Poštovane kolegice i kolege, molim vas da zauzmete svoja mjesta, sve vas najljepše pozdravljam i otvaram 15. sjednicu HS, posebno pozdravljam predsjednika Vlade RH, g. Andreja Plenkovića, potpredsjednike i ostale nazočne članove Vlade RH. Gospođe i gospodo zastupnici, zapisnik 14. sjednice HS primili ste elektroničkim putem, ima li primjedbi na zapisnik? Ako nema primjedbi utvrđujem da smo usvojili zapisnik 14. sjednice HS u predloženom tekstu. Prelazimo sada na utvrđivanje dnevnog reda sjednice, uz poziv za sjednicu primili ste i prijedlog dnevnog reda, konačni prijedlog dnevnog reda dostavljen vam je elektroničkim putem. Naglašavam da su nove točke predložene u Konačnom prijedlogu dnevnog reda tiskane debljim slovima, te točke nije sadržavao prijedlog dnevnog reda koji ste primili uz poziv. U Konačni prijedlog dnevnog reda uvrstio sam 28 novih točaka pod rednim brojevima od 1. do 11. točke, od 19. do 26., od 32. do 38. i točke 43 i 89. Čl. 227. Poslovnika određuje da se najprije odlučuje o prijedlogu da se pojedini zakon donese po hitnom postupku sukladno čl. 205. Poslovnika odlučit ćemo o prijedlozima zakona za koje predlagatelj predlaže donošenje u hitnom postupku, to su točke 2., 19., 20., 21. i 22. iz Konačnog prijedloga dnevnog reda. Ima li tko od zastupnika primjedbu na primjenu hitnog postupka kod donošenja ovih zakona? Kolega Bauk izvolite.

G. Predsjedniče, Klub SDP-a protivi se da se po hitnom postupku donese zakon pod rednim br. 795. odnosno drugi u dnevnom redu, radi se o Zakonu o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima RH s Konačnim prijedlogom zakona. Držimo da se radi o besramnom uključivanju HS u predizbornu kampanju za izbore za predsjednika republike, nije valjda da vas je strah da ako ovaj zakon ide u redovnu proceduru da će netko drugi, a ne aktualna predsjednica uručiti novo odlikovanje i izražavam i bojazan da novi velered Franje Tuđmana ne završi na nečijoj rođendanskoj torti, zato tražimo glasanje o hitnom postupku, hvala.

Dobro, javlja li se još netko? Na ostale točke dnevnog reda znači nema primjedbi, pa ćemo onda glasovati o tome da se primjeni hitni postupak kod točke druge dnevnog reda, to je: -Prijedlog zakona o dopunama Zakona o odlikovanjima i priznanjima RH s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 795. Dakle, glasujemo o tome da ta točka bude raspravljena po hitnom postupku, molim glasujmo. Utvrđujem da je većinom glasova 68 za i 20 protiv potvrđeno da ćemo ovu točku raspraviti po hitnom postupku. Pisanih prigovora na dnevni red koji sam predložio uz poziv za sjednicu nije bilo, te se taj dnevni red sukladno čl. 225. st. 3. Poslovnika smatra utvrđenim. Sukladno čl. 225. st. 4. Poslovnika na sjednici HS prigovor se može podnijeti u pisanom obliku samo na one točke koje nije sadržavao prijedlog dnevnog reda upućen uz poziv za sjednicu. Kako sukladno navedenom članku nije podnesen pisani prigovor na točke koje nije sadržavao prijedlog dnevnog reda upućen uz poziv za sjednicu i te su točke uvrštene u dnevni red 15. sjednice. Sukladno čl. 228. st. 1. Poslovnika sada bih trebao objaviti utvrđeni dnevni red na odgovarajući način, predlažem ako ste suglasni da ga ne čitam u cijelosti nego mi dopustite da objavim da je utvrđen i dnevni red onako kako sam ga predložio u Konačnom prijedlogu dnevnog reda. Hvala vam lijepa i prije nego što krenemo sa aktualnim prijepodnevom, jedna obavijest, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i početka međunarodne kampanje 16. dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, Odbor za ravnopravnost spolova HS poziva sve zastupnike i zastupnice, posebice članove i članice Odbora za ravnopravnost spolova da danas srijeda 27. studenoga tijekom dana ispred Bašćanske ploče otiskom svog dlana na platno ili ispisanom porukom simbolički poruče „Stop nasilju nad ženama“.

Sada ćemo poštovane kolegice i kolege započet i s postavljanjem pitanja Vladi odnosno pojedinom članu Vlade u skladu s odredbama Poslovnika, čl. 132. do 139., aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice prije prijelaza na prvu točku dnevnog reda. Danas je na prvi na redu za postavljanje pitanja zastupnik Veljko Kajtazi, a pitanje postavlja ministru, potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, izvolite.

Poštovani ministri, poštovani kolegice i kolege, moje zastupničko pitanje upućujem potpredsjedniku Vlade, g. Božinoviću, uskoro ćemo održati sjednicu Povjerenstva za praćenje nacionalne strategije za Rome, na koji ćete vi po prvi put predsjedavati. Upoznati ste i uključeni ste u aktualnu situaciju u Međimurju te ste ko ministar reagirali, iz vašeg resora raspodijelili su nekoliko dodatnih policajaca u policijskim upravama u Međimurju. No, i sami ste svjesni kako aktualni problemi u romskim naseljima diljem Međimurja nije primarna odgovornost i represivnog aparata već je potrebno koordinirati i napor i jedinice lokalne samouprave i niz državnih tijela koje ćete vi kao predsjednik vladinog povjerenstva za Rome i koordinirati. Imajući u vidu vašu novu ulogu zanima me što ćete vi učiniti prvim koracima odnosno što mislite poduzeti osim mjere koje ste do sada inicirali koje se bave posljedic1ma, a ne uzrocima trenutnog stanja. Posebno želim istaknuti da su upravo Romi najveće žrtve trenutne situacije, pa i najveće žrtve onih Roma koji narušavaju red i mir u Međimurju sa kojima se romska zajednica već duži niz godina suočava unutar segregiranih naselja.

Izvolite potpredsjedniče Vlade, odgovor.

Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Gospodine uvaženi zastupniče Kajtazi točno ste kazali da je uskoro sjednica Povjerenstva za uključivanje Roma koji će po prvi puta predsjedati, ja vam zahvaljujem na interesu, zahvaljujem na ukupnom vašem angažmanu i na prilici da evo ovdje na plenarnoj sjednici se očitujem i kažemo par riječi o tom jednom društvenom problemu koji postoji već godinama. Dakle, prvo je Vlada RH u nekim od ranijih saziva donijela program za uključivanje Roma, a aktualan, aktualna je je u ovom trenutku strategija za razdoblje od 2013. do 2020. godine. Ovo je vjerojatno ulazimo u posljednju godinu ove, provedbe ove strategije i moramo razmišljati o novim izazovima za slijedeća razdoblja. Ja ću sigurno održati kontinuitet sjednica povjerenstva koje iz godine u godinu održavaju više tih sastanaka koji zapravo su sve i to mi se sviđa više fokusirani na stvarne probleme, od stambenog zbrinjavanja, od siromaštva, nezaposlenosti, kako bismo zapravo popravili tu situaciju. Drago mi je koliko sam uočio da postoji jedna postavljena struktura, da ona djeluje na jedan sustavan način kroz radnu skupinu koja onda se bavi širim problemima i omogućava povjerenstvu da se fokusira na ono najbitnije. Vi ste spomenuli Međimurje, nije samo Međimurje problem ali kao što možete svjedočiti u mandatu ministra sam vam nekoliko puta bio tamo i povukli smo nekoliko vrlo konkretnih poteza. Slažem se da je to reakcija na zatečeno stanje i ja mogu reći da MUP vjerojatno prednjači u broju preventivnih projekata u Međimurju koji su usmjereni i na djecu, na obitelji, na mlade djevojke, dakle sve su to projekti MUP-a. Ono što smo već ovdje jednom na aktualnom satu, mislim da je kolegica iz Međimurja postavila to pitanje, ja sam iskazao nezadovoljstvo neaktivnošću vijeća za prevenciju. Ono je počelo intenzivnije raditi, znači na razini županije gdje je zapravo svi dionici moraju sjesti i dogovoriti konkretna rješenja za konkretne probleme. Nije baš da smo nekoliko policajaca, mi smo 10 policajaca iz drugih uprava prebacili u Međimursku policijsku upravu, a nakon završetka ovog ljeta jedne od generacija mladih polaznika Policijske akademije, njih 17 je iz Međimurja prebačeno tamo. Dakle, postoji cijeli jedan spektar aktivnosti koji već daje rezultate ali i s tim se u potpunosti slažem to je posao i drugih resora i na tome mislim pojačano raditi. Dakle, obrazovanje, činjenica da mnogo djece ne ide u školu, pitanje pravosuđa, socijalnih prava, dakle jedan …/Upadica: Hvala vam potpredsjedniče Vlade./… sveobuhvatan pristup gdje ovdje jednostavno nema vremena da o svemu tome detaljno govorimo.

Izvolite očitovanje kolega Kajtazi.

Zahvaljujem se uvaženi potpredsjedniče, moram reći da sam djelomično zadovoljan sa vašim odgovorom. Imat ću u vidu da dosadašnja reakcija i trenutna situacija sa represivnim aparatima sigurno nećemo poboljšati trenutno stanje u Međimurju, nego treba niz i državnih tijela i jedinica lokalne samoupravne koje bi se trebali uključivati u rješavanje. Moram vam reći da sam skeptičan u daljnjem rješavanju imajući u vidu da iduće godine predsjedavamo sa EU, također iduće godine su parlamentarni izbori, a između ostalog jedinice lokalne samouprave pored toga što pripadnici romske zajednice imaju Nacionalnu strategiju za Rome, jedinice lokalne samouprave nisu donijele akcijske planove. I ja očito razmišljam sve ovo vrijeme na koji način će oni rješavati pitanje romske zajednice, ako oni u svojem proračunu odnosno nisu donijeli određena sredstva da bi poboljšali i romska naselja i situacije u, kako u Međimurju tako i diljem RH.

Idemo na drugo pitanje. Postavlja ga zastupnica Sunčana Glavak, ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu. Izvolite zastupnice.

Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Gospodine predsjedniče Vlade, ministrice i ministri, gospodine Radman, složit ćete se vjerujem sa mnom da je iza nas godina iznimnih vanjskopolitičkih uspjeha Vlade RH, ali jednako tako dozvolite mi reći i stranke referirajući se na prošlotjedni izborni kongres Europske pučke stranke koji je održan ovdje u Hrvatskoj. Hrvatska, evo čuli smo i od kolege Kajtazija koji neke druge prioritete stavlja u fokus o kojima bi se trebalo razgovarati, od 1. siječnja počinje predsjedati Vijeće EU-a. Međutim kako ni naši građani razumjeli zašto je to važno i koliko je važno što će Hrvatska preuzeti ovu važnu ulogu, voljela bi da malo pojasnite na koji način su definirani prioriteti predsjedanja Hrvatske EU-om, kako će to osjetiti naši građani i što zapravo u pravom smislu riječi znači jačanje pozicije RH i unutar najjače Europske pučke stranke, unutar Europskog parlamenta ali eto i na samoj razini EU-a, Vlade u ovom sastavu. Hvala vam lijepa.

Odgovor, izvolite ministre.

Hvala g. predsjedniče. Uvažena gđo. zastupnice, gospođe zastupnici, gospodo zastupnici. I sami ste u pitanju zapravo afirmirali upravo to hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a u kojem RH, sva njena ministarstva koja su u uključena, sudjeluju više od godinu dana. Naime, Hrvatska zajedno sa Rumunjskom i Finskom čini trio, 18. prosinca prošle godine smo se sastali, onda smo definirali zapravo naš globalni glavni program za 18 mj. predsjedanja. Dakako da ona država koja svoje prioritet ne završi solidarno, prelazi na drugu državu iako smo mi već ovu cijelu godinu radili uvažavajući i prioritete koje su ranije zemlje imale u ovom triju, dakle imali smo u vidu tijela državne uprave koje smo uključili u civilno društvo i dakle i hrvatske građane. 30. listopada je predsjednik Vlade u NSB-u predstavio hrvatske prioritete, vidjeli ste ako ste bili tamo, bilo je jako, jako puno zainteresiranih i diplomata i to je doista naišlo na dobar odjek. Europska pučka stranka, Kongres, to do sada nije bilo zabilježen jedan takav događaj, dakle u cijeloj RH gdje je bilo preko 2000 izaslanika iz 40 država. Dakako da je to nakon 6 g. samo članstva RH u EU-u, predstavlja jedno priznanje, jednu zrelost Hrvatske da može nakon 6 g. biti glavna, dakle da se može postići njena vidljivost na međunarodnom planu. Trebamo znati da je EU najveći svjetski donator, da je najveće gospodarstvo, da europske vrijednosti su zapravo univerzalne vrijednosti, vladavina prava, ljudska prava, medijske slobode i Hrvatska je ponosna članica EU-a i dakako da ćemo mi tu imati i preuzeti jednu veliku ulogu. Kada su u pitanju građani da to zapravo nije, znate kako običan čovjek gleda da to ne bi bilo samo neko ministarstvo, činovnici, Bruxelles-Zagreb itd., mi smo približili građanima doista naše predsjedanje, da je to predsjedanje cijele države, pa njih i samih jer benefit osjećaju, moraju osjećati i naši građani. Mi smo već imali 3 tematske konferencije, jedna je održana u Rijeci, Europa koja povezuje gdje su bili čak i 5 ministara, gdje smo imali jednu veliku publiku, onda smo imali u Splitu, Europa koja štiti unutarnje granice, vanjske granice, Ministarstvo obrane, MUP, evo upravo jučer smo imali na Sveučilištu u Osijeku Europa koja je utjecajna gdje smo ministar obrane i ministar vanjskih poslova dakle gdje smo predstavili naš taj prioritet gdje je bio jako dobar panel, gdje je bilo ne samo zainteresiranih odraslih nego i srednjoškolaca, studenata i to je bio jako dobar odjek kako bismo prispodobili, približili zapravo da predsjedanje EU-om znači zapravo upravo benefit Hrvatskoj ali ne sutra, nego ćemo osjetiti za 6 mj. kada budemo još zreliji, još samopouzdaniji i kada zapravo Hrvatska bude još vidljivija na mapi svijeta jer mi u ovom trenutku vanjsko-politički, vi ste indirektno to potvrdili, nikad bolje nismo stajali, znači Hrvatska ima dobru reputaciju a i evo pokazalo se i predsjednik Vlade organizirao odnosno bili smo domaćini Europske pučke stranke. Hvala lijepa.

Hvala vam. Idemo sada treće pitanje, zastupnik Damir Felak postavlja ga ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, izvolite. A pardon, ispričavam se, kolegice, izvolite kolegice Glavak, ispričavam se.

Hvala lijepa g. predsjedniče. Iako je ministar dobro elaborirao, željela bi samo skrenuti pozornost da će Hrvatska doista biti u fokusu prije svega zbog toga što se događa Brexit, što se donosi višegodišnji proračun, mislim da su to iznimno važne stvari a osim toga kada bi to recimo bila Njemačka koja nakon nas preuzima predsjedanje, onda bi svi rekli to se događa u Njemačkoj, voljela bi da doista se osvijestimo koliko je to važno za RH a i evo nakon aktualnog prijepodneva, poslijepodne ćemo imati točku izvješće sa sastanaka Europskog Vijeća tako da smatram da RH odnosno njezini građani polako uviđaju da to nije samo naše vanjsko-političko pitanje već da je to pitanje svih nas jer mi zajedno sa svim ostalim zemljama činimo i živimo u toj EU. Hvala vam lijepo g. predsjedniče.

Zahvaljujem zastupnici Glavak

Sada pozivam zastupnika Felaka da postavi pitanje ministru Butkoviću, izvolite.

