Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi zastupniče, hvala vam na pitanju. Kao i u nekoliko navrata i rundi razgovora i rasprava o poreznim izmjenama u okviru porezne reforme, ovo pitanje nekoliko puta je afirmirano i između ostaloga dobro je da se i kroz ovaj vid još malo dodatno pojasni i između ostaloga i hrvatskim građanima na neki način približi što to sve između ostaloga Porezna uprava radi. Dakle, dobro ste rekli, sukladno Zakonu o Poreznoj upravi, definiraju se zadaci i poslovi koje Porezna uprava radi, između ostalih ima ih čitav niz naravno, bavi se i ovim pitanjem a to je utvrđivanje eventualnih razlika odnosno nesrazmjera između zarađene i stvorene imovine i onoga što se vidi kroz sustav recimo u ovom konkretnom slučaju, porezan na dohodak. Dakle ono što je važno za reći, dakle u nekakvom poreznom razdoblju porezna uprava prikuplja podatke o oporezivim i neoporezivim primicima fizičkih osoba, dakle obveznika poreza na dohodak i uspoređuje ih sa različitim vrstama podataka, o recimo, nabavljenoj imovini tih istih osoba ili nekim drugim izdacima i tu se također, dobro rekli, s jedne strane, izvor podataka su podaci s kojima porezna uprava raspolaže, s druge strane izvori podataka mogu biti i sami porezni obveznici u svojim nekakvih izjavama, priopćenjima, izvještajima i slično, ali mogu biti, naravno i neki treći, ostali izvori koji se onda pri tome koriste. Vi dobro znate, dakle, ukoliko se utvrdi nesrazmjer između imovine i dohotka sukladno i pozitivnim propisima koji su sastavni dio ovih poreznih izmjena koje su stupile na snagu, onda se za takav utvrđeni nesrazmjer obračunava, odnosno tretira ga se kao drugi dohodak, obračunava se jedinstvena stopa poreza na dohodak od 36% uvećano za 50%, dakle de facto 54%. Što se tiče ovih brojki koje ste pitali, u zadnjih 9 godina, od 2010. do 2018. porezna uprava pokrenula je ukupno 1567 postupaka utvrđivanja nesrazmjera između iskazanih primitaka imovine. Nepravilnosti utvrđene u njih 952, a što se tiče ukupno novoutvrđenih obveza nešto preko 300 milijuna kuna, dakle, negdje oko 306 milijuna kuna. Moram također, reći dakle, kada gledamo godina po godinu, tu baš i nije baš skroz zahvalno raditi zato što mnogi od tih procesa su zapravo dugotrajni, kao recimo evo, primjer prošle godine, 2018. pokrenuto je 36 novih, ali je ujedno je 69 okončano iz prijašnjih razdoblja. Dakle i žalbeni postupci i neke druge procedure koje, naravno su sukladno zakonskim obvezama, tako da ne mali broj puta takvi procesi i pređu samo trajanje jedne godine, zato sam vam i dao brojke ovih proteklih 10 godina, koji se opet kažem, odnose samo isključivo na djelokrug porezne uprave kao jednog od poreznih tijela. Međutim, porezna uprava i ostala porezna tijela u sastavu Ministarstva financija surađuju isto tako i sa ostalim tijelima, nazvat ćemo toga kaznenoga progona, razmjenjuju informacije, sudjeluju u različitim postupcima, itd., za koje specifično ne vode još zasebnu evidenciju nego se ona vodi skupno na različitim drugim instancama. Ovo su podaci, ovo su evidencije koje su vrlo egzaktne, koje su samo iz djelokruga porezne uprave. Hvala lijepo.
“