Ministarstvo obrane u mandatu ove Vlade usredotočeno je na čovjeka, koji je gravitacijsko središte razvoja i nadogradnje Hrvatske vojske. Zakonskim rješenjima sustavno se radi na poboljšanju standarda i uvjeta života i rada, vojnika, dočasnika i časnika, državnih službenika i namještenika – pripadnika Hrvatske vojske. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 30/18) pripadnicima Hrvatske vojske vraćena su materijalna prava koja su im bila oduzeta – terenski dodatak, naknada za dežurstvo i stražarska služba. Poboljšani su smještajni i radni kapaciteti u vojarnama diljem Republike Hrvatske, izjednačen standard prehrane, povećana je i naknada za dragovoljno vojno osposobljavanje. Radi povećanja standarda života, rada i obuke pripadnika Hrvatske vojske, promicanja vojnog poziva i vrijednosti Domovinskoga rata, povećanja sigurnosti i zaštite stanovništva, a u kontekstu promjena u sigurnosnom okružju te odgovora na sigurnosne izazove, započela je izrada novog operativnog rasporeda Hrvatske vojske kroz povratak postrojbi u Sinj, Varaždin i Ploče te dolaskom postrojbe u Vukovar, a povratak postrojbi u Pulu je u studenome 2019. godine. Novi raspored postrojbi omogućuje pravodobno djelovanje u uvjetima pomoći stanovništvu i civilnim institucijama, stvaranje preduvjeta za narastanje snaga i percepcije lokalnog stanovništva o prisutnosti oružanih snaga, kao čimbenika sigurnosti i zaštite – dio Sustava domovinske sigurnosti. Povratak Hrvatske vojske u gradove rezultira i ekonomskim učinkom i dodatnim impulsom na lokalno gospodarstvo. Sustavnom popunom osobljem koje gravitira prema novim lokacijama postiže se stanje da većina pripadnika određene postrojbe živi i radi u gradu ili bližoj okolici gdje se nalazi njegova postrojba. Predloženom Zakonom dorađuju se određena rješenja u smislu poboljšanja odnosno izmjene, ta rješenja se nadopunjavaju i na drugačiji način uređuju radi kvalitetnije potpore daljnjem razvoju obrambenoga resora. Kada djelatne vojne osobe sporazumno raskidaju ugovore o službi i odlaze raditi kod drugih poslodavaca i kada im se to pokaže kao pogrešna odluka, žele se vratiti u djelatnu vojnu službu. S obzirom na njihove stečene vojne vještine, sposobnosti i znanja za sustav važno im je omogućiti ponovni prijem u službu. Pritom je potrebno pronaći balans između interesa osobe i sustava te se iz toga razloga s jedne strane daje šira mogućnost za ponovni prijem nego za prvi prijem, ali se istovremeno postavljaju ograničenja u pogledu godina života i utvrđenih standarda profesionalnog razvoja. Dopuna odredbi ovoga Zakona predlaže se i radi pravednijeg statusnog pozicioniranja časnika koji su doktori medicine specijalisti grane medicine. Ovim Zakonom predlaže se i izmjena tako da se dočasnike ne ograničava u obnašanju voditeljskih dužnosti na četiri godine. Ovim bi se smanjio broj voditeljskih dočasničkih dužnosti na koje se do sada odnosila obveza raspoređivanja uz vremensko ograničenje od četiri godine, s mogućnošću produljenja na dvije godine. Uzimajući u obzir načelo jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja potrebno je povećati dobnu granicu za upućivanje djelatnika na slijedno-rastuću izobrazbu kako bi im se omogućilo ostvarenje uvjeta za promaknuće u viši čin i napredovanje u službi. Držimo da bi podizanje dobnih granica motiviralo djelatnike na što kvalitetniji rad. Podignuli smo dobnu granicu za stjecanje uvjeta za prestanak službe po sili zakona, a u skladu s tim postoji opravdani razlog da se podigne i dobna granica za upućivanje na školovanje. Tijekom ustrojavanja pričuvnih postrojbi u proteklom razdoblju odnosno uzevši u obzir raspoložive ljudske potencijale za raspored na ključne dužnosti pristupilo se popuni/rasporedu dočasnika na časničke, a vojnika na dočasničke dužnosti. Ovim Zakonom predlaže se uvesti mogućnost da se pričuvnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu vojne izobrazbe za dočasnike dok su bili u djelatnoj vojnoj službi, a nisu dobili čin, dodijeli čin skupnika. To će biti moguće i nakon prestanka djelatne vojne službe te se kao uvjet predlaže da nemaju zapreke za prijam u službu. Doktori medicine specijalisti su specijalizirani i deficitarni stručnjaci te djelatnici s najduljom izobrazbom. Kako bi im dinamika profesionalnog razvoja pratila dinamiku ostalih djelatnih vojnih osoba, za njihov prvi čin predlaže se čin bojnika. S obzirom na iskustvo doktora medicine specijalista grane medicine, oni ne bi trebali biti u jednakom položaju, kao i liječnici koji se primaju u djelatnu vojnu službu nakon fakulteta. Predloženim Zakonom mijenja se i ograničenje izvanrednog promicanja jedanput tijekom službe za posebne zasluge za Oružane snage Republike Hrvatske, s obzirom na to da postoji mogućnost da djelatna vojna osoba stekne uvjete da bude izvanredno promaknuta za posebne zasluge za Oružane snage Republike Hrvatske više puta tijekom karijere. S namjerom daljnjeg poboljšanja u sustavu ocjenjivanja djelatnih vojnih osoba ovim Zakonom predlaže se i da zamjenik zapovjednika može biti prvoocjenjivač i time se ispravlja nelogičnost u postupku ocjenjivanja da su na određenim razinama drugoocjenjivači osobe koje gotovo nemaju kontakta s osobama koje ocjenjuju. Budući da zapovjednici satnije imaju ovlasti po važećem Zakonu za pokretanje i vođenje stegovnog postupka zbog stegovne pogreške, a kako bi se postigla proporcionalnost u ovlastima nagrađivanja i kažnjavanja, ovim Zakonom predlaže se davanje ovlasti zapovjedniku satnije za pohvale i nagrade. Svrha naknade za stanovanje je da se ostvaruje kao nadoknada povećanih troškova života zbog najma stana ili kuće djelatnim vojnim osobama raspoređenim u mjesto službe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta njihovog prebivališta, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost te nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama. Prema važećoj odredbi Zakona ne traži se prilaganje potvrde o boravištu, iz čega proizlazi da je ova naknada u službi potpore kvaliteti življenja, ali ne isključivo troškova najma stana i režijskih troškova uslijed rasporeda po potrebi službe izvan mjesta prebivališta, što bi trebala biti primarna svrha. Stoga se predlaže definirati postupanje u situaciji koja se odnosi na ostvarivanje prava na troškove prijevoza u slučaju kad naknadu za stanovanje ostvaruje jedan od supružnika. Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske propisana su načela jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja, uvjeti za prestanak djelatne vojne službe vojnika/mornara posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 45 godina života. Slijedom tih odredbi, a u cilju jednakosti između kategorija vojnika/mornara, dočasnika i časnika te u provedbi mjera pronatalitetne politike predlaže se mogućnost proširenja prava na naknadu troškova prijevoza za vojnike/mornare. Djelatne vojne osobe