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče hrvatske Vlade sa ministrima, kolegice i kolege zastupnici, moje pitanje ide kao što ste rekli ministru Olegu Butkoviću, pitanje se odnosi na ulaganja u željezničku infrastrukturu. Svjedoci smo zadnjih godina i zadnje vrijeme da se puno govori o velikim ulaganjima u željezničku infrastrukturu, u željezničku mrežu. Glavni projekti koji se rade su na području sjeverozapadne Hrvatske odnosno spoj od Mađarske granice prema Zagrebu i na to priključne pruge no ono što ljudi vide i što osjete, to je da je promet otežan, da ima puno problema, znači puno duže traje to prometovanje iz tog djela Hrvatske prema Zagrebu, radovi traju već dosta dugo, potpisuju se stalno ugovori, no nikako da se konačno barem dio radova završi. Pa moje pitanje ide upravo u tom pravcu kada će se, kada će se pustiti u promet prva pruga na tom području i kada bi se moglo očekivati završetak kompletnih radova znači na ovom potezu od Mađarske granice preko Koprivnice, Križevaca, Vrbovca, pa do Zagreba, odnosno Dugog Sela. Hvala lijepa.

Izvolite ministre odgovor.

Hvala lijepo poštovani g. predsjedniče Hrvatskoga sabora. Poštovani zastupniče, hvala vam lijepo na ovom pitanju. Drago mi je da ste ga postavili iz razloga što ćemo upravo početkom 12.mj negdje do sredine mjeseca otvoriti prvu izgrađenu prugu u Hrvatskoj nakon 50 godina a to je dionica Gradec-Sv. Ivan Žabno, projekt koji je financiran od strane EU sa 85% bespovratnih sredstava. I činjenica je da taj projekt sa svojim završetkom a kada ga spojimo na radove Dugo Selo – Križevci, to znači da će ljudi koji prometuju i putuju iz Bjelovara prema Zagrebu skratiti svoje putovanje za otprilike 50 minuta. HŽ Infrastruktura danas provodi velike infrastrukturne projekte u željeznici, činjenica da je sustav i željeznička infrastruktura zapostavljena svih ovih godina, da smo uglavnom početkom ovog stoljeća gradili autoceste i to je dobro i nismo mogli u isto vrijeme graditi i autoceste i željeznice ali upravo sada u vrijeme ove Vlade kompletno investicijski ciklus u prometnoj infrastrukturi uglavnom usmjeren na željeznicu. Danas se provode nekoliko velikih projekata ukupne vrijednosti milijardu i 300 milijuna eura. Spomenuo sam Dugo Selo-Križevci koji doduše kasni zbog određenih problema sa izvođačem ali to je sve skupa sada stavljeno u jedan normalan tijek i tempo. I naravno na dionici Zaprešić-Zabok u Zagrebačko i Krapinsko-zagorskoj županiji te ćemo sada donijeti odluke vrlo brzo u HŽ Infrastrukturi i za Vinkovci-Vukovar dionicu kao i za nastavak ovog velikog projekta Koprivnica-Križevci i Mađarska granica. Svi veliki infrastrukturni projekti u željeznici uglavnom će biti koncentrirani na mediteranskom koridoru i na bivšem 10.-tom koridoru koji ide prema istoku zemlje jer se i tamo sređuje i priprema kompletno projektna dokumentacija i studijska kako bi u sljedećem operativnom programu napali i bivši 10.-ti koridor. Evo hvala vam lijepo i nadam se da ste zadovoljni.

Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem. Zadovoljan sam odgovorom, nadam se da će se i ovaj ostali, preostali dio posla na ovom vrlo bitnom koridoru što prije završiti, znači da se skrati putovanje iz Koprivnice do Zagreba na ispod sat vremena kao što je bilo nekad. Isto tako evo kolege me ovdje podsjećaju da i ovaj pravac prema Slavoniji, prema Istoku ne smije biti zaboravljen. Vi ste i sami rekli da će se i na njemu ulagati. Ja sam kroz proračun vidio da je u narednih, naredne 3 godine preko 3 milijarde i 100 milijuna kuna je planirano samo za izgradnju novih pruga plus rekonstrukcija. I sve ovo govorim upravo s tim ciljem da bi ljudi, stanovnici, putnici na tim prugama što prije mogli putovati na jedan normalan način jer ovo kako se danas putuje nažalost nije baš najbolje i velika su i čekanja i ljudi gube tu i puno vremena i živaca i svega na jednoj relativno kratkoj dionici. Ali kako ste sami rekli, nešto što se nije godinama ulagalo, treba sad napraviti, treba malo strpljenja još i vjerujem da će onda, da će onda biti svima lakše i da će se ta vremena putovanja skratiti a isto tako da će gospodarski dio, znači prema luci Rijeka od Mađarske i istočne Europe koji ide tom prugom onda teći puno lakše i puno brže kada će biti izgrađena dva kolosijeka. Evo moja zamolba i poruka je samo požurite i sa ovim natječajem od Križevaca prema Koprivnici i mađarskoj granici i nadam se da ćemo tu imati puno više sreće kod odabira izvođača i da će taj izvođač svoje radove odraditi u roku. Hvala lijepo.

Zahvaljujem zastupniku Felaku.

Idemo na pitanje zastupnice Grozdane Perić koje će biti postavljeno Gariu Cappelliu ministru turizma. Izvolite.

Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovani predsjedniče Vlade, uvaženi ministri, poštovane kolegice i kolege. Evo postavljam pitanje ministru Cappelliu. Naime, kraj je evo kako poslovne tako i turističke godine a s obzirom da je sada vrijeme i da se saldiraju svi rezultati važno bi bilo znati s obzirom na ono što se događalo tijekom srpnja kada je bila najava loše turističke sezone, lošeg bookinga i svih ostalih crnih predviđanja, da li i sigurno imate kvalitetne podatke koji pokazuju stanje što se dogodilo u ovoj turističkoj sezoni, kakvi su trendovi i što možemo očekivati u 2020. Hvala.

Izvolite odgovor ministre.

Hvala g. predsjedniče Hrvatskoga sabora. Zahvaljujem se zastupnici na pitanju. Pa to je upravo interesantno jer očito nekom bi bilo i drago da nije uspjela ova turistička godina i drago mi je da i vi kažete o turističkoj godini da se konačno počelo pričati a ne o turističkoj sezoni. Jer definitivno i danas u Hrvatskoj ima 22 tisuće turista i negdje porast u odnosu na prošlu godinu u isto vrijeme oko 5% dolazaka i 2% noćenja. Što je definitivno dokaz da Hrvatska i po Tomas istraživanju više nije samo zemlja sunca i mora već turisti nalaze i druge razloge za doći u Hrvatsku. Pa primjera radi zbog gastronomije dolazi čak 30% turista, zbog kulture negdje već 15-ak%, dakle raste razlog dolaska u Hrvatsku a ne samo radi sunca i mora u onoj špici. I vjerojatno iz tih razloga navike kada nešto eventualno se poljulja negdje tamo u špici sezone 7., 8. mjesecu, to je razlog jedne određene panike, nenaviknutosti drugim načinima pristupima dolazaka turista u Hrvatskoj i da mogu reći da Hrvatska je započela ovu turističku godinu negdje u 3. mjesecu, recimo sa avio prometom i da je bila povezana čak sa 134 linije, tj. 134 nove linije ove godine, negdje 25 svjetskih zemalja. Dakle, prepoznatljiva u tom avio prometu, recimo smo tijekom cijele godine zabilježili porast preko 10%, u trajektnom prometu isto negdje skoro 5%, na svim autocestama, dakle definitivno je dokaz, što je najbitnije da imamo povećanje i fiskalnog dijela dakle prihoda koji su u ovom trenutku po HNB-u negdje oko 5% rasta za prvih 6 mjeseci, dakle za 2 kvartala ove godine u odnosu na prošlu godinu. Taj tempo će se nastaviti i sljedećih mjeseci, dakle mi ćemo zatvoriti godinu negdje sa negdje oko 5% rasta financijskog prihoda dakle u ovoj godini u odnosu na prošlu 2018. Kad to malo gledamo zadnje 3 godine ove Vlade, uspjeli smo dakle i 16. do danas imati rast negdje oko 16,9% investicija u Hrvatskoj dakle negdje smo ove godine došli na 10 milijardi i 50 milijuna eura investicija, dakle od dolazaka turista, od investicija, od razloga za dolaska u Hrvatsku, nije samo sunce i more, dakle samim time ne možemo izdvojiti ono što ste vi htjeli u pitanju postaviti, a to je izdvojiti samo 7. mj. i temeljem 7. mjeseca i par dana koji su bili definitivno i zbog rasporeda praznika i svega drugog u minusu možda u odnosu na prošlu godinu. Mi ćemo se morati navikavati da gledamo turističku godinu, to znači da rezultate pratimo tijekom cijele godine i prihode i svega onoga što, dakle Hrvatska u tom segmentu postiže, a da ćemo sigurno zatvoriti godinu sa jednim dobrim rezultatom, dokaz je najava adventa ne samo u Zagrebu nego diljem Lijepe naše. Samo u Zagrebu očekujemo negdje oko 150 tisuća turista, prošle godine ih je bilo oko 136. Dakle, i oko pola milijarde prihoda samo u Zagrebu. Išli smo u posebnu kampanju svih advenata koji će se događati u Hrvatskoj, od Dubrovnika do Umaga u svim kontinentalnim dijelovima Hrvatske i mislim da ćemo i s ovim paketom novih zakona potporu dati i nerazvijenim krajevima i kontinentu i uspjeti zaključiti jednu uspješnu turističku godinu sa dobrim najavama za sljedeću godinu. Hvala.

Zahvaljujem. Izvolite očitovanje.

Hvala vam lijepo na vašem odgovoru. Naime, svi ovi zakoni koji su se donijeli, a primjena je 2020., a tiče se i turističkih zajednica i natječaja, ovo što predviđa turistička zajednica kroz raspisivanje natječaja za udružene turističke zajednice, mislim da je jako kvalitetno i dobro jer na taj način se razvija i ovaj unutrašnji dio zapravo Hrvatske i kontinentalni, a time se postiže da se zaista kvaliteta Hrvatske kao cjeline onda dolazi do izražaja. Nadam se da će svi ovi izazovi, s obzirom na sve ostale države u kojima smo mi konkurent, da ćemo upravo ovo što ste spomenuli, kvalitetom i ulaganjem u kapacitete, kako turističke, tako i privatnog smještaja, zapravo postati još atraktivnija destinacija i da neće dolaziti do velikih poremećaja na samom tržištu. Hvala lijepo.

Sada će pitanje postaviti zastupnik Tomislav Lipošćak ministrici poljoprivrede Mariji Vučković, izvolite.

Zahvaljujem predsjedniče HS-a. uvaženi predsjedniče hrvatske Vlade, ministrice i ministri. Moje pitanje upućeno je ministrici poljoprivrede, gđi. Mariji Vučković. Uvažena ministrice, obzirom na različite navode i informacije koje možemo naći i u javnom prostoru i u medijima, zanima me je li istina da hrvatski poljoprivrednici primaju manje potpore po hektaru u odnosu na svoje europske kolege i naravno, što činite da se poboljša položaj naših poljoprivrednika u europskom okruženju. Jednako tako, zanima me i vaš stav na konkretne tvrdnje o smanjenju proračunskih sredstava za naše poljoprivrednike i za poljoprivredu u idućem proračunskom razdoblju. Zahvaljujem.

Odgovor, izvolite ministrice.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče. Zastupnice i zastupnici. Dakle, prvo ću krenuti od ukupne omotnice koja je namijenjena za potpore hrvatskim poljoprivrednicima koje se dijele na one što su u svrhu stabilizacije dohotka i na one što su za kapitalne investicije i unaprjeđenje konkurentnosti. Potpore nikad nisu bile veće. Što se tiče izravnih plaćanja, a medijski natpisi su se odnosili na njih, znači sada za proizvodnu 2019. s početkom, za proizvodnju 2019. s početkom uplata u ovoj godini s avansima, i koje će se nastaviti u 2020. mi smo po prvi put osigurali iznos koji je već od 100% dodijeljene omotnice za izravna plaćanja RH. Naime, RH-i je dodijeljena osnovna omotnica od 382 milijuna eura godišnje za izravna plaćanja. Ukupno predviđene isplate za izravna plaćanja, sukladno usvojenom proračunu su nešto više od 387 milijuna eura, a sa osjetljivim sektorima, dakle ukupno izravne potpore iznosit će 401 milijun eura. Ako me pitate za pojedinačnu potporu po hektaru, ona otprilike, računamo li osnovno preraspodijeljeno .../nerazumljivo/... plaćanje, iznosi 2140 kn po hektaru. Nešto je više od EU prosjeka, naravno, ima zemalja koje imaju više potpore po hektaru, ali ona je nešto viša od EU prosjeka, a u nizu slučajeva, ako dodamo obavljanje poljoprivredne djelatnosti u područjima s otežanim uvjetima gospodarenjima ili ukoliko govorimo o ekološkoj poljoprivredi, zatim o potporama za mlade i potporama za držanje životinja, ovakva pojedinačna potpora po hektaru iznosi nekad viša i od 5 tisuća, pa čak i 6 tisuća kuna po hektaru.

Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem uvažena ministrice. Naravno, zadovoljan sam odgovorom. U prvom redu drago mi je što čujem odnosno možemo iščitati iz ovih navoda da se zapravo samo smanjenje odnosi na troškove administracije materijalnih troškova dok se sredstva kao što ste rekli za izravna plaćanja i potpore su uvećana. A što se tiče samih potpora po hektaru činjenica je da su ona kao što ste rekli, veća od prosjeka, naravno pozdravljam i veseli nas i nadam se sa time nećemo zadovoljiti i da u budućnosti nećemo stati na tome nego ići i korak dalje. Zahvaljujem.

Molio bih sada zastupnika Branka Hrga da svoje pitanje uputi ministru mora, prometa, infrastrukture Olegu Butkoviću. Izvolite.

Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Pa evo ispalo je da kolega Felak i ja koji dolazimo iz iste županije i u principu vidimo iste stvari, iste probleme na onom dijelu gradnje željezničke infrastrukture na području Dugog Sela-Križevaca-Žabno-Gradeca postavljamo i slično pitanje istom ministru. Obzirom da je već dio odgovora i dat ja ću malo proširiti pitanje, dakle kada možemo stvarno očekivati da će se otvoriti pruga Dugo Selo-Križevci i da li to znači kada se ona otvori da će Križevci moći dobiti prigradske vlakove kako bi se osigurala bolja prometna komunikacija sa glavnim gradom? A druga stvar, drugo pitanje koje se veže na ovo sve skupa, obzirom da je raspisan natječaj i proveden natječaj za prugu Križevci-Koprivnica da je tu bilo negdje planirano 2 milijarde i 41 milijun kuna, da je najjeftinija ponuda 2 milijarde i 410 milijuna kuna, druga nakon toga je 2 milijarde i 830 milijuna kuna, kada se može očekivati odabir izvođača i početak tih radova? Naime, evidentno je da smo napravili u prethodnim nekim odlukama u prethodnim godinama dosta velike greške kada su izbačene iz mogućnosti izvršavanja radova pružne građevine, državna tvrtka sa 1500 ljudi koja se sada ne može javljati jer je HŽ Infrastruktura ta koja raspisuje natječaj. Dakle, trebalo bi formirati agenciju koja bi raspisivala te natječaje i da se onda se mogu javljati Pružne građevine.

Hvala vam. Izvolite ministre, odgovor.

