1. Ocjena stanja Područje zaštite izuma patentom kao pravom intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o patentu (Narodne novine, br. 173/03, 54/05, 87/05, 76/07, 30/09, 128/10, 49/11, 76/13 i 46/18), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2004. godine, Pravilnikom o patentu (Narodne novine, br. 117/07, 3/11, 66/11, 145/12, 85/13 i 43/17), kao i relevantnim međunarodnim ugovorima kojima je Republika Hrvatska pristupila. Patentom se štite izumi koji predstavljaju inovativna rješenja tehničkih problema. Nositelj patenta stječe pravo isključenja drugih od komercijalne primjene zaštićenog izuma, pri čemu patent izdaje ovlašteno tijelo temeljem provedenog stručnog upravnog postupka u kojem se utvrđuje zadovoljava li izum propisanim uvjetima za zaštitu patenta. Trajanje zaštite patentom vremenski je ograničeno, uobičajeno na rok od 20 godina, a kao i kod drugih prava intelektualnog vlasništva zaštita se temelji na teritorijalnom principu slijedom čega patent vrijedi na teritoriju nadležnosti tijela koje ga je izdalo. Svrha sustava patentne zaštite je poticanje tehnološkog razvoja, inovacija i ukupnog društvenog blagostanja. Potreba za takvim poticaj em putem sustava patentne zaštite proizlazi iz činjenice da rezultat inovacijskog procesa predstavljaju nova znanja koja konkurenti na tržištu mogu koristiti bez ili s malo vlastitih ulaganja, čime se mogućnost povrata ulaganja u inovacijski proces može umanjiti do točke izostanka interesa za ulaganje u inovacije. Stoga isključiva prava koja se stječu patentom doprinose smanjenju navedenog rizika i osiguravaju poticaj za ulaganje u inovacijske aktivnosti. Uz navedenu ulogu poticaja za ulaganje patentni sustav potiče inovacije i širenjem tehničkih informacija na kojima počivaju patentirani izumi, budući da nužni uvjet za stjecanje patentne zaštite predstavlja razotkrivanje i javna objava podataka o patentiranom izumu. Nacionalni sustavi patentne zaštite, kao i sustavi zaštite drugih prava intelektualnog vlasništva, u visokom su stupnju međusobno usklađeni (harmonizirani) putem međunarodnih ugovora i uspostavljenih multiteritorijalnih sustava zaštite, a u Europskoj uniji dodatno i zajedničkom pravnom stečevinom. Pravne aspekte patentnog sustava koji nisu usklađeni na međunarodnoj razini ili na razini Europske unije moguće je urediti sukladno utvrđenim nacionalnim potrebama. Predmetni prijedlog novog zakona o patentu ima za cilj unaprjeđenje postojećeg pravnog uređenja uspostavom učinkovitijih postupaka zaštite izuma u postupcima koji se provode na nacionalnoj razini te uspostavom transparentnijeg sustava patentnih prava, pri čemu se predloženim izmjenama ne zadire u obvezujuće odredbe koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma kojih je Republika Hrvatska članica niti u odredbe pravne stečevine Europske unije (u daljnjem tekstu: EU), koje su implementirane u važećem Zakon o patentu. U tom smislu predloženi novi zakon o patentu, kao i do sada važeći, sadrži odredbe sljedećih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska članica: Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva1, Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (skraćeno: Sporazum TRIPS)12 Svjetske trgovinske organizacije, Ugovora o suradnji na području patenata (skraćeno: Ugovor PCT3, Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 3/98 i 4/02) i Konvencije o priznavanju europskih patenata4 (Narodne novine - Međunarodni ugovori br. 8/07 i 1/08), kao i odredbe Ugovora o patentnom pravu5 (Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 10/04 i 3/05). Također, radi usklađivanja nacionalnog patentnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a u predloženi su zakon, kao i u do sada važeći, ugrađene odredbe Direktive 98/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 1998. o pravnoj zaštiti biotehnoloških izuma (SL L 213, 30.7.1998.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 98/44 EZ) i Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30.4.2004.