hrvatskoj vojsci rezultat je rada ove Vlade pa i vas osobno gospodine ministre i zbog činjenice što je u mandatu ove Vlade su doneseni brojni zakoni kojima se definira postupanje i nacionalna sigurnost što je odlukama ove Vlade, hrvatska vojska razmještena od Vukovara, od Ploča, od Sinja, od Varaždina i Pule. I s druge strane, ono što je vrlo važno, u mandatu ove protekle 3 g., vraćen je dignitet i dostojanstvo i hrvatskom vojniku, između ostaloga što je itekako važno, povećana su brojna materijalna prava a neka nova uvedena. I zbog toga čestitam vama i cijeloj Vladi na angažmanu kojim je vraćeno to dostojanstvo hrvatske vojske. Mene g. potpredsjedniče Vlade interesira što ćete i koji su planovi hrvatske vojske i što Vlada planira, koji su to novi projekti kojima će se osnažiti hrvatska vojska?

Izvolite, odgovor.