Hvala lijepo. Gospodine predsjedniče, poštovani zastupniče. Ponavljam da je uglavnom investicijski ciklus u prometnoj infrastrukturi koncentriran već sada na željeznicu i da će to obilježiti i sljedeći operativni program u kojem će HŽ Infrastruktura s pripremom svih projekata uglavnom na mediteranskom koridoru i na bivšem 10. kandidirati i aplicirati za te projekte odnosno za ta sredstva. Što se tiče projekta rekonstrukcije i izgradnje 2. kolosijeka na dionici Dugo Selo-Križevci on je vrijedan negdje oko 200 milijuna eura i to je bio zapravo prvi veliki projekt budući da obuhvaća negdje oko 37 kilometara rekonstrukcije i izgradnje 2. kolosijeka pruge upravo na mediteranskom koridoru i bilo je određenih problema u provedbi toga projekta u samoj izgradnji, budući da su teškoće bile prvenstveno uzrokovane financijskim problemima izvođača. Međutim, uz pomoć i HŽ Infrastrukture i nas iz ministarstva sada je to sve skupa, ja bih rekao stabilizirano i radovi idu svojim tijekom. Mi ćemo do kraja ove godine pustiti po dionicu od Vrbovca do Križevaca u pokusni rad, znači možete očekivati što se tiče grada Križevaca da će početkom godine ta dionica biti otvorena, a onda će se završavati ovaj sjeverni dio do kraja projekta. Što se tiče nastavka te dionice od Križevaca prema Koprivnici i mađarskoj granici, to je projekt vrijedan oko 2 milijarde kuna, sami ste to spomenuli, on je financiran iz instrumenta za povezivanje Europe sa 85% bespovratnih sredstava i HŽ Infrastrukturu u ovom trenutku otvorila je ponude i u postupku je izbora najboljeg ponuditelja. Ne mogu vam to komentirati jer to provodi povjerenstvo u HŽ Infrastrukturi. I ono što ja kao ministar uvijek inzistiram da odluka o odabiru se donese što prije, naravno da ona bude donijeta u jednom zakonitom postupku i da probamo izbjegnuti žalbe koje nas odugovlače da što prije počnemo raditi te velike infrastrukturne projekte. Znači, do kraja godine otvaramo u pokusni rad ovaj dio od Vrbovca do Križevaca, a odluku će HŽ Infrastruktura, po mojim informacijama za nastavak te dionice donijeti sada do kraja ove godine. Hvala vam lijepo.

Izvolite očitovanje.

Hvala lijepo gospodine ministre na konkretnim odgovorima. Na nama je da pokrenemo onda aktivnosti da se polako pripremamo da do Križevaca čim bude pruga puštena u promet izborimo prigradski vlak da se ljudi mogu bolje voziti i brže dolaziti do svojih odredišta. A na vas kao ministra apeliram da razmotrite unutar zakonskih okvira ispravljanje tih nekih grešaka prethodnika koji su to napravili i da se stvarno vidi mogućnost da se za buduće projekte koje kažete da će ih naravno još biti u željezničkoj infrastrukturi izvide sve mogućnosti da se vrati u opticaj mogućnost javljanja na natječaj državna tvrtka Pružne građevine jer imamo nakaradne situacije da praktički izvođači radova koji dobe poslove, na kraju iznajmljuju opremu od državne tvrtke koja se ne može javljati jer je nositelj ukupnog projekta sestrinska firma. Dakle ja vjerujem da ako su neki susjedi naši mogli nešto slično napraviti i uključiti takve tvrtke da to možemo vjerojatno i mi. Treba napraviti sve što je moguće jer nam javna nabava pokazuje da nam se javljaju izvođači koji nisu sposobni često puta izvršiti radove, tako je bilo na brzoj cesti Križevci – Cugovec, tako je pruzi Križevci – Dugo Selo, dakle sigurno da bi nam jedna takva tvrtka ako bi se omogućilo da može se javljati na natječaj i te kako dobro došla. Hvala vam u svakom slučaju na vašem zalaganju.

Sada će zastupnik Davor Bernardić uputiti pitanje predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Poštovani predsjedniče Hrvatske vlade za početak počet ću s jednom konstatacijom koju osjećaju svi hrvatski građani. U zemlji vlada kaos i rasulo, institucije se urušavaju, građani su izgubili povjerenje u Vladu, izgubili su povjerenje u predsjednicu države, u DORH, u pravosuđe. Situacija u pravosuđu nikad nije bila gora, nasilnici, kriminalci, silovatelji, slobodno šeću po hrvatskim ulicama, u isto vrijeme razno, razni moćnici i korumpirani političari godinama izbjegavaju ruku pravde, izbor suca Turudića za predsjednika Visokog kaznenog suda samo je potvrda kompletnog rasula u pravosuđu. Sigurnosni sustav je u rasulu, kriminalci slobodno šeću po hrvatskim vojnim bazama, u policiji po izvješću onog što je rekao suspendirani policajac situacija nikada nije bila gora, oni koji prijave nezakonite radnje se kažnjavaju, oni koji u njima sudjeluju njih se štiti, to se pokušava zataškat. Nezadovoljstvo građana je svakim danom sve veće i vrhunac tog nezadovoljstva bio je i prosvjed na kojem je sudjelovalo prije neki dan 50.000 građana zajedno sa učiteljima. Tom prilikom jedan učitelj je rekao kompletnu istinu, rekao je citiram: Obrazovne reforme nema, ona se svela na nabavu jeftinih tableta iz Kine od kojih pola ne radi i svela se na sukob i svađu između vas i ministrice Divjak. Kao što vidimo i u tom sektoru ste uspjeli napraviti potpuni kaos. No moje je pitanje, zašto ste nahuškali policiju na učitelje, zašto ste ih popisivali, zašto to radite, zašto koristite represivni instrument države za popisivanje prosvjednika?

Predsjedniče Vlade izvolite odgovor.

Hvala lijepa. Poštovani zastupniče Bernardić, vidim da vi spadate u ove koji će crtati Hrvatsku nekakvim katastrofičnim perom i pokušati kreirati ozračje da u ovoj zemlji ništa ne vrijedi. Prvo vi to možete raditi kao čelnik oporbe ali morate imati argumente. Dakle, da bih ja prihvatio vaše kritike onda bih morao reći da u ovoj Hrvatskoj u mandatu naše Vlade nema zdravog rasta, za razliku od vaše vlade odnosno vlade u kojoj su bili tu kraj vas koji sjede danas, nekada ministri danas popularni prijavitelji koja je zadužila Hrvatsku za 70 milijardi kuna, 70 milijardi kuna. Ovo je Vlada koja ima zdravi rast, ovo je Vlada zbog koje nema prekomjernog proračunskog manjka, ovo je Vlada zbog koje nema makroekonomskih neravnoteža, ovo je Vlada koja je Hrvatskoj vratila kreditni i investicijski rejting. Ovo je Vlada koja je svojom konzistentnom politikom plaća povećala plaće naših učitelja, naših nastavnika, ljudi u visokom obrazovanju do sada, do sada za 11,49%. Bilo bi dobro da ste bili nekakva mala muha jučer na zidu u razgovoru u Banskim dvorima kad su se sindikati prisjećali akia SDP-ove vlade u pogledu prava ljudi u obrazovanje. Znate kako vas se sjećaju, sjećaju vas se kao vlade evo tu su vaši kolege, ovi koji ove demagoške transparente drže, koja je ukinula božićnice, ukinula regres, skresala troškove prijevoza, dnevnica, visinu osnovice, smanjivala je dodatke 2012., 2013., sjećaju se ovi ministri prijavitelji, 3, 5, 7 i 9%, dodatke 4, 8 i 10%. To je vaše postignuće, vaš aki. Ljudi koji prate tu temu to jako dobro znaju, znaju svaki detalj, bolje nego vi i to narod mora znati. Dakle, ljudi moraju znati. Ovo je Vlada koja će sa paketom koji je ponuđen jučer predstavnicima sindikata osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoga obrazovanja omogućiti da kada to prezentiraju svome članstvu u paketu budu svjesni da će imati tijekom 2020. godine ukupno povećanje plaća od 10,4% u jednoj godini, 6,12 kroz predloženi rast osnovice kroz temeljni kolektivni ugovor i još 4% kroz dodatak kojeg smo predložili, plus 1% od 1. prosinca kao osigurač. I pri tom uvažavajući i poštujući učitelje i nastavnike, jačanje socijalnog dijaloga, međusobnog poštovanja i partnerstva na način da zajednički sa nama i sa vanjskom vjerodostojnom institucijom napravimo novu uredbu koja će riješiti problem neujednačenosti, nelogičnosti, pa i nepravednosti u sustavu koeficijenata složenosti poslova koji se kumulirao zadnja 2 desetljeća. To je ono što je na stolu. I kad vi sve to skupa zbrojite onda ćete doći do činjenice da će u mandatu ove HDZ-ove i naših partnera parlamentarne većine plaća u javnom i državnom sektoru, ali sad govorim samo za učitelje i profesore, kada se to sve zbroji narasti za 23,1%, 23,1% u mandatu jedne vlade. To se nije događalo redovito, a kamoli da se događalo u mandatima kada je većinsko povjerenje imala vlada predvođena SDP-om. To svi moraju znati. I to je danas na stolu i to je taj paket i to je odgovorna …/Upadica: Hvala vam./… ozbiljna politika.

Izvolite.

Kao prvo niste mi uopće odgovorili na ovo pitanje, to samo govori u prilog tezi da ste zapravo priznali da je policija popisivala učitelje. Kao drugo mene fascinira koliko možete bježati od stvarnosti, koliko možete gurati glavu u pijesak bježeći od problema. Pa vi znate kakva je situacija u Hrvatskoj bila 2011. godine. Sanaderova Vlada, a Sanader je završio u zatvoru, je ostavila beznađe, rasulo, depresiju, kaos u državi. Vi to vrlo dobro znate jer ste vi učili zanat kod tog čovjeka dakle bili ste njegov učitelj, učenik, mentor, on vam je bio mentor dakle čovjek koji je optužen za ratno profiterstvo. A samo da vas podsjetim, o tome se ovdje radi. A što se tiče sigurnosnog protokola kada se prijavljuje prosvjed, vi i ja znamo da to tako ne ide, da se to na drugačiji način tretira. Prema tome, lagali ste, kao što ste lagali kada ste rekli da novaca za povećanje plaća nema. Rekli ste, citiram, da je Vlada sindikatima ponudila najviše što može 2%. A onda ste izišli i rekli da ima novaca za povećanje plaća i to svima u javnom sektoru. I ovi pregovori sinoć su bili zapravo jedan veliki igrokaz i jedna velika farsa. Na njih ste došli sa zakašnjenjem i niste ponudili ono što su učitelji od vas tražili. Dakle od povećanja koeficijenata jedno veliko ništa. To je istina o tome i to je istina zapravo o tome ne samo koliko vam je stalo do učitelja nego koliko vam je stalo do djece, do njihovih roditelja, koliko vam je zapravo stalo do budućnosti ove zemlje.

Idemo na pitanje br. 9., zastupnica Marija Mačković postavlja ga ministrici kulture Nini Obuljen-Koržinek. Izvolite.

Zahvaljujem g. predsjedniče Sabora, uvaženi predsjedniče Hrvatske Vlade, ministrice i ministri u Vladi RH i ostali državni dužnosnici. Kao što ste rekli pitanje upućujem ministrici kulture gđi. Nini Obuljen-Koržinek a vezano je uz najavljeno donošenje Zakona o elektroničkim medijima. Znači najavljeno je u ovoj godini donošenje novog Zakona o elektroničkim medijima. U kojoj fazi je taj postupak te hoće li regulirati i na koji način portale, društvene mreže ili druge servise kao npr. što je youtube ili facebook? Naime, puno se spominje govor mržnje, širenje lažnih vijesti, je li i to predmet ovog zakona i što ministarstvo može napraviti kako bi se pomoglo suzbiti te negativne pojave? Hvala.

Ministrice izvolite odgovor.

Hvala vam gđo. zastupnice. Da, to je jedan iznimno kompleksan zakon koji pripremamo sad već nešto dulje od godinu dana. 2018. godine osnovali smo radnu skupinu i iako je zakon bio najavljen za kraj ove godine biti će upućen u proceduru početkom slj. godine ali rok za usvajanje i usklađivanje sa direktivom je 9.mj 2020. godine. Radna skupina je radila jedno godinu dana, obuhvatila je sve dionike na koje se ovaj propis odnosi. Dakle i predstavnike komercijalnih medija, neprofitnih medija, udruga, predstavnike hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija, reguliratora. I osnovni cilj ovog propisa je podići standarde u području elektroničkih medija, povećati transparentnost i kad se govori o vlasništvu i o financiranju, zaštiti one temeljne principe koji štite slobodu medija i građane koji konzumiraju medije i naravno odgovoriti na velike tehnološke izazove uz poticanje hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija. Kad govorimo o tehnološkim promjenama tu je zapravo ovo o čemu vi govorite, pitanje društvenih mreža. Dakle treba reći one nisu definirane kao mediji, one neće biti definirane kao mediji niti u novom zakonu, to ne predviđa direktiva, takvim smjerom ne ide ni europsko zakonodavstvo. Ono što ćemo predložiti u ovom zakonu on će biti za jedno 2 tjedna upućen u javnu raspravu. Biti će puno jasnije definiranje odgovornosti, uredničke odgovornosti onih koji imaju portale. Dakle neće se urednička odgovornost odnositi samo na sadržaj koji objavljuju urednički oblikovani sadržaj koji pripremaju novinari nego svakako i na komentare koji su vrlo često puni govora mržnje, puni lažnih vijesti, puni dezinformacija i zapravo kreiraju u našem društvu i u medijskom prostoru jedno ozračje, pa evo o tome je, sad je to pokušao napraviti i prethodni postavljač pitanja s ove strane. Dakle jako je važno da se utvrdi urednička odgovornost, to je smjer kojim ćemo ići i da se predvide vrlo jasne sankcije za one koji to budu kršili. S druge strane kad govorimo o pitanju društvenih mreža, tu je najvažnije ulagati u medijsku pismenost, moram reći da će i za vrijeme našeg predsjedanja Vijećem EU jedna od tema kojima ćemo se baviti, jedna od velikih konferencija biti tema upravo medijske pismenosti kako bismo jačali kompetencije naših građana da prepoznaju istinite od lažnih vijesti, da se suzdrže od širenja govora mržnje na društvenim mrežama i da daju svoj doprinos stvaranju jednog tolerantnijeg ozračja u našem društvu. Za to smo svi odgovorni, vrlo često se okreće zakonima i nama koji smo, koji te zakone predlažemo, međutim svaki pojedinac, svatko u društvu odgovoran je da se suzdrži od govora mržnje, da ne dijeli takve sadržaje i naravno što je najvažnije da u bilo kakvim pa i političkim raspravama ne poseže za takvim sadržajima. U svakom slučaju mi ćemo pozvati širu javnost da se uključi u javnu raspravu o ovom zakonu, produljiti ćemo je kako ne bismo ušli u razdoblje božićnih blagdana i očekujem da ćemo u siječnju biti sa zakonom u Saboru.

Izvolite zastupnica očitovanje.

Zadovoljna sam sa odgovorom gđe. ministrice i također bih pohvalila čitav niz reformskih zakona koje se donose ili koji su doneseni iz nadležnosti Ministarstva kulture kao što su Zakon o knjižnicama, Zakon o muzejima, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kao i digitalizacija istih i obnova određenih programa kao što je ruksak pun kulture namijenjen najmlađima. Hvala.

Idemo sada na pitanje zastupnika Borisa Miloševića koje je upućeno ministru državne imovine Mariju Banožiću. Izvolite.

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovani članice i članovi Vlade. Pitanje postavljam ministru državne imovine g. Banožiću. Ministre, približavamo se kraju 2019., ušli smo u zadnju godinu mandata ove Vlade a još uvijek rješavamo repove i pitanja iz tranzicije, iz 90-ih koja još uvijek nisu riješena. Nažalost, jedno od tih pitanja je i stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskih prava. Još uvijek imamo zahtjeve bivših nositelja stanarskih prava koji administrativno nisu riješeni, gdje nije utvrđeno imaju li pravo na stambeno zbrinjavanje ili nemaju. Imamo kategoriju onih bivših nositelja stanarskih prava kojima je to pravo utvrđeno ali godinama čekaju na dodjelu stambene jedinice a imamo i one koji su dobili stambene jedinice i žele otkupiti ali nisu otkupili. Ja vas upravo pitam za ove koji su stambeno zbrinuti i imaju namjeru, da otkupe stanove koje su dobili od države. Oni te stanove nisu otkupili neki zato što su propustili rok za podnošenje zahtjeva za otkup, nekima ne odgovara cijena koja je neodgovarajuća i previsoka, nije pravična, kamata koja je utvrđena prije 10-ak godina je neadekvatna i previsoka u odnosu na komercijalne kamate koje su danas sve niže a dokumentacija koju moraju priložiti u svom zahtjevu za otkup je preopširna i zapravo se ponavlja jer svu tu dokumentaciju su već podnijeli u postupku prilikom utvrđivanja svog statusa. Ja vas pitam ministre što ministarstvo namjerava poduzeti da se konačno isprave te nelogičnosti i da se otkup pomakne s mrtve točke? Hvala.

Odgovor, izvolite ministre.

Uvaženi predsjedniče Sabora, saborske zastupnice, zastupnici. Uvaženi zastupniče, dobro ste detektirali probleme koje ste naveli u svom pitanju. Naime, Ministarstvo državne imovine temeljem odluke o prodaji stanova koji su u vlasništvu RH, upravo regulira odnose sa najmoprimcima ili članovima njihove uže obitelji koji su temeljem ugovora o najmu ili putem nekakvog drugog akta nalaze se u stanovima koji su u vlasništvu RH. Temeljem odluke se upravo radi izračun na osnovu čega oni otkupljuju stan. I sama odluka je definirana u pravilu na 4 koeficijenta, prvi koeficijent se prije svega odnosi na koeficijent veličine naselja gdje se sama nekretnina nalazi, drugi koeficijent je koeficijent koji najmoprimci prilikom otkupa stana dobivaju kao određeni popust, treći element je sama kamata koju ste vi spomenuli, koja se bitno promijenila u posljednjih nekoliko godina na tržištu novca odnosno naša kamata koja se trenutno se nalazi po odluci je nešto skuplja u odnosu na ono što dobivaju sami najmoprimci kod podizanja kredita u nekakvim drugim bankama. Isto tako stvari koje se mijenjaju za same rokove otplate. Upravo na ovim elementima Ministarstvo državne imovine radi prilikom jednog prijedloga u izmjenama odluke, mi smo u proceduri, vjerujem da ćemo to uskoro i donijeti kao konačan prijedlog s tim da moramo prikupiti sva određena mišljenja ukoliko ne bude prije izbora, ja vjerujem da će ova odluka i biti uskoro na snazi, hvala.

Izvolite, očitovanje.

Ministre, djelomično sam zadovoljan vašim odgovorom, drago mi je i pozdravljam da je ministarstvo prepoznalo ove nelogičnosti i da se pokrenulo po ovom pitanju jer postupak otkupa je stvarno administrativno preopterećen, kamate su izvan svake pameti ali nije dobro da ulazimo u 2020. a da to još uvijek nismo riješili, da ljudima nismo olakšali mogućnost da dođu do svog doma. Država preduga oklijeva i država s time gubi a još više gube građani koji predugo čekaju da se njihovi zahtjevi riješe. Riješimo ovo pitanje, ministre, omogućimo građanima otkup a konačno riješe svoje najvažnije životno pitanje a to je krov nad glavom, hvala.

Zahvaljujem zastupniku Miloševiću.

Pa idemo na pitanje zastupnika Ivana Šipića koji upućuje ministru uprave Ivanu Malenici, izvolite.

Hvala g. predsjedniče. Poštovani predsjedniče Vlade, cijenjeni ministri. Poštovani ministre, najavljena je reforma u javnoj upravi, profesionalizacija i depolitizacija javne uprave i u tijeku su natječaji za izbor ravnatelja uprava. Ministre, je li ova reforma stvarna profesionalizacija i depolitizacija kao i racionalizacija javne uprave? Na koji način i kako se biraju i birat će se ravnatelji uprava u odnosu na današnje pomoćnike? I isto tako, koliki je broj onih koji obuhvaća trenutno ova reforma najavljena? Evo hvala vam, čisto da se skine jedna i mistifikacija sa onim što Vlada čini a to je bolja reforma i u ovom pogledu. Hvala vam.

Izvolite, ministre.

Zahvaljujem predsjedniče Hrvatskoga sabora. Uvaženi kolega Šipić, zastupnice i zastupnici u Hrvatskom saboru. Što se tiče depolitizacije i profesionalizacije javne uprave, donošenjem novog Zakon o sustavu državne uprave, izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, predviđena je zamjena dosadašnji pomoćnika ministara sa ravnateljima uprava. Dakle cilj je kao što sam rekao, depolitizacija i profesionalizacija, za ravnatelje uprave predviđeni su određeni uvjeti, dakle osim stručnih uvjeta, dosadašnjeg iskustva, tu su još i istaknuti rezultati u javnoj službi, Odbacujem teze da će doći do zamjene pomoćnika za ravnatelje uprava iz razloga što evo, mogu u mom ministarstvu u mom slučaju reć da se na natječaj za ravnatelje uprave nije javio niti jedan pomoćnik ministara. Što se tiče samoga broja odnosno njihovoga statusa, dakle radi se rukovodećim državnim službenicima i to znači da zapravo odbacujemo one teze da se njima osigurava jedan mandat još četiri godine iz razloga što su oni kao rukovodeći državni službenici podložni određenim zamjenama, promjenama odnosno smjenama po propisima koje uređuje status državnih službenika. Također određene financijske uštede ćemo postići kroz ovu reformu iz razloga što su do sada pomoćnici ministara imali određena prava temeljena iz Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika od pravo naknade na odvojeni život, pravo na smještaj, pravo na naknadu nakon prestanka službe. Novi ravnatelji uprave vezani su za koeficijent državnog službenika i za osnovicu za državne službenike. U ovom trenutku imamo 85 pomoćnika ministara u travnju ove godine ih je bilo 99, to bi značilo da će realizacijom ove reforme se smanjiti ukupan broj državnih dužnosnika ne samo za 99 već za 120 budući da i zamjenici ravnatelja i pomoćnici ravnatelja u Zavodu za mirovinsko osiguranje i u Zavodu za zdravstveno osiguranje i u Zavodu za zapošljavanje više nisu u statusu državnih dužnosnika. Tako dakle možemo zaključiti da se kroz ovu reformu stvarno događa profesionalizacija i depolitizacija u javnoj upravi. Hvala.

Izvolite očitovanje zastupniče.

Evo hvala lijepa. Vrlo precizan i konkretan odgovor, stručnost, efikasnost, profesionalnost je ono što nema alternativu kada je u pitanju javni servis, javna služba i javna uprava. Prema tome, za pozdraviti je svaki korak koji će donijeti upravo na toj razini korak naprijed jer jedino tako RH i njezini građani će vidjeti još bolje dane u smislu služenja svojim ljudima i svom narodu. Hvala vam lijepo.

11 pitanje zastupnik Ante Plazonić postavlja ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu. Izvolite.

Hvala gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora. Gospodine predsjedniče hrvatske Vlade, gospođe ministrice i gospodo ministri. Pitanje postavljam ministru hrvatskih branitelja gospodinu Tomi Medvedu. Pitanje nestalih osoba u Domovinskom ratu posebno se aktualiziralo ovih dana kada smo slavili i obilježavali datume i mjesta najvećih stradanja u Domovinskom ratu. Vlada RH je u srpnju ove godine donijela zakon gdje se stvorio zakonski okvir kao pomoć u potrazi za nestalim osobama iz Domovinskog rata. Gospodine ministre, recite mi koliko ovaj zakonski regulirani postupak pomaže vama kao nadležnom ministarstvu i svima koji su uključeni u ovaj proces? Vide li se u ovom kratkom razdoblju, otprilike 4 mjeseca od donošenja ovog zakona rezultati i koliko će primjena ovog zakona pomoći u daljnjoj proceduri traženja nestalih osoba iz Domovinskog rata? Hvala lijepo.

Ministre, izvolite odgovor.

Hvala lijepa. Gospodine predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi zastupniče Plazonić. Pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu nesumnjivo je najaktualnije humanitarno pitanje u RH. Naime, RH još uvijek traga za 1468 osoba nestalih tijekom Domovinskog rata te posmrtnim ostacima 404 smrtno stradale osobe za koje nije poznato mjesto ukopa, a što ukupno čini broj od 1872 osobe čija nam sudbina nije poznata. U mandatu ove Vlade prikupljena su saznanja o 176 mogućih lokacija prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica iz svih raspoloživih izvora. Provedena su probna iskapanja na 154 lokacije, organizirano je 26 identifikacija na kojima su identificirani posmrtni ostaci 169 osoba. Dakako sa ciljem intenziviranja pronalaska nestalih osoba, ova Vlada je pristupila izradi Zakona o osobama nestalima u Domovinskom ratu i naglašavam da je to po prvi puta u RH da smo donijeli takav zakon. I podsjećam da su osnovni razlozi za donošenje tog zakona bili pravna disperziranost i potreba za jasnim definiranjem i jednoznačnim određivanjem nadležnosti. Zakonom su uređeni svi segmenti postupka traženja nestalih i smrtno stradalih osoba, unaprijeđena je metodologija rada u području terenskih istraživanja kroz nabavku opreme i uvođenje novih metoda, korištenje kadaver pasa, zračna snimanja, geološka ispitivanja itd. Zakon objedinjuje i propisuje sve aktivnosti u procesu traženja nestalih osoba od prijave nestanka, prikupljanja, istraživanja, saznanja, identifikacije i suradnje sa drugim državama, međunarodnim organizacijama, Udrugom obitelji i svim ostalim nadležnim subjektima. Bitno je naglasiti načelo kojim smo se vodili, a ono je da je temeljno pravo članova obitelji nestalih osoba da im se omogući istina o sudbini njihovih članova obitelji. Pored navedenog, ova Vlada učinila je značajan iskorak i u području obrade identifikacije posmrtnih ostataka. Naime, prije nekoliko tjedana odlukom Vlade osigurali smo sredstva za opremanje DNA laboratorija Zavoda za sudsku medicinu. Unaprijedili smo kroz potpisivanje međudržavnih i međunarodnih sporazuma suradnju kako bismo što je moguće kvalitetnije dobili spoznaju o sudbini naših nestalih osoba. I zaključno, u mandatu ove Vlade, osigurali smo djelotvoran pravni okvir rada, uspostavili organizaciju kako bi pridonijeli učinkovitosti procesa traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu. Hvala.

Izvolite, očitovanje.

Hvala g. ministre na vašem odgovoru, iz kojeg je jasno vidljivo koliki napor hrvatska Vlada i vaše ministarstvo ulaže napora u rješavanju ovog pitanja, a ovo je pitanje koje je važno za sve nas, ono je prebolno, osobito za obitelji koje ni dan-danas ne znaju što se dogodilo sa njihovim najmilijima. Ja vas zato molim, učinite sve što je moguće, kako bi obitelji nestalih osoba iz Domovinskog rata znalo što se dogodilo s članovima njihovih obitelji i kako bi konačno mogli zapaliti svijeću pokraj njihovog posljednjeg počivališta. Hvala lijepa.

Idemo na pitanje br. 12. Zastupnik Josip Đakić postavlja ga ministru rada i mirovinskog sustava Josipu Aladroviću. Izvolite.

Hvala lijepo g. predsjedniče HS-a. G. predsjedniče Vlade RH, cijenjene ministrice i ministri. Moje pitanje, kao što je najavljeno, upućujem ministru rada i mirovinskog sustava, g. Josipu Aladroviću. G. ministre, ako uzmemo u obzir da je minimalna plaća jedan od osigurača pravednosti i zaštite dostojanstva radnika, a s obzirom da uloga Vlade je da vodi računa da svačiji rad bude adekvatno vrednovan, pitam vas, što je do sada učinjeno po pitanju rasta minimalne plaće i što mislite učiniti u budućnosti?

Izvolite odgovor.

Poštovani zastupniče Đakić, poštovane zastupnice i poštovani zastupnici. Evo, kao što ste dobro primijetili, iz vašeg pitanja, dakle minimalna plaća predstavlja jedan od vidova zaštite onih najpotplaćenijih u našem društvu. Što se tiče same politike one, politike minimalne plaće, ona je uređena Uredbom Vlade RH koju Vlada donosi do 31. listopada svake godine za sljedeću kalendarsku godinu. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je pokrenulo razgovore sa socijalnim partnerima, dakle sa predstavnicima sindikata, sa predstavnicima poslodavaca, po ovoj temi i ono što je plod tih razgovora, ali isto tako vrlo jasne orijentacije Vlade jer da je bilo nužno povećanje minimalne plaće upravo kako bi zaštitili one najpotplaćenije i one radnike, prije svega u prerađivačkoj industriji, drvnoj industriji, kožarskoj, tekstilnoj i industrijama koje su radno intenzivne. Ono što je Vlada konkretno učinila po pitanju minimalne plaće od početka mandata, dakle u mandatu ove Vlade, to je povećanje minimalne plaće od 754 kune, odnosno u nekakvoj relaciji 33%. Trenutno smo došli na 55% medijalne plaće, odnosno 47% prosječne plaće. Sigurno ćemo ovaj element zaštite onih najpotplaćenijih u hrvatskom društvu imati u vidu i kasnije i svakako možemo očekivati daljnja povećanja minimalne plaće, naravno, uz kompenzacijske mjere i uz ono sve što je potrebno omogućiti poslodavcima iz pojedinih industrija, prije svega radno intenzivnih industrija, kako bi na ovo povećanje plaće mogli adekvatno i iz segmenta gospodarstva i iz svog segmenta odgovoriti. Hvala vam.

Izvolite očitovanje.

Hvala lijepo. Zahvaljujem se g. ministre na korektnim podacima o rastu minimalne plaće i vjerovanju da ćete i dalje raditi na istom planu zajedno sa Vladom RH kako bi dostojanstvo hrvatskih radnika bilo na prvom mjestu. Hvala vam lijepo.

13. pitanje trebao je zastupnik Zekanović postaviti predsjedniku Vlade, ali ga nema pa prelazimo na 14. pitanje, zastupnik Nenad Stazić, postavlja ga predsjedniku Vlade, Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Vaši sinoćnji pregovori nisu doveli ni do čega. Štrajk se nastavlja, kaos se produbljuje. Kažete, nema novaca. Premijeru, jeste li razmisliti o tome da prestanete silne milijarde davati Katoličkoj Crkvi? Da konačno zaustavite neprestano povećanje broja branitelja i njihovih privilegija? Da spriječite predsjednicu republike da dijeli okolo povlaštene mirovine kome hoće i kako hoće i da novce prestanete slati u Hercegovinu? Možda biste tada imali dovoljno da ispunite zahtjeve onih koji uče djecu.

Prije, oprostite predsjedniče Vlade, imamo povredu Poslovnika, kolega Glasnović, izvolite.

Mislim, imamo jedan protest ovdje, .../Govornik se ne razumije./... g. Stazić je skandalozno. On nema pojma koliko branitelja ima, koliko je poginulo, koliko je ranjeno. Njega nisu smetale stotine tisuća partizanskih penzija lažnih. .../Upadica predsjednik: Kolega Glasnović, oprostite. /... i to je, to je sramota za hrvatski narod što on proziva branitelje.

Kolega Glasnović, kolega Glasnović, molim vas. Dakle vi ste .../Upadica se ne čuje./... prvo niste rekli koji je članak povrijeđen, drugo .../Upadica Glasnović: Laž i obmana mora biti kažnjivo u ovom Saboru./... Dobro, izvolite sjesti, dobivate opomenu. Ovo što ste napravili suprotno je Poslovniku HS-a. Izvolite predsjedniče Vlade.

Poštovani zastupniče Stazić. Moram priznati da mi je zaista nevjerojatno da vi u ovom kontekstu spominjete hrvatske branitelje. Ova Vlada je i kroz svoj program i kroz svoje aktivnosti pokazala stalno kontinuirano poštovanje prema dignitetu Domovinskog rata. Ispravila je brojne nepravde koje su postojale prema hrvatskim braniteljima u do naše Vlade pozitivnom zakonodavstvu ili određenim stvarima koje nisu bile kvalitetno napravljene. Sve to smo napravili zato što smatramo da je to dobro, da je to naša obveza i da oni koji su dali za RH najviše to zaslužuju i to ćemo i nastavit. Što se tiče obrazovanja, tu još jedan put ponavljam i vama, ali prije svega javnosti, ponuda koja je na stolu je cjelovita ponuda do koje se došlo kroz razgovor sa predstavnicima Sindikata i koja je povezana, povezano je 6,12% kroz povećanje osnovice, kroz pregovore o temeljnom kolektivnom ugovoru koji se nastavljaju danas i koji u sebi sadrže osim toga, sadrže i povećanje božićnice sa 1.250,00 na 1.500,00 i povećanje regresa sa 1.250,00 na 1.500,00 i povećanja dara za djecu sa 500 na 600 i povećanje otpremnina za više od 2.000,00 kn. Ovaj paket od 4% dodatka omogućuje nastavnicima, to ponavljam još jednom, to nastavnici u našim učionicama moraju znat, da će u veljači već imat 5% veću plaću nego danas, da će u srpnju imat 8% veću plaću nego danas, a da će u listopadu iduće godine imat 10% veću plaću nego danas, 10,49 i kad to spojimo sa dosadašnjim iskoracima koje smo napravili u politici plaća, u mandatu ove Vlade porasti će plaća na temelju prijedloga koji je tu našim učiteljima, nastavnicima, profesorima, svima koji rade u osnovnoškolskom, srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju, 23,1%, tu treba imati razuma, realnosti, racionalnosti da se to sagleda, koja je Vlada, koja je Vlada povećala plaće u svom mandatu za 23%, o kakvom kaosu govorite? Realnost, realnost i to radi Vlada koja ima zdravi rast, koja se ne zadužuje na račun generacija koja dolaze iza nas, koja troši onoliko koliko ima, pitao je vaš predsjednik kluba odakle novac, pa novac je nađen zato što smo se povukli od spuštanja jednog postotnog boda, opće stope PDV-a sa 25 na 24 i osigurali na prihodovnoj strani proračuna milijardu i 800 milijuna kuna, od kojih možemo riješiti konzistentnu politiku povećanja plaća i od kojih možemo riješiti kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne samouprave i na taj način imati cjelinu, to je bit ove ponude i zato je važno da učitelji ne doživljavaju ovu ponudu modularno kroz formulu 3+1+1, nego da je dožive cjelovito i da na referendumima koje organiziraju razmišljaju o cjelini, a ta cjelina je povezana, ona je povezana, ona je jedno i to je velika ponuda i ponuda iza koje stojimo kao Vlada i ponuda koja je razumna i koja je dobra i koja ide za time da štrajk prestane u hrvatskim školama i da se djeca vrate u školu i da roditelji budu mirni i zadovoljni …/Upadica: Zahvaljujem/…to je bit ove ponude.

Zahvaljujem. Izvolite očitovanje.

Ispunili ste vi zahtjev šatoraša, pa ih više nema, al imaju sad ministra koji čita odgovor na postavljeno pitanje jer ne može ga se, ne može ga se pripremiti da odgovori, a tih istih šatoraša nema sa učiteljima, nisu se solidalizirali. Što vi tu nama stalno ponavljate jednu te istu mantru koliko ste vi napravili, pa nemojte vi mene u to uvjeravat, hajte vi uvjerite ove učitelje, masovno odbijaju ovu vašu ponudu od sinoć, masovno odbijaju, nastavljaju sa štrajkom i kaos u državi koju vi vodite se produbljuje. A vama, vama je očito u interesu da se ovaj problem ne riješi, da djeca ostanu neobrazovana jer što su neobrazovanija, što su gluplja, što su primitivnija, to će lakše glasat za HDZ.

Kolega Stazić, mislim da bi ipak bilo u redu da malo primjerenije govorite o glasačima HDZ-a jer ih je puno više nego glasača SDP-a, a nisam čuo s druge strane da se na jednak način netko obraća njima, tako da vas molim da ipak pazimo što govorimo.

Sada je na redu 15. pitanje zastupnik Kažimir Varda postavlja ga Marku Paviću, ministru regionalnog razvoja i fondova EU, izvolite.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče HS, poštovani predsjedniče Vlade, poštovane ministrice i ministri, pitanje za poštovanog ministra Pavića, kažu da nije u šoldima sve, al mene ipak zanima, al ja mislim i javnost jesmo na, pri kraju financijske perspektive za razdoblje 2014.-2020.g., koliko smo ukupno povukli sredstava iz EU fondova, jel i tu vladaju prijepori, pa i u ovoj sabornici. I ono što me posebno također zanima ako mi možete navesti koliko je novaca iz EU fondova povučeno za projekte u glavnom gradu RH, Gradu Zagrebu? Hvala vam lijepo.

Izvolite odgovor.

Hvala lijepa poštovani predsjedniče HS, predsjedniče Vlade, kolegice i kolege ministri, zastupnice i zastupnici, da Europski fondovi stvarno mijenjaju RH vidimo na svakodnevnom koraku, vidimo brojna gradilišta koja su trenutačno otvorena i to nisu samo brojke koje govore o uspješnosti povlačenja Europskih fondova, to znači i bolje zdravstvo, Europski fondovi mijenjaju RH, 1,7 milijardi kuna uloženo u zdravstvo, mijenjaju ceste, poboljšavaju infrastrukturu, poboljšavaju naše školstvo, zdravstvo, zapošljavanje, nikad više sredstava u svim tim područjima upravo radi Europskih fondova. Kada gledamo stopu apsorpcije odnosno prvo ugovorenosti Europskih fondova, ono što je ova Vlada zatekla u početku mandata bilo je 9% ugovorenosti financijske omotnice od 10,8 milijardi EUR-a, sada smo na 78,3% ugovorenosti, čime se svrstavamo negdje i u prosjek EU. Drugi pokazatelj koji se često citira je isplaćenost sredstava koliko je stvarno novca došlo do krajnjih korisnika. Tu smo na 29% omotnice odnosno preko 3,1 milijarde eura isplaćeno. Kada usporedimo to s uspjesima prethodne vlade, vidjeli smo da od ukupne omotnice bilo je isplaćeno tek nešto više od 290 milijuna eura, drugim riječima u tri godine uspjeli smo više nego udeseterostručiti. Kada se tiče grada Zagreba, teško je razdvojiti isto tako situaciju s obzirom da u gradu Zagrebu sjedišta imaju mnoge institucije koje provode i projekta na ostatku Hrvatske. No naveo bih samo nekoliko većih projekata koji se financiraju iz europskih fondova, preko 500 milijuna kuna uloženo u regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb-Istok, Bolnica Srebrnjak 430 milijuna kuna, rotor 100% isfinanciran iz fondova EU odnosno iz bespovratnih sredstava Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i Ministarstva prometa 320 milijuna kuna, dakle, značajna sredstva uložena su isto tako i u grad Zagreb. Ono do kuda smo došli danas, dakle da praktički cijela omotnica svih 10,8 milijardi eura objavljeno, dakle svi natječaji unutar omotnice su objavljeni. Očekujemo da ćemo do kraja godine ugovoriti 85%, a sljedeće godine i preko 100%. Ono što nam predstoji je pregovori za sljedeću financijsku omotnicu koji dolaze upravo u trenutku kada Hrvatska predsjeda EU. Izgledno je da će višegodišnji financijski okvir doći upravo za vrijeme hrvatskog predsjedanja i da će Hrvatska imati priliku i čast da ga krene zatvarati i ja osobno ću sudjelovati u Bruxellesu unutar trijaloga i pregovora između Europskog vijeća i Europskog parlamenta po pitanju pet različitih uredbi. Cilj nam je isto tako da se u tom procesu izborimo maksimalno za interes RH, ali da poštujemo isto tako i načela i interese drugih država kako bi se cjelokupna financijska omotnica mogla zatvoriti sljedeće godine i da 2021. možemo krenuti sa novom financijskom omotnicom. Hvala vam lijepo.

Izvolite, očitovanje.

Hvala lijepo poštovani ministre na odgovoru. Zadovoljan sam, ali bih vam predložio i zamolio da i pisanim putem mi date taj odgovor i meni i ostalim kolegama, nastupamo često u javnosti i u medijima itd. pa bi bilo dobro da te podatke koji su egzaktnih, njih se ne može falsificirati da ih imamo. Hvala vam puno.

Idemo sada na pitanje broj 16 zastupnik Franko Vidović postavlja ga Damiru Krstičeviću, potpredsjedniku Vlade i ministru obrane. Izvolite.

Zahvaljujem predsjedniče Sabora. Poštovani premijeru, cijenjena Vlado. Nakon što je propala nabava višenamjenskih borbenih zrakoplova, svi smo bili uvjereni da ne može gore. Od tada se nažalost zaredalo više incidenata unutar Hrvatske vojske od lova na veprove na Dinari ih helikoptera, pa do najnovijeg vožnje civila švercera oružja u helikopteru iz Baze Zemunik. Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo obrane RH uz pomoć EU fonda za pomorstvo i ribarstvo zajednički su nabavili 6 bespilotnih letjelica za pomoć u protupožarnoj sezoni te za kontrolu i nadzor ribolova na Jadranu. Trenutno se tim letjelicama služi Ministarstvo poljoprivrede u svrhu kontrole ribolovom. Ove bespilotne letjelice nabavljene su od izraelske tvrtke Aeronautics, MORH je na sebe preuzeo logističku podršku i rukovanje opremom. Pitanje glasi za potpredsjednika Vlade i ministra obrane, koja tvrtka održava ove bespilotne letjelice i kolika je godišnja vrijednost održavanja? I da li je točno da su bespilotne letjelice neupotrebljive za nadzor ribolova zbog vrlo loših kamera koje talijanske ribarice vide kao mrlje na plavoj površini Jadrana kako je objavljeno na više hrvatskih portala? Hvala.

Izvolite, odgovor ministre.

Poštovani gospodine predsjedniče Sabora, poštovani i uvaženi saborski zastupniče. Što se tiče Hrvatske vojske, ja bih samo želio ponoviti, Hrvatska vojska je moćna, respektabilna, snažna, ona je nastala u Domovinskom ratu, donijela mir, slobodu i vjerujte mi danas hrvatski vojnik, pilot, tehničar to su pošteni, čestiti ljudi i hrvatski narod je ponosan na svoju vojsku. Uvijek je bilo u kontinuitetu i kada ste vi bili i danas i sutra će uvijek biti određenih stvari, određenih incidenata, izvanrednih događaja nečasnog ponašanja, međutim, vidjeli ste da to rješavamo, da to država rješava, institucije da to rješavaju i ja kao ministar isto rješavam, načelnik glavnog stožera, prema tome o bilo kojem pitanju kada se utvrdi nečija odgovornost stvari se rješavaju. Prema tome, idemo dalje jačati Hrvatsku vojsku, jačati Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, jačati sustav vođenja zapovijedanja i to u kontinuitetu radimo. Što se tiče … zrakoplovnog sustava, ta sposobnost je strateški bitna za Hrvatsku. Vi znate da ta sposobnost u Domovinskom ratu je bila jako važna, da smo na osnovu te sposobnosti i drugih sposobnosti hrvatskog vojnika pobijedili. Ona je bila malo zanemarena pa je ova Vlada obnovila tu sposobnost. Bio je međunarodni natječaj, ta firma koja je dobila posao dobila je na međunarodnom natječaju, imali su najbolju cijenu, proizvod je isporučen. Formirali smo sjedište za … sustave, to središte vidjeli ste da je u Puli, jedna satnija to središta je u Sinju. Već za vrijeme ove protupožarne sezone, pa ta bespilotna letjelica je bila vrlo aktivna. Možete pitati i vatrogasce, pa evo i ti si iz Šibenika, onaj požar u Šibeniku znate tko ga je otkrio? Policija. A kako ga je otkrila? Uz taj … sustav o kojem vi govorite. Znači taj besposebni sustav je otkrio uzrok tog požara 44 puta taj sustav je korišten što se tiče požara, ali što se tiče ribarstva itd. Prema tome i što se tiče samog održavanja sustava koliko ja imam informacije, dat ću vam kompletno sve informacije, možete doći i u MORH mi ćemo vam pismeno odgovoriti, proizvođač ima kompletnu odgovornost za održavanje sustava i koliko ja imam sve informacije iz pozicije ministra od načelnika glavnog stožera da to sve jako dobro radi, da smo ovaj zadovoljni i jasno mi želimo i dalje graditi tu sposobnost hrvatske vojske i zato smo u razvoju novih sposobnosti dali prioritet središtu za besposadne zrakoplovne sustave. Osim toga vi znate da smo razvili i novo središte za borbenog vođu. Upravo ove stvari oko određene nediscipline da budemo još bolji, da još imamo još bolje, kvalitetnije vođe, da te naše vođe vodu osobnim primjerom i to vjerujte mi u kontinuitetu ovaj činim kao ministar u vođenju Ministarstva obrane RH. Hvala.

Izvolite očitovanje.

Poštovani potpredsjedniče, niste odgovori uopće na moje pitanje, dakle ja sam vas pitao explicito. Dojam koji ostavljate kod građana je da ne upravljate uopće sustavom, da se stvari događaju kaotično, a afere su postale svakodnevnica. To je ono što se prenosi iz civilnog sektora pa nažalost i hrvatska vojska dijeli to. Ova Vlada neprekidno proizvodi kaos i samo kaos. Tu dolazi na kraju krajeva i vaša uloga u pitanje. Neke incidente niste na vrijeme reagirali, neke incidente ste kaznili, evo ovaj posljednji, ste kaznili zaista, ali u principu ono što vide građani to je jedan veliki kao i molio bih vas da mi na pitanja postavljena odgovorite pismeno. Hvala.

Idemo sada na 17 pitanje zastupnik Krešo Beljak postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora. Poštovani predsjedniče Vlade RH svjedoci smo i mi i vi i svi zajedno u zadnjih nekoliko mjeseci pa vjerojatno i dulje kompletnom raspadu sustava. Ja neću vas kritizirati osobno zbog toga jer smatram da vi osobno i niste kao osoba, kao čovjek, kao političar u tome, ali sudjelujete kao predsjednik Vlade. I mislim da ste vi u principu pogubili konce u vašem političkom djelovanju i da političku odgovornost preuzimate na sebe osobno, što mislim da nije dobro niti za vas, posebno nije dobro za vas, a nije dobro niti za RH, niti za hrvatsko društvo. Naime, sve afere koje se događaju koje su kulminirale odnosno događanje koje je kulminiralo ovim velikim prosvjedom na Trgu bana Jelačića usmjereno je na vas, ali vi niste ministar obrazovanja, to je trebala rješavati ministrica obrazovanja ili ste vi trebali riješiti nju. Afere u MORH-u odnosno švercu oružja, budimo posve otvoreni. Švec oružja u hrvatskoj vojci, za to niste odgovorni vi, ali strelice javnosti su uperene na vas, za to je odgovoran ministar odnosno odgovorni su oni koji su napravili, to se zove politička odgovornost. Vi na sebe preuzimate u ovom trenutku političku odgovornost svih resora, a to ne može jednostavno biti tako. I svako zdravorazumski razmišljajući čovjek da ne može Andrej Plenković biti odgovora za sve, a on to jest. Ponavljam, to je loše za vas osobno, to je loše za cijelu Hrvatsku i loše je za hrvatsko društvo i hrvatsku budućnost. Ljudi se pitanju kakav je to predsjednik Vlade koji ne može rješavati probleme među svojim podređenima, a to su ministri, niste vi zapovjednik hrvatske vojske. To treba rješavati ministar i smatram da još uvijek imate priliku u ovih nekoliko mjeseci koliko je ostalo do izbora postaviti stvari na svoje mjesto radi hrvatske demokracije, radi funkcioniranja jer …/Upadica: Hvala vam./… jer država …

Kolega Beljak, isteklo je vrijeme. Izvolite predsjedniče Vlade.

Hvala lijepa. Poštovani zastupniče Beljak, pokušavam razabrati nit ovoga što u biti želite pitati ili na neki način komentirati, pravog pitanja u biti nije bilo. Dakle, referirate se na ovo pitanje koje je zastupnik Vidović postavi potpredsjedniku Vlade Krstičeviću, on vam je odgovorio. Hijerarhijski svi oni koji su trebali odgovarati za ovo nepoštivanje discipline u sustavu hrvatske vojske su razriješeni, novi su zapovjednici imenovani, prema onome što danas imamo ta istraga traje, Policijska uprava Zadarske županije je podnijela kaznenu prijavu, vidjet ćemo što će na kraju biti. Prema ovome što sada znamo, ovoga što vi govorite o švercu, toga nije bilo, ono što je bilo bio je neovlašteni ulazak na područje baze u Zemuniku i oni koji su za to odgovorni su odgovarali. Prema tome i potpredsjednik Vlade, i predsjednica Republike koji imaju zakonske i ustavne nadležnosti za imenovanje odnosno razrješavanje zapovjednika u sustavu hrvatske vojske su to napravili. Dakle, to je prvo. Što se tiče ovoga drugoga elementa to je ovo što se odnosi na poruku, signal predstavnika iz sustava školstva, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja. Ja moram to ponavljat jer je jako važno da to razumijemo. Vlada vodi konzistentnu politiku plaća, ne možemo gledati tri segmenta koji čine ukupna primanja bilo kojeg od zaposlenika izolirana. Ono što ide kroz osnovicu i temeljni kolektivni ugovor, ono što se pregovara kroz granske ili posebne sporazume poput ovoga jučer koji je na stolu kao dodatke ili pak koeficijente koji se uređuju uredbom, nema silosa, nema modula, postoji samo integrirani i cjeloviti pristup, a taj integrirani i cjeloviti pristup s onim što je na stolu, kao konstruktivna, kvalitetna poruka učiteljima, nastavnicima, profesorima, svima zaposlenima u sustavu obrazovanja je jako dobra. Ona je jako dobra, ona nije nikada bila bolja. Dakle do sada, povećanje plaće 11,49% u našem mandatu. Sa idućom godinom još 10,40. Dakle sve skupa 23,1%. I ako netko ima odabir da li želi imati dogodine veću plaću i to u iznosu ukupnom u odnosu na listopad 2016., na listopad 2020. 23,1%. Pa ja mislim da je to dosta jednostavan i lagani izbor, što je alternativa? Alternativa je imati manju plaću, govoriti samo o jednom segmentu. Ne, taj segment a to je ta uredba koja je, ja mogu slobodno reći sada proizvod različitih utjecaja politika, zalaganja, pregovora tijekom protekla dva desetljeća i takva kakva je iskreirala nepravde. Iskreirala je sustav koji nije ujednačen i zato ga treba ujednačiti. I zato smo rekli, budite nam partneri, partneri, prijatelji, sugovornici, eksperti, predstavnici sindikata, mnogi od njih se ovom temom bave 30 godina više nego bilo tko od nas ovdje u ovoj dvorani. I njihovo iskustvo i znanje je jako korisno. I oni su svjesni cjeline ove politike plaća. I zato je važno da u postupku odlučivanja na referendumima, članstva sindikata, učitelja i drugih se uzme ova cjelina u obzir. Bez cjeline donositi odluku nije dovoljno informirano, samo cjelina rješava problem a cjelina je 10,4 odnosno 23,1% u mandatu. Ja mislim da je to dobro.

Hvala vam. Izvolite odgovor.

Niste me slušali, opet preuzimate na sebe odgovornosti a moram samo ustvrditi da su vaši pokušaji da nastavničkom, učiteljskom i profesorskom korpusu koji ste imali prilike vidjeti koliko ih je došlo na trg a još ih 3x toliko ima u državi pokušate prezentirati svoju stranu istine. To je vrlo dražesno i vrlo slatko s vaše strane ali neće vam proći. Pa ne obraćate se HDZ-ovom biračkom tijelu, obraćate se hrvatskim prosvjetnim djelatnicima gdje vaša potpora, potpora vaše stranke ne prelazi 5%. Dakle obraćate se visokoškolovanim, da kažem, da budem posve otvoren, pametnim, možda i najpametnijim ljudima u Hrvatskoj. Oni su vam rekli što misle o vašim izjavama. A vi uporno i dalje uporno inzistirate na svojoj istini i uporno pokušavate preokrenuti nastavnike a u tome nećete uspjeti. Neće uspjeti niti one snage parlamentarne snage u hrvatskom političkom životu koje isto tako pokušavaju uzurpirati štrajk prosvjetnih djelatnika. Neće uspjeti, ne ide. Jednostavno neće ići što god da radili. Nastavnici su jednostavno ono najbolje što Hrvatska u ovom trenutku ima a to najbolje je reklo i vama osobno i HDZ-u i cijeloj Vladi ne, dosta je, odlazite jer na ovaj način upropaštavate budućnost Hrvatske.

Idemo sada na 18.-to pitanje zastupnik Emil Daus, postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Hvala lijepo g. predsjedniče. Poštovani g. premijeru. Vjerujem da se slažete samnom da su nam sredstva iz eu fondova ako ih strateški pametno i mudro koristimo. Jedan od glavnih izvora gospodarskog rasta ali i investicija u javnoj komunalnoj i društvenoj infrastrukturi. Nećemo biti licemjeri pa reći da se ne ulažu napori ove Vlade kako bi se taj novac i dobio. Ali također treba biti do kraja otvoren i reći da su ipak u Hrvatskoj eu fondovi jednim dijelom ispolitizirani i to u onom dijelu koji se tiče dodatnog bodovanja prema teritorijalnoj pripadnosti odnosno ne dobivanja bodova zbog veće razvijenosti. Jer kako drukčije objasniti da se zbog toga što se s jedne strane željelo pomoći manje razvijenim gradovima i općinama u unutrašnjosti zemlje, što je dobro, s druge strane blokiralo one naprednije, pripremljenije, spremnije. One čije bi realizacija njihovih projekata dovela do mnogo većih učinaka na širu zajednicu i Hrvatsku u cjelini. Jer nije normalno a ni korektno da kvalitetni projekti nekih jedinica ne prolaze zbog toga što prolaze projekti manje kvalitete i manjeg razvojnog učinka zbog njihove teritorijalne pripadnosti odnosno stupnja razvoja. Pa valjda nam je svima cilj što je više moguće iskoristiti eu novac. Moje pitanje glasi da li ste uvidjeli svoju pogrešku, da li planira Vlada ukloniti razvijenost i teritorijalnu pripadnost nego grada, općine ili županije, kao kriterij bodovanja projekata na eu fondove odnosno da li će se napokon početi projekti bodovati po njihovoj kvaliteti i učinku kojeg će imati nakon provedbe. Ako je odgovor da, onda me zanima kada. Hvala.

Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Hvala lijepa poštovani zastupniče Daus na vašem interesu i razumijevanju značaja i apsorpcije eu sredstava za ukupni razvoj i za investicije u Hrvatskoj. Dijelim vaš stav da nam je upravo taj dio sredstava koji dolazi kroz eu projekte zamašnjak i u pogledu ulaganja i u pogledu rasta a osobito realizacije velikih značajnih projekata, onih koji su jako vidljivi, kapitalnih, infrastrukturnih, poput Pelješkoga mosta, poput široko-pojasne infrastrukture, poput sufinanciranja LNG-a, poput niza projekata u području znanosti i obrazovanja. Zbog toga nam je a propo ukupni proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja 18,3 milijarde kuna, to je bilo nezamislivo u Hrvatskoj za 2020. 18,3 milijarde kuna, to govori o prioritetu znanost, obrazovanja, digresija. Što se tiče vaše županije, dakle Istarske županije, do sada je ugovoreno 274 milijuna eura ili 2,1 milijarde kuna. Znate li koliko je toga ugovoreno u mandatu ove Vlade? 264 milijuna eura od ukupnih 274, 264 u mandatu ove Vlade. Vi jako dobro razumijete da je glavni smisao politike kohezije, ravnomjernog regionalnog razvoja da se europskim sredstvima nastoji dići na razinu prosjeka razvoja EU one dijelove država članica koje su manje razvijene. Srećom, Istarska županija, Primorsko-goranska županija, u jednog segmentu, Dubrovačko-neretvanska županija i grad Zagreb su oni koji su među najrazvijenijima u RH od svih regionalnih jedinica samouprave, samo te 4, sve ostale još moraju dobiti injekcije da idu dalje. I politika apsorpcije fondova je takva da dio sredstva se kanalizira onima kojima je najpotrebnija ali ne zanemarujemo i po ovim podacima one koje su .../Govornik se ne razumije./... Pa pogledajte na primjer pulske bolnice, stav Vlade RH, partnerstvo i dijalog sa županijama, sa g. županom Radinom, partnerstvo i dijalog sa ravnateljicom bolnice u Puli. Dogovor koji je omogućio cjelovito financiranje najveće investicije u zdravstveni sustav u Istarskoj županiji. Podsjetiti ću još jednom, sjednica Vlade u Puli, u rujnu 2018., vrijednost projekata 1,5 milijardi kuna za gradove, općine i naše partnere u Istarskoj županiji, ogroman angažman, da ne govorim o tome koliko je nažalost država platila jamstava za Uljanik ne ove Vlade, ranijih Vlada. Neću uopće spominjat broj. Dakle zašto vam to govorim? Govorim vam zbog toga da imate na umu da je i najrazvijeniji dio Hrvatske važan našoj Vladi, da se sredstva kanaliziraju, da se kvalitetno provode, da smo danas praktički na 78% ugovorenosti u cijeloj financijskoj omotnici, da smo isplatili više od 30%, znači više od 30% je isplaćeno, novci su došli korisnicima. Diže i postotak verifikacije tih projekata i mi ćemo uvjeren sam, apsorbirati cjelinu financijske omotnice što nam je poticaj za pregovore o novom proračunskom okviru za idućih 7 g. koji kreće uskoro.

Izvolite, očitovanje.

Hvala lijepa poštovani premijeru, kako bi mi rekli u Istri, ja u kope, vi u špade. Razumijem cijeli kontekst ali ako znamo da korištenje novaca iz europskih novaca diže investicije, BDP, općeniti razvoj zemlje, tu se slažemo i vi i ja, ne možemo prihvatiti činjenicu da se propisima ove zemlje onemogućava svima jednako pravo na korištenje tih sredstava. Govorilo se već godinama unatrag, pripremajte dokumentaciju, građevinske dozvole, budite spremni kad se budu otvarali natječaji i ljudi su to sve spremili, znamo da treba vremena, truda i novaca za sve to pripremiti i tada se odluči da se među svima jednakima, onoj orwellovskoj, neki jednakiji od drugih. Nitko nije protiv da se pomogne slabije razvijenima, i u središnjoj Istri ima brdsko-planinskih općina ali to se može i kroz posebne mjere ali ne ovako na štetu drugih jer to nije razvoj, to nije progres, to je jedna vrsta uravnilovke prema unatrag. Da se ovim način bodovanja ne zakidaju oni koji rade i stvaraju, to uopće ne bi bila tema ali zakidaju se baš oni generatori razvoja. I ovo nije decentralizacija o kojoj svi pričaju, o kojoj svi vole pričati, ovo je primjer centraliziranog donošenja odluke gdje se umjetno pokušava nešto stvoriti a znamo iz bliže i daljnje povijest da sve što se stvara na jedan umjetan način propada. Ovo je zapravo stvaranje podjela, zapravo politizacija europskih fondova ali tu moramo biti skupa složni. Ako ih želimo u potpunosti uspješno koristiti, onda europske fondove moramo depolitizirati, hvala lijepo.

Pitanje broj 19, zastupnik Goran Aleksić postavlja potpredsjedniku Vlade i ministru financija Zdravku Mariću, izvolite.

Zahvaljujem. Poštovani ministre Mariću, povezana pitanje glase, koliko je tijekom 2018. Porezna uprava pronašla slučajeva nesklada visine sredstava za stjecanje i stečene imovine te koliko je naplaćeno poreza na temelju tih neusklađenosti? Zatim u koliko slučaja te u kojim mjestima je Porezna u zadnjih 10 g. kod usporedbe stečene imovine i izvora sredstava primijenila čl. 76. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak? Citiram članke i stavke radi pravilnog utvrđivanja poreza na dohodak i drugih poreza, Porezna uprava je dužna tijekom poreznog razdoblja uspoređivati podatke o fizičkim osobama podatke o fizičkim osobama kojima raspolažete na temelju uspoređenih podataka prikupiti ostale podatke bitne za oporezivanje i dalje drugim dohotkom smatra se primitak utvrđen kao razlika između vrijednosti stečene imovine, značajnih izdataka učinjenih osobito za luksuznu zabavu i razonodu s jedne strane i dokazane sredine sredstava za njezino stjecanje s druge strane. Porezna uprava godišnje ustanovi oko stotinu slučajeva nerazmjera između stečene imovine i izvora sredstava u promatranom poreznom razdoblju. S obzirom na broj stečene imovine vrjednije od 200 000 kuna, Porezna uprava bi trebala ispitivati svaki takav slučaj stjecanja imovine a takvih pojedinačnih slučajeva ima nekoliko desetaka tisuća tijekom jedne godine. Poznati su nam slučajevi stjecanja vrijednih nekretnina i druge imovine gdje opravdano sumnjamo da je njihova vrijednost višestruko iznad legalnih sredstava. To osim značajnog gubitka za državni proračun znači velik propust u borbi protiv korupcije. Kao primjer velike stečene imovine mogu navesti činjenicu da je u Hrvatskoj tijekom 2018. kupljeno preko 5000 automobila najviše klase od kojih svaki košta najmanje 50 000 eura. U tih 5000 slučajeva trebala je Porezna uprava provjeriti usklađenost stečene imovine i prihoda koji bi bili izvor sredstava za tu imovinu a čini se da porezna uprava to nije učinila. Nama u biti Zakon o porijeklu imovine nije toliko nužan koliko izgleda to javnosti jer mi imamo Zakon o porezu na dohodak koji ima snažni mehanizam propisan za utvrđivanje nečije nelegalno stečene imovine. Molim vas za odgovore, hvala.

Izvolite, potpredsjedniče Vlade.

Hvala lijepo poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi zastupniče, hvala vam na pitanju. Kao i u nekoliko navrata i rundi razgovora i rasprava o poreznim izmjenama u okviru porezne reforme, ovo pitanje nekoliko puta je afirmirano i između ostaloga dobro je da se i kroz ovaj vid još malo dodatno pojasni i između ostaloga i hrvatskim građanima na neki način približi što to sve između ostaloga Porezna uprava radi. Dakle, dobro ste rekli, sukladno Zakonu o Poreznoj upravi, definiraju se zadaci i poslovi koje Porezna uprava radi, između ostalih ima ih čitav niz naravno, bavi se i ovim pitanjem a to je utvrđivanje eventualnih razlika odnosno nesrazmjera između zarađene i stvorene imovine i onoga što se vidi kroz sustav recimo u ovom konkretnom slučaju, porezan na dohodak. Dakle ono što je važno za reći, dakle u nekakvom poreznom razdoblju porezna uprava prikuplja podatke o oporezivim i neoporezivim primicima fizičkih osoba, dakle obveznika poreza na dohodak i uspoređuje ih sa različitim vrstama podataka, o recimo, nabavljenoj imovini tih istih osoba ili nekim drugim izdacima i tu se također, dobro rekli, s jedne strane, izvor podataka su podaci s kojima porezna uprava raspolaže, s druge strane izvori podataka mogu biti i sami porezni obveznici u svojim nekakvih izjavama, priopćenjima, izvještajima i slično, ali mogu biti, naravno i neki treći, ostali izvori koji se onda pri tome koriste. Vi dobro znate, dakle, ukoliko se utvrdi nesrazmjer između imovine i dohotka sukladno i pozitivnim propisima koji su sastavni dio ovih poreznih izmjena koje su stupile na snagu, onda se za takav utvrđeni nesrazmjer obračunava, odnosno tretira ga se kao drugi dohodak, obračunava se jedinstvena stopa poreza na dohodak od 36% uvećano za 50%, dakle de facto 54%. Što se tiče ovih brojki koje ste pitali, u zadnjih 9 godina, od 2010. do 2018. porezna uprava pokrenula je ukupno 1567 postupaka utvrđivanja nesrazmjera između iskazanih primitaka imovine. Nepravilnosti utvrđene u njih 952, a što se tiče ukupno novoutvrđenih obveza nešto preko 300 milijuna kuna, dakle, negdje oko 306 milijuna kuna. Moram također, reći dakle, kada gledamo godina po godinu, tu baš i nije baš skroz zahvalno raditi zato što mnogi od tih procesa su zapravo dugotrajni, kao recimo evo, primjer prošle godine, 2018. pokrenuto je 36 novih, ali je ujedno je 69 okončano iz prijašnjih razdoblja. Dakle i žalbeni postupci i neke druge procedure koje, naravno su sukladno zakonskim obvezama, tako da ne mali broj puta takvi procesi i pređu samo trajanje jedne godine, zato sam vam i dao brojke ovih proteklih 10 godina, koji se opet kažem, odnose samo isključivo na djelokrug porezne uprave kao jednog od poreznih tijela. Međutim, porezna uprava i ostala porezna tijela u sastavu Ministarstva financija surađuju isto tako i sa ostalim tijelima, nazvat ćemo toga kaznenoga progona, razmjenjuju informacije, sudjeluju u različitim postupcima, itd., za koje specifično ne vode još zasebnu evidenciju nego se ona vodi skupno na različitim drugim instancama. Ovo su podaci, ovo su evidencije koje su vrlo egzaktne, koje su samo iz djelokruga porezne uprave. Hvala lijepo.

Izvolite očitovanje.

Zahvaljujem. Hvala na odgovoru poštovani ministre Mariću. Ja ne mogu reći da sam nezadovoljan odgovorom. Odgovor je onakav kako sam ja postavio pitanje, znači vi ste odgovorili vjerojatno točno, ja vam vjerujem da je to tako kao što ste vi rekli, međutim, ja ću vam postaviti još jedno pitanje, ali u pisanom obliku, gdje ću tražiti odgovor na nekakve dodatne detalje gdje ću postaviti pitanja vezano za kvalitetu rada same porezne uprave i za mogućnost unaprjeđenja toga rada, možemo li postići bolji rad porezne uprave u smislu da se ipak pronađu, vjerujem puno ima, puno više slučajeva gdje imovina koja je stečena, nije stečena na legalan način, ali to jednostavno nije utvrđeno u zadnjem periodu kada se to razmatralo i vjerujem da je moguće postići određene napretke u tome smislu. Hvala.

20. pitanje, zastupnik Silvano Hrelja postavlja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, izvolite.

Poštovani g. predsjedniče. Nedavno ste izjavili da je vaša Vlada prijatelj radnika i umirovljenika. U svjetlu te vaše izreke moram vas podsjetiti da ste 10. listopada ove godine kao predsjednik Vlade potpisali mišljenje na moj prijedlog Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju gdje se praktički negira ova vaša izjava. Naime, rekli ste da korisnici zajamčene minimalne naknade u sustavu socijalne skrbi koje pripada u kategoriju socijalno ugroženih osoba, ostvaruju pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna RH i Vlada poduzima i druge akcije, a i svaka je inicijativa dobro došla. Izgleda da niste pogledali sadržaj. U sadržaju ovog zakona se govori o onome što je vaš ministar Pavić u više navrata obećao pred medijima i na ovoj saborskoj govornici i za ovom saborskom govornicom da će naći rješenje za povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje jer kod svakog usklađivanja mirovina netko prijeđe te cenzuse koji su postavljeni 2004. g., prijeđe te cenzuse za 5 ili 10 kuna i izgubi pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje. Ili dvoje umirovljenika, muž i žena žive od jedne mirovine od 3 tisuće kuna, za njih plaća država policu dopunskog. Kad jedan umre, onaj preživjeli ima pravo na 2100 i sad je on bogat, više nema pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, prema tome, a sve zbog nepomicanja cenzusa dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Hvala lijepa zastupniče Hrelja. Znamo za taj problem, znamo za problem cenzusa, znamo što se događa kada se mirovine povećaju, u našem mandatu su se mirovine povećale za više od 10% uopće, a 13% za one koji imaju najmanje mirovine. Vi to jako dobro znate i ministar rada i mirovinskog sustava, g. Aladrović i svi mi u Vladi u dijalogu sa predstavnicima sindikata umirovljenika nastojat ćemo pronaći rješenje kako bi se ovakve situacije kada se pređe taj prag ljude, u biti dovelo povećanjem u nepovoljniji položaj. Registrirali smo problem, moramo naći jedno rješenje koje bi bilo pravično i koje bi ispravilo jedan korak naprijed, pa onda jedan korak nazad. Intencija je da stalno idemo naprijed i kad je riječ o umirovljenicima i radnicima i plaćama i mirovinama. Prema tome, radimo na tome, već ovog tjedna ću ja osobno primiti predstavnike Sindikata umirovljenika. Hvala.

Izvolite očitovanje.

Poštovani g. predsjedniče. Ja sam mislio da se i vi zauzimate za parlamentarnu demokraciju i da vam je snaga argumenata bitnija od snage ulice. Zašto? Zato što imate prijedlog zakona koji argumentirano govori kolko su rasle plaće, a kolko nisu rasli cenzusi. Tražili smo u prijedlogu zakona, ali izgleda da je to pozicijski prijedlog, pa je zato nevaljal, tražili smo polovicu rasta plaća u zadnjih 5.g. da se povećaju cenzusi sa 1.516,00 na 1.830,00 kn za člana obitelji odnosno 1.939,00 kn na 2.340,00 kn, a to je točno 20,6% rasta plaće u zadnjih 15, 15.g. Dakle, bili smo normalni, racionalni, umjereni zbog nečega što se sve ove godine nije, nije, nije događalo. Međutim, očito vama odgovara pregovarati za manje novca sa sindikatom, Sindikatom umirovljenika Hrvatske, e baš to neće ići tako. Vaša je zadaća i vaša je aktivnost isto tako u strategiji borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH koju ste naveli da ćete pratiti potrebe najranjivijih skupina za ostvarivanjem prava na dopunsko zdravstveno osiguranje. Ukupan broj osoba koje su ostvarivale pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje, a koje se sredstva osiguravaju u državi u 2012.g. je bilo, bio 944 000, danas ih ima ispod, ispod 500, 500 000, zato je Hrvatska stranka umirovljenika da bi pokazala argument snage raspisala peticiju, peticiju koju ćemo od 15. studenog do 15. prosinca skupljati po cijeloj RH i to čine najstariji među nama, najstariji birači, najstariji građani RH, svaka im čast. Molim pisani odgovor.

Idemo sada na 21. pitanje, zastupnik Ivan Kirin postavlja ga Draženu Bošnjakoviću, ministru pravosuđa, izvolite.

Poštovani predsjedniče HS, poštovani predsjedniče Vlade sa ministrima, upućujem pitanje poštovanom ministru pravosuđa g. Bošnjakoviću, na Europski dan pravosuđa, dakle 25. listopada prezentirali ste kako izgleda elektronična komunikacija obveznih sudionika kao što su odvjetnici, stečajni upravitelji i sudski vještaki u ili s trgovačkim sudovima, najavili ste da će uskoro taj oblik komunikacije biti primjenljiv odnosno do kraja ove godine i na općinskim sudovima, kada će korist od toga imati građani, kada će građani moći samostalno komunicirati elektronski sa sudovima, a da ne moraju plaćati odvjetnike i da li će odvjetnici biti zadovoljni? Hvala lijepa.

Izvolite ministre odgovor.

Hvala lijepo. g. Zastupniče hvala vam na ovom pitanju, istina je mi smo 25.10. predstavili cjelokupnoj javnosti kako to izgleda elektronička komunikacija na trgovačkim sudovima i to na trgovačkim sudovima zato što se tamo nalaze predmeti gdje se vode sporovi oko velikih iznosa tako da kažem i ta komunikacija između stečajnih upravitelja, odvjetnika, suda, onda je na trgovačkim sudovima već zaživjela, iz dana u dan je veća, ona nam donosi brzinu, jednostavnost, jeftiniji je naprosto cijeli postupak, nema papira, lišeni smo takvih obveza. Tamo smo predstavili zapravo još neke druge stvari koje ćemo koristit i mislim da je pred nama razdoblje gdje digitalizaciju širimo zapravo u sve pore pravosuđa. Ono što je naš slijedeći korak i najavljeno je takav oblik i način komunikacije ide na općinske sudove gdje imamo najviše predmeta i takav način će dovest zapravo i do brzine postupanja, čovjeka ne možemo zamijenit, uvijek je sudac taj koji će odlučivat, međutim možemo mu dat alate kojima će bit brži, upravo je digitalizacija ono što će mu dat brzinu i od toga će imat koristi svi građani jer će brže se predmeti rješavat. Ovo što smo čuli kako je pravosuđe u lošoj situaciji, da nikad nije bilo gore, naprosto nije točno, jer radi se o tome da smo veliki broj zaostalih predmeta riješili, to se prije 10-tak godina mjerilo milijun i pol neriješenih predmeta, mi smo prošlu godinu završili sa nekakvih 350 do 400 000 kako je statistika ide, neriješenih predmeta. Ovo su, ja bih rekao, veliki koraci u daljnjoj borbi sa smanjivanjem neriješenih predmeta, ali i sa bržim postupanjem jel brzina je ono što nam je nedostajalo, a ova digitalizacija će nam upravo to tim alatima koje ona nudi će nam to omogućiti. Vaše pitanje vezano kada će građani moć sudjelovat u tome, oni će moć vrlo brzo sudjelovati u tome i nema zapravo nekakvih velikih uvjeta, morate imat računalo, morate imat pristup internetu, morate imat novu osobnu iskaznicu sa čipom da vas sustav prepozna i da možete elektronički potpisivat ono, svu dokumentaciju koju želite slat na sud, korist je velika od toga, vi ćete imat uvid u svoj spis, dakle elektronički vi nećete morat slat dokumente papirnato ić na poštu, plaćat poštarinu, vi ćete imat ovu komunikaciju koja je vrlo, vrlo jednostavna. Zaista imamo cijeli niz usluga danas u pravosuđu, pogotovo recimo u zemljišnoknjižnom postupku koji pružamo elektroničkim putem, možete iz svog doma, iz svoje fotelje, dobit gruntovni izvadak elektroničkim putem, dakle ne morate ić na poštu, možete podnosit zahtjeve za, vezano za ostvarivanje stvarnih prava u zemljišnim knjigama. Najkompletnije je zapravo digitaliziran je e-spis u području stečaja potrošača, to je spis koji je potpuno zaokružen digitalno i to je nešto zapravo što naši sudovi primjenjuju. Ono što smo najavili, trgovačka društva dakle moći ćete osnivati iz svog doma elektroničkim putem što je veliki zapravo doprinos i razvoju gospodarstva i jednostavnosti ulaska u svijet rada. Novi koncept Ovršnog zakona također predviđamo digitalizaciju u cijelom tom postupku, što će dovest do brzine i jednostavnosti u svemu tome, tako da digitalizacija ne rješava sve, ali nudi alate i bitno pomaže da budemo brži, a to je ono što zapravo pravosuđu i puno treba. Hvala.

Izvolite, očitovanje.

Hvala lijepa poštovani ministre. Ja mislim da su svi shvatili i građani koji slušaju da im je odgovor jasan i da je bitno da se sve radi u njihovu korist. Dakle, digitalizacija će pomoći sucima da se više posvete onome što je njihova osnovna zadaća, a to je da poštuju zakon, Ustav i da se vode načelima pravičnosti. Sporost je jedan od problema pravosuđa, ali mi vidimo koliko je spisa riješeno u cca od milijun i 600 tisuća na 350.000 dakle i tu je puno učinjeno, dakle digitalizacija je način kako će se ubrzati rješavanje spisa. To je put prema nepristranom i neovisnom pravosuđu odnosno podizanju povjerenja građana u sustav. Hvala.

Zahvaljujem.

Molim sada zastupnicu Erminu Lekaj Prljaskaj da postavi pitanje Gariu Cappelliu ministru turizma. Izvolite.

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani predsjedniče Vlade, poštovane kolegice i kolege zastupnici, poštovani članovi Vlade. Nadam se da mi nećete zamjeriti da umjesto ministru turizma kako sam već najavila postavim pitanje predsjedniku Vlade. Svjedoci smo razornog potresa koji je pogodio Republiku Albaniju i tragičnih posljedica koje su još uvijek.

Kolegice Lekaj Prljaskaj, mislim to nije uobičajeno. … /Upadica Lekaj Prljaskaj: Evo u ovom slučaju smatram da je potrebno./ … gledajte to je protiv Poslovnika jer kada bih ja vama sada dozvolio takvo što, svaki bi zastupnik onda mogao promijeniti ministra ili predsjednika Vlade za svoje pitanje.

Ali smatram da se radi o izvanrednoj situaciji i želim da predsjednik Vlade obavijesti našu javnost.

Kolegice, molim vas samo malo, sada me dovodite u vrlo neugodnu situaciju. Ja isto tako znam da se radi o izvanrednoj situaciji, da je potrebna solidarnost sa narodom Albanije, ali sada kršimo Poslovnik jednostavno. Sutra će mi neko drugi reći da ima neke druge razloge koji su isto tako presudni i važni da bi postavio pitanje nekome kome se nije najavio. Dakle, ja vam sada to mogu dozvoliti, ali ću učiniti presedan koji će me sutra dovesti u situaciju da ću biti u bezizlaznoj situaciji, tako vas molim da to slobodno prokomentirate u svome pitanju, ali ja ne mogu ovdje sada vama dozvoliti da netko drugi nego osoba koja je najavljena odgovori na vaše pitanje.

Onda ministru turizma da postavim pitanje. Evo samo se želim zahvaliti predsjedniku Vlade na pruženoj pomoći i na sve što se do danas odradilo. Pitanje za ministra turizma glasi, vezano za terase koje se događa tijekom ljetne sezone. Znači Ministarstvo turizma ne poduzima ništa vezano za naše ugostitelje gdje fizičke osobe samovoljno zaustavljaju rad našim ugostiteljima, a o istome je obaviješten i ministar turizma i do danas se nije odgovorilo na postavljeno pitanje. Zanima me kako može jedan objekt koji radi 20 godina, a traži se zadnjih godina koji su tehnički uvjeti i kako može neko samovoljno zaustaviti rad ugostiteljima u cik sezone kao što je slučaju u Opatiji? … /Upadica predsjednik: Hvala vam./ … Znači radi se o osobi koja plaća državi sve što treba i koja redovito radi posao 20 godina, ali od našeg ministarstva nema podršku. Hvala.

Hvala vam. Izvolite ministre.