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/48/EZ). Nadalje, odgovarajućim odredbama predloženog zakona osigurani su uvjeti za učinkovitu nacionalnu primjenu Uredbe (EZ) br. 469/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove (SL L 152, 16.6.2009. sa svim izmjenama i dopunama - u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 469/2009), Uredbe (EZ) 1610/96 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o uvođenju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za sredstva za zaštitu bilja (SL L 198, 8.8.1996. - u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) 1610/96) i Uredbe (EZ) 816/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o obveznom licenciranju 1 Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva od 20. ožujka 1883. revidirana u Bruxellesu, 14. prosinca 1900., u Washingtonu, 2. lipnja 1911., u Hagu, 6. studenoga 1925., u Londonu, 2. lipnja 1934., u Lisabonu, 31. listopada 1958. i u Stockholmu, 14. srpnja 1967. te izmijenjena i dopunjena 28. rujna 1979. U Republici Hrvatskoj stupila je na snagu 8. listopada 1991. Tekst Konvencije nije objavljen u Narodnim novinama - Odluka o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji objavljena je u Narodnim novinama - Međunarodni ugovori br. 12/93 i 3/99. 2 Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnoga vlasništva (skraćeno: Sporazum TRIPS, prema izvornom nazivu na engleskom jeziku Agreement on Trade-Relaled Aspects of Intellectual Property Righls) predstavlja Dodatak 1C Marakeškog sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije od 14. travnja 1994. Sporazum TRIPS obvezujući je za sve članice Svjetske trgovinske organizacije (IVorld Trade Organization, WTO), kako je određeno odredbama članka 11.2. Marakeškog sporazuma. Republika Hrvatska je pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji 30. studenoga 2000., od kada je i Sporazum TRIPS na snazi. 3 Ugovor o suradnji na području patenata (Patent Cooperation Treaty, PCT) potpisan 19. lipnja 1970. u Washingtonu, dopunjen 28. rujna 1979. i izmjenjen 3. veljače 1984. 4 Konvencija o priznavanju europskih patenata (Europska patentna konvencija) sastavljena u Miinchenu, 5. listopada 1973., u tekstu kako je izmijenjena i dopunjena Aktom kojim se mijenja članak 63. EPC-a od 17. prosinca 1991. i odlukama Upravnog vijeća Europske patentne organizacije od 21. prosinca 1978., 13. prosinca 1994., 20. listopada 1995., 5. prosinca 1996., 10. prosinca 1998. i 27. listopada 2005. i Akt kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija o priznavanju europskih patenata (Europska patentna konvencija), sastavljen u Miinchenu, 29. studenoga 2000. 5 Ugovor o patentnom pravu (Patent Law Treaty, PLT) usvojen 1. lipnja 2000. u Zenevi. patenata koji se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s javnozdravstvenim problemima (SL L 157, 9.6.2006. - u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) Važeći Zakon o patentu uređuje sustav zaštite izuma patentom i konsenzualnim patentom. Patent se priznaje temeljem provedenog postupka potpunog ispitivanja prijave za priznanje patenta kojim se utvrđuje ispunjava li izum sve zakonom propisane uvjete (dopuštenost zaštite, novost, inventivnost i industrijska primjenjivost izuma), odnosno uvjete koji odgovaraju uobičajenim međunarodno prihvaćenim standardima patentne zaštite. Za razliku od patenta, konsenzualni se patent priznaje temeljem skraćenog postupka ispitivanja u kojem se utvrđuje udovoljavanje samo određenih zakonom propisanih uvjeta u odnosu na izum (dopuštenost zaštite i industrijska primjenjivost izuma), uz uvjet da na službeno javno objavljen zahtjev za priznanje konsenzualnog patenta nije u propisanom roku podnesen prigovor na takvo priznanje od bilo koje zainteresirane strane. Udovoljavanje preostalih zakonom propisanih uvjeta za priznanje patenta utvrđuje se po potrebi naknadno, na zahtjev podnositelja zahtjeva za priznanje konsenzualnog patenta ili zainteresirane strane. Razlog za uređenje sustava zaštite kojim je, osim patentnom, izum moguće zaštititi