Hvala lijepo. Poštovana zastupnice. Inače Vlada je jučer na sjednici donijela bila odluku o slanju dva helikoptere i potrebnu opremu i na tome stalno radimo, tako da čisto jednu od informacija imate. I naravno da pratimo situaciju koja je i da ćemo sigurno pružati tu pomoć jer to je predsjednik Vlade odmah praktički jučer itekako hitno rješavao zajedno sa ministrom obrane. A što se tiče vašeg pitanje, kao prvo korištenje javnih površina je pod ingerencijom jedinice lokalne samouprave, dakle jedinice lokalne samouprave određuju koliko terasa, pod kojim uvjetima, cijenama tj. vijeća tih istih jedinica lokalne samouprave na prijedlog gradonačelnika. Dakle, oni su ti koji odlučuju o visini najamnine, o prijedlogu koliko se stolova, stolica bilo čega može postaviti na javnoj površini. Broj dva, ovaj predmet koji ste mi rekli nešto sam upoznat s time iako ima puno predmeta u ministarstvu, ali mi se čini da znam osobnu tu osobu iz Opatije koja je sada u sporu, dakle na Općinskom sudu u Opatiji i ja ne bih tu morao previše komentirati u kom smjeru ide taj sudski spor i žalbe prema Županijskom sudu itd., itd. Ali u tom slučaju je problem da jednim dijelom terasa je u privatnom vlasništvu, tj. privatnih vlasnika stanova koje raspolažu tom javnom površinom, a njih je negdje oko 20 koliko se ne varam, 19 ih je dalo suglasnost, 1 nije dao suglasnost. Dakle, zbog tog jednog ne može se postaviti na ovom dijelu što su privatno vlasništvo. Drugi dio je vlasništvo grada Opatije, grad Opatija je dao suglasnost za postavljanje na javne površine. Međutim, po zakonu i pravilniku koji postoji zbog neimanja suglasnosti za postavljanje stolova, dakle terase na toj površini nije mogao dobiti od županijskog ureda koji se s tim bavi, ne ministarstvo, koji nije mogao izdati pravovaljani dokumenat da se može koristiti vanjski prostor, s time da taj lokal može u ovome trenutku koristiti unutarnji prostor. I znamo da je s jednim od tih suvlasnika stanova, ne znam točno kako se zove napamet, ali znam da je u sporu i kažem da je to sada na Općinskom sudu u Opatiji sa žalbenim rokovima i čim se riješi taj dio naravno da ćemo mi onda postupiti na način da ćemo i mi dati suglasnost suglasnost ukoliko svi stanari budu to dali, jednostavno tako je u zakonu. A drugi dio kažem od radnog vremena do svega javne površine određuju i o tome je po zakonu dakle zadužena jedinica lokalne samouprave. Ali možemo oko tog predmeta pošto nije, specifičan je, nije jedan od predmeta problema, žalbi i svega. Mogu vam dati točno pismeno obrazloženje sa svim detaljima ali predlažem isto tako da dođete u ministarstvo sa osobom koja je zainteresirana pa možemo još jednom doći do onog djela što može ministarstvo poduzeti, ali sve drugo je kažem u rukama sudova u Opatiji i nakon toga ureda županijskog koji izdaje dozvole. Hvala lijepo.

Izvolite očitovanje.

Hvala lijepa. Nisam zadovoljna vašim odgovorom s obzirom da je donesena sudska presuda koja nije ispoštovana od strane fizičke osobe koja sprječava rad poduzetniku ugostitelju u Opatiji a ja već 3 mjeseci tražim sastanak kod vas pa nisam mogla doći do vas, evo hvala, nadam se da ćete me primiti ovaj put. Hvala lijepo.

Idemo na 23. pitanje zastupnik Nikola Grmoja, postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Hvala poštovani predsjedniče. Pitanje ću postaviti premijeru Plenkoviću jer je upravo on odgovorna osoba za situaciju u hrvatskom školsku. Naime, sam sebe imenovao na čelo reforme obrazovanja, svi se toga sjećamo. Uostalom i ministrica ga je apostrofirala kao glavnog krivca za ovo stanje, praktički je njega imenovala za ministra obrazovanja. Vidjeli smo da je on, odnosno prvo njegov predstojnik pa on vodio pregovore, ministrice nigdje nije bilo, vidim da je nema ni tu, ne znam je li smijenjena, vidim da je tu možda i nova ministrica, gđa. Putica. Tako da je jasno da upravo čovjek koji je poručivao da djeca trebaju ići u školu da je upravo on odgovoran za to. Poštovani premijeru, postaviti ću vam znači jedno jednostavno pitanje, smatrate li se odgovornim za ovaj kaos koji ste proizveli. Prvo niste željeli uopće primiti znači učitelje, profesore i nastavnike, to je trajalo predugo, slali ste cinične izjave da ćete im povećati plaću za 100%. Proizveli ste takav bunt u zbornicama i ja sam znao sinoć nakon sastanka da ovo neće proći, evo vidimo sada informacije s terena profesori na ovo neće pristati. Zašto? Zato što se nisu borili za novac, borili su se za jednakost, a vi im to niste dali. Vi ste svojoj bratiji u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova u veljači povećali koeficijente. Kada su se profesori pobunili, digli ste osnovicu svima. Ne želite uvesti reda znači u sustav plaća, već 3 godine upozoravamo na to. Ne želite urediti koeficijente, ne želite nagraditi one koji su uspješni, koji su izvršni, ne želite kazniti one koji su neuspješni zato što je to vaša glasačka mašinerija. Ja vas pitam osjećate li odgovornost i sram što hrvatska djeca ne mogu ići u škole, što roditelji imaju problema, osjećate li ikakvu odgovornost?

Hvala vam. Izvolite odgovor predsjedniče Vlade.

Hvala lijepa. Zastupniče Grmoja s obzirom da i vi dolazite koliko se sjećam izvorno iz sustava obrazovanja, ja vas ljubazno molim da se vi to prisjetite kada je u sustavu obrazovanja na stolu ponuda da u mandatu jedne Vlade plaća naraste za 23,1%? Da li se vi toga sjećate? Ja mislim da se vi to ga ne sjećate jer se ne možete sjetiti toga budući da se to nije dogodilo nikada, nikada. Ono što je važno za razumjeti, teze o kojima govorite da nije bilo dijaloga, laž, laž, laž. I predstavnici sindikata osnovnog i predstavnici sindikata srednjoškolskog obrazovanja bili su više puta na sastancima u Vladi i to baš samnom ako želite i to odmah. I to sa ponudama koje su bile toliko velikodušne odmah, dakle nakon drugog susreta, ova je Vlada i ovaj odgovorni predsjednik Vlade kako vi to hoćete reći nudio da se odmah u okviru ovoga proračuna, ove godine poveća plaća za 2% sa isplatom u listopadu. Odmah, prije nego što smo uopće došli u situaciju da vidimo što možemo proračunski napraviti, odmah. To morate isto tako znati. Odmah se nudilo 2%. Odmah. Dakle imali bi plaću s onim povećanjem od 2% kroz temeljni i dizanje osnovice, 4% veću u listopadu nego u rujnu. To se odbilo lakonski, ne treba nam. Onda smo išli na mirenje pa smo ponudili 2+2 i to se odbilo. I to se odbilo. Da li vi želite reći da to nije poštovanje uloge nastavnika, profesora i učitelja za njihov trud i rad, za provođenje reforme? Je. Pogledali smo što možemo. Mi nakon toga što pregovaramo sa pojedinim sektorom moramo gledati cjelinu. Dolaze vam redovito pregovori o temeljnom kolektivnom ugovoru. Odnekud morate naći sredstva. Tko je našao sredstva? Jeste li ih vi našli ili ih je našla Vlada? I za učitelje i za profesore. Sredstva hrvatskih poreznih obveznika oslobodili milijardu i 800 milijuna kuna da bismo mogli nastaviti sa konzistentnom politikom plaća. Da, odgovoran sam zato što smo do sada već povećali plaće za 11,49%. Da, odgovorni smo svi skupa ovdje i lijevo i desno i ministrica obrazovanja što prijedlog koji je na stolu cjelovit ne u silosu, ne u modulu, ne u silosu i modulu, sadržaj, supstanca ispred forme iznosi kada se ovo prihvati, ukupno povećanje u 4 godine za 23,1%. Za 23,1% za učitelje i profesore. Tko racionalan može reći da je to loše, malo ili slabo i pri tome dići razinu socijalnog dijaloga, partnerstva, respekta, uvažavanja na način da zajedno sa predstavnicima sindikata riješimo sve nelogičnosti i nepravilnosti u sustavu koeficijenata, sve. I vi to jako dobro znate, premda niste bili u Vladi neki vaši kolege jesu. Volumen na koji se odnosi nešto igra ulogu, volumen igra ulogu. To moramo imati na umu. Ovdje imate 65 tisuća ljudi u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Imate još praktički 23 do 25 tisuća ljudi u sustavu visokog obrazovanja. To je 90 tisuća ljudi. Koeficijenti za sustave gdje ih ima 5, 10, 15, 100 ili 800, to se ne može uspoređivati. I upravo da bismo to ispravili, zajednički ćemo i to sa vanjskom velikom kredibilnom institucijom napraviti reviziju koeficijenata i uvesti red u sistem koji je danas nedovoljno dobar da bi izašao u susret i dizanju plaća i položaju i dostojanstvu onih na koje se odnosi. Odgovorni smo za 23, .../nerazumljivo/... .../Upadica predsjednik: Hvala./... posto koji su na stolu, da jesmo.

Izvolite kolega Grmoja.

Hvala. Poštovani premijeru, vi ne razumijete učitelje, profesore i nastavnike. Tretirate ih kao žetončiće koje ste ovdje kupili u Saboru, za koje mislite da se mogu novcem kupiti. To su ljudi koji ne samo da obrazuju našu djecu, to su ljudi koji odgajaju našu djecu i buduće generacije. I šalju im poruku da nisu na prodaju, da traže ravnopravnost. Milanovićeva Vlada uzela im je koeficijente. Najlošije koeficijente imaju sa najvišom stručnom spremom. Traže ravnopravnost i nikako to ne možete, vi to nikako ne možete shvatiti i tu je problem priče, vi ste ih ismijavali i proizveli ste nikad viđeni bunt u hrvatskim zbornicama. Vi ste najomraženija osoba u hrvatskim zbornicama i naravno da ne žele pristati, vi ste odgovorni zbog ove situacije. Upravo vi, zato što djeca ne idu u školu. I to se vama ne da objasniti. Vaš ego je toliki da ne možete uopće doći na tu razinu da shvatite o čemu vam učitelji, profesori i nastavnici govore i to je problem. To je problem. Isto tako je problem da je reforma obrazovanja Škola za život pokopana na Trgu bana Jelačića. Cijeli trg je skandirao dolje lumeni, dolje tableti. Nema više reforme obrazovanja, nema nastave. Nema više ministrice Divjak. Uskoro neće biti ni vas, premijeru. Sprema vam se najveća pobuna moguća uopće, ja ne znam vidite li vi to, a sve zato što niste bili dovoljno ponizni, što niste mogli saslušati učitelje, profesore i nastavnike. Niste željeli uvesti reda, vi vas 3 godine molimo, uvedite reda, sredite koeficijente. Nagradite izvrsne, kaznite neuspješne, ukinite županije, pa vi ste angažirali župane da napadaju učitelje, profesore i nastavnike. Najveće uhljebe. Pa to, to je leglo .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... uhljebništva, oni .../Upadica predsjednik: Hvala./... napadaju profesore .../Upadica predsjednik: Hvala vam./... učitelje i nastavnike.

Idemo na iduće pitanje, zastupnik Miro Bulj postavlja ga predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Izvolite.

Premijeru, već godinama govorim o iseljavanju naših ljudi. Narod se iselio, 2/3 Hrvatske imamo prazne u Njemačku, u Irsku, ljudi se tamo zaposlili, sad šalju svojim obiteljima kroz doznake iz inozemstva devize. 5% hrvatskog BDP-a dolazi od doznaka iseljenih Hrvata i onda vi govorite o rastu BDP-a u Hrvatskoj. Najprije ste iselili ljude i tako ste riješili nezaposlenost. A sad se hvalite sa rastom BDP-a koji raste zbog njihovih doznaka. Na raspravi o proračunu rekli ste da su to moje klapnje, a da ste vi ozbiljan premijer i ozbiljna Vlada. Nisu prošla 2 dana, mediji su objavili podatak da je samo u jednoj godini, 2018. 74% povećano doznaka iz inozemstva od naših ljudi koji su se iselili. Pa se sad trebamo zapitati premijer, tko klapi, vi ili ja? Neki dan ste odobrili dozvole za zapošljavanje stranaca. Dali ste 78 tisuća novih dozvola i obnovili 25 tisuća stranih dozvola za strance. Sveukupno 103 tisuće, ponavljam sveukupno 103 tisuće. A prije 2 godine odobravalo se 30 tisuća dozvola za rad stranaca. Premijeru, što ste osim PR-a, sjednica Vlada po RH koja su davala lažna obećanja napravili po pitanju demografije i opstanka našega naroda u 2/3 Hrvatske? Krajnji je čas, kažite što ćete napraviti za opstanak hrvatskog naroda u 2/3 Hrvatske koje su prazne?

Hvala vam. Izvolite, odgovor predsjednik Vlade.

Hvala lijepa zastupniče Bulj. Što se tiče pitanja demografije, što se tiče pitanja slobode kretanja ljudi, to je tema koju non stop objašnjavam. Ja vjerujem da ju i vi razumijete, to što je koristite na ovaj način mogu i to razumjeti. Dakle, br. 1 otkad je Hrvatska u članstvu u EU postupno se liberaliziraju tržišta rada drugih država članica. To je normalno i očekivano. Mi smo sada u 7. g. članstva i uskoro će i posljednja država koja drži ograničenje, a to je Austrija ukinuti ta ograničenja. Što smo s time postigli? Ostvarili slobodu kretanja ljudi tj. radnika na tržištu čiji smo članovi i kojim smo putem strateški išli u doba dok još MOST nije postojao konsensualno. I SDP je bio za to. Konsensualno. Dakle, ušli smo prema čemu? Organizaciji gdje je globalno gledajući se najbolje živi, gdje je najbolji rast, gdje su najbolja socijalna prava, gdje je vrijednosti koje dijelimo su one kojima smo težili od osamostaljenja. Dakle, članstvo u EU nije nešto što je izmislila ova Vlada, to je proces koji traje od 1990. g. Da budem sasvim precizan, od novog Dana državnosti, starog Dana državnosti, 30. svibnja. To je bio cilj. To sa sobom nosi određene elemente. Prije nije dolazilo do ovolikog broja mogućnosti slobode kretanja, zašto? Jer su postojale kvote, jer su postojale radne dozvole. Sada toga nema. Naše kvalifikacije naših obrazovnih institucija su priznate u članicama EU i naši se ljudi mogu zapošljavati gdje god žele, uskoro i u Austriji kao i svaki drugi državljanin bilo koje druge članice. To su fakti. Istodobno, što je naša zadaća? Zadaća je Hrvatske, kao zemlje koja ima problem negativnog prirodnog priraštaja. Mi jako dobro znamo da mi otprilike svake godine u smislu negativnog prirodnog priraštaja gubimo jedan grad veličine Makarske. To je realnost, to je hrvatska realnost i ni to nije trend koji postoji zadnje tri godine, to je trend koji ide praktički zadnja tri desetljeća. Međutim, ako je neka vlada učinila iskorake u području demografske revitalizacije onda je to ova i kroz politiku i mjere koje poduzima nadležno ministarstvo i kroz politiku i mjere poreznoga rasterećenja i kroz politiku i mjere prema mladima osobito subvencioniranja stambenih kredita mladih i kroz niz drugih aktivnosti, pa i ovaj četvrti val porezne reforme koji će biti usvojen ja se nadam uskoro, to je u petak, da, rasprava je sutra, u petak, ide direktno prema mladima da im je lakše. Da oni koji su do 25 godina starosti ne plaćaju porez na dohodak, a ovi koji su od 26 do 30 plaćaju 50%. Vi se pitate što smo učinili? Mjere koje smo mi napravili i kod roditeljskih i kod rodiljnih naknada i kod poreznoga rasterećenja su toliko velike da nikada više mjera skupno nije napravljeno, plus zastupniče Bulj smo emancipirali tu temu na europskoj razini. Upravo hrvatska potpredsjednica Europske komisije koja će sada dobiti povjerenje zajedno sa ostalim kolegicama i kolegama u Strasbourgu imat će nadležnost demografske revitalizacije na razini EU jer je to horizontalni problem sličan kao mi ima barem još 13 članica EU. A što se tiče rasta BDP-a, evo sad sam i ja pročitao 2,9% treći kvartal, 2,9% treći kvartal. Prema tome, ova Vlada vodi politiku zdravoga gospodarskoga rasta i na temelju toga može kroz proračunske prihode zadržati uravnoteženi proračun i rješavat politiku plaća …/Upadica: Hvala./… i demografske revitalizacije.