i konsenzualnim patentom je ubrzavanje postupka zaštite izuma i smanjivanje inicijalnih troškova takvog postupka kao pogodnost prvenstveno namijenjena malim i srednjim poduzećima te fizičkim osobama, kojima složen, relativno dugotrajan i troškovno zahtjevan postupak zaštite patentom predstavlja teško premostivu ulaznu prepreku za stjecanje zaštite izuma. Ovakvim uređenjem omogućeno je da se tek u slučaju postojanja potvrđenog interesa za utvrđivanjem udovoljavanja svih propisanih uvjeta za zaštitu patentom (u pravilu, ako je izum uspješno komercijaliziran i/ili u slučaju spora sa zainteresiranom stranom), na zahtjev zainteresirane strane ili samog nositelja konsenzualnog patenta provodi troškovno zahtjevniji i dugotrajniji postupak potpunog ispitivanja koji potom rezultira ili pretvaranjem konsenzualnog patenta u patent ili ukidanjem zaštite konsenzualnim patentom. Pri uvođenju ovakvog koncepta zaštite izuma uzeto je u obzir da znatan broj nacionalnih zakonodavstava usporedivih zemalja također uz zaštitu patentom osigurava alternativnu mogućnost zaštite izuma nekim od jednostavnijih instituta. Međutim, u primjeni važećeg Zakona o patentu uočeni su problemi zbog nedovoljnog razumijevanja razlike između pravnih koncepata patenta i konsenzualnog patenta od strane različitih dionika u sustavu zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva, a osobito u postupanjima povodom sumnje u povredu prava. Navedeni problem utvrđen je i u Strategiji poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. - 2020., u okviru mjere 2.4. Uspostava transparentnog sustava upravljanja pravima intelektualnog vlasništva i režima zaštite prava intelektualnog vlasništva, kojom je predviđeno njegovo odgovarajuće rješavanje. Uz navedeno, uočeno je daje postojeće uređenje postupka zaštite izuma konsenzualnim patentom nedovoljno učinkovito u smislu vremenskog trajanja postupka od podnošenja prijave za zaštitu izuma do priznanja konsenzualnog patenta. Iz navedenih razloga novim zakonom o patentu predlaže se dosadašnji koncept pojednostavljene zaštite izuma konsenzualnim patentom zamijeniti revidiranim konceptom. Revidirani koncept koji se predlaže utemeljenje na komparativnoj analizi alternativnih mogućnosti zaštite izuma u odnosu na uobičajenu patentnu zaštitu prvenstveno u državama članicama EU-a, u većini kojih pod različitim nazivima (kao što su uporabni model, mali patent, korisnički certifikat, patent skraćenog trajanja) postoje slični koncepti zaštite izuma bez provedbe postupka ispitivanja uvjeta za zaštitu patentom ili uz skraćeni postupak ispitivanja. Uz navedeno, u pogledu učinkovitosti postupka zaštite problem predstavlja i postojeće uređenje postupka za priznanje patenta prema kojem se obrazloženje o utvrđenoj (ne)patentibilnosti prijavljenog izuma dostavlja podnositelju prijave tek po dovršetku postupka, koji je po prirodi stvari dugotrajan i neizvjestan. Kako bi podnositelj zahtjeva što ranije dobio procjenu o patentibilnosti izuma svrsishodno je provesti preliminarno pretraživanje stanja tehnike najbližeg razmatranom izumu i dati preliminarno pisano mišljenje o patentibilnosti prijavljenog izuma u ranoj fazi postupka, što je uobičajeno u razvijenim patentnim sustavima te se predlaže uvesti novim zakonom o patentu. S obzirom na nedovoljne ljudske kapacitete Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: DZIV) specijalizirane za područja najnovijih i visokih tehnologija, potrebno je osigurati mogućnost da se takvo rano preliminarno pretraživanje stanja tehnike i davanje pisanog mišljenja o patentibilnosti prijavljenog izuma provede pri drugom tijelu koje ima takve kapacitete, pri čemu Europski patentni ured posjeduje najrazvijenije kapacitete u ovim područjima. Kako bi se navedeno moglo provoditi u suradnji s Europskim patentnim uredom, potrebno je zakonom urediti mogućnost provedbe takve vrste suradnje. Također, važeći Zakon o patentu višekratno je mijenjan i dopunjavan, pri čemu nije objavljivana pročišćena verzija teksta, pa će donošenje novog zakona olakšati korištenje sustava patentne zaštite njegovim korisnicima. 2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom Predloženi novi zakon o patentu ima za cilj unaprijediti postojeće pravno uređenje uspostavom transparentnijeg sustava patentnih prava i revizijom postupaka za zaštitu izuma koje provodi DZIV na način da se uvodi koncept registracijskog prava naziva uporabni model umjesto dosadašnjeg konsenzualnog patenta, čime se unaprjeđuje pravna sigurnost u provedbi patentnih prava i provode mjere iz Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. - 2020.; osiguravaju se uvjeti za učinkovitije upravljanje rizicima od strane podnositelja prijave patenta uvođenjem prethodnog pretraživanja stanja tehnike i mišljenja o patentibilnosti izuma u ranoj fazi postupka; konsolidiraju se dosadašnje višestruke izmjene i dopune Zakona kako bi isti na jasan i pregledan način propisivao zaštitu patentom. Predloženim zakonom mijenja se koncept i naziv postojećeg instituta konsenzualnog patenta. Postojeći naziv „konsenzualni patent“ dovodi u zabludu nedovoljno upućene korisnike patentnog sustava u Republici Hrvatskoj time što riječ „patent” u nazivu implicira da je riječ o ispitanom pravu, pa se predlaže naziv „uporabni model“. Ovaj je naziv primjereniji budući da se u patentnim sustavima koje uređuju ovakvu vrstu zaštite izuma najčešće koristi upravo taj naziv, a dodatno i obzirom na predmet zaštite ovim pravom koji se prijedlogom ovoga zakona ograničava isključivo na izume koji se odnose na predmete (odnosno proizvode u smislu terminologije uobičajene u patentnom pravu). U odnosu na postojeće zakonsko rješenje konsenzualnog patenta, predlaže se propisivanje ograničenja predmeta zaštite uporabnim modelom na način da se, uz općeprihvaćene izuzetke koje se odnose na predmet zaštite patentom, od zaštite isključe izumi koji se odnose na postupke, izumi iz područja biotehnologije, izumi kemijskih ili farmaceutskih tvari te izumi čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu. Predloženim zakonom predviđa se razdvajanje postupka priznanja patenta od postupka registracije uporabnog modela na način da se postupak registracije uporabnog modela vodi temeljem posebne prijave koja će se u što kraćem roku po dovršetku formalnog ispitivanja objaviti kao registrirano pravo, a što će dovesti do znatnog skraćivanja trajanja postupka. Radi učestalih problema u postupanjima povodom sumnje u povredu prava gdje dolazi do nedoumica oko opsega prava koje pruža konsenzualni patent u odnosu na patent, predloženim zakonom se predviđa da nositelj uporabnog modela ne može zahtijevati ostvarivanje građanskopravne zaštite temeljem ovog neispitanog prava. Novim zakonom predlaže se skraćivanje roka za podnošenje zahtjeva za provođenje potpunog ispitivanja uporabnog modela radi njegove konverzije u patent na 7 godina od datuma podnošenja zahtjeva za njegovu registraciju. Naime, postojeće zakonsko rješenje predviđa mogućnost podnošenja zahtjeva za potpuno ispitivanje radi njegove konverzije u patent tijekom čitavog 10-godišnjeg trajanja konsenzualnog patenta, što često dovodi do situacije da nositelji takav zahtjev podnose posljednjeg dana isteka konsenzualnog patenta, koji time prestaje vrijediti dok postupak potpunog ispitivanja još nije dovršen, ostavljajući zaštitu izuma u pravnom vakuumu i stvarajući time dodatnu pravnu nesigurnost. U odnosu na postojeće zakonsko rješenje gdje se pretraživanje stanja tehnike provodi istovremeno s ispitivanjem patentibilnosti izuma zaštita kojega se zahtijeva, tek nakon što je prijava objavljena u službenom glasilu i nakon što je zatraženo potpuno ispitivanje te prijave, novim se zakonom predlaže uvođenje prethodnog pretraživanja stanja tehnike najbližeg izumu i davanja prethodnog pisanog mišljenja o patentibilnosti prijavljenog izuma u ranoj fazi postupka ispitivanja zahtjeva za priznanje patenta, prije objave prijave patenta u službenom glasilu. Ovim se zakonom također predlaže omogućiti provođenje prethodnog pretraživanja stanja tehnike i davanja pisanog mišljenja o patentibilnosti prijavljenog izuma i od strane Europskog patentnog ureda (skraćeno: EPO od European Patent Office) koji posjeduje stručne kapacitete i u najnovijim i najsloženijim područjima tehnike, putem ugovorene suradnje između DZIV-a i EPO-a, za što je potrebna odgovarajuća prilagodba zakona. Pored navedenih izmjena, ovim će se zakonom izvršiti korekcije pojedinih odredbi čiji su nedostaci zamijećeni u provedbi, što će dovesti do veće jasnoće i jednostavnije primjene zakona. Navedeno se primjerice odnosi na uvođenje definicija važnijih pojmova koji se pojavljuju u zakonu, kao i promjenu naziva postojećeg instituta povrata u prijašnje stanje u ponovnu uspostavu prava radi razlikovanja između istoimenog instituta propisanog međunarodnim sporazumom (eng. reinstatement of rights), od instituta povrata u prijašnje stanje propisanog Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09). 3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći Donošenjem novog zakona o patentu unaprijedit će se pravna sigurnost u provedbi patentnih prava jasnim razdvajanjem instituta patenta od revidiranog instituta neispitanog patenta za koji se uvodi uvriježeni naziv uporabni model. Time će se provesti mjera 2.4. Uspostava transparentnog sustava upravljanja pravima intelektualnog vlasništva i režima zaštite prava intelektualnog vlasništva iz Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. - 2020., kao i postići skraćivanje trajanja postupka priznanja zaštite izuma u skraćenom postupku bez prethodnog potpunog ispitivanja kao alternativnom rješenju za kategorije korisnika sustava kojima složeni, dugotrajni i troškovno zahtjevni postupak stjecanja zaštite patentom temeljem potpunog ispitivanja predstavlja nepremostivu ulaznu prepreku za ostvarivanje zaštite izuma. Uvođenjem prethodnog pretraživanja stanja tehnike najbližeg izumu i prethodnog mišljenja o patentibilnosti izuma u ranijoj fazi postupka ispitivanja zahtjeva za priznanje patenta, te s time povezanom uspostavom suradnje između EPO-a i DZIV-a, osigurat će se uvjeti za učinkovitije upravljanje rizicima od strane podnositelja zahtjeva za priznanje patenta (mogućnost izmjene zahtjeva prije javne objave ili podnošenja daljnje europske ili međunarodne prijave patenta, odnosno odustajanja od daljnjeg postupka), što će dovesti i do skraćivanja trajanja postupka za priznanja patenta. Suradnjom s EPO-om u pogledu provedbe prethodnog pretraživanja stanja tehnike i sastavljanja prethodnog mišljenja osigurat će se visoka razina kvalitete patentne zaštite provedbom nacionalnog postupka i u područjima najnovijih i visokih tehnologija od posebnog strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, kao što su npr. informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT), nanotehnologija i biotehnologija, za koje DZIV nije u mogućnosti osigurati odgovarajuće vlastite ljudske resurse. Procjenjuje se da će povećanje učinkovitosti i kvalitete postupaka patentne zaštite i povećanje pravne sigurnosti kod provedbe prava patenta unaprijediti poslovno okruženje za ulaganje u inovacije te imati ukupno povoljan izravni učinak na gospodarstvo. Predloženi zakon doprinijet će jačanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća osiguravanjem uvjeta za učinkovito korištenje patentne zaštite kao i za značajnije korištenje patentnog sustava od strane domaćeg gospodarstva, što će posljedično povećati njihovu konkurentnost na zajedničkom tržištu EU-a i vanjskim tržištima. Budući da se predloženim zakonom olakšava stjecanje patentne zaštite putem transparentnijeg i učinkovitijeg postupka zaštite izuma, uz osiguravanje kvalitetne zaštite u svim područjima tehnike uključujući najnovije i visoke tehnologije, očekuje se njegov pozitivni utjecaj na otvaranje novih gospodarskih subjekata zasnovanih na novim tehnologijama (start-np-ova) te u određenoj mjeri doprinos poticanju industrijskih i primijenjenih znanstvenih istraživanja, suradnji i transferu tehnologije između javnog znanstvenoistraživačkog i gospodarskog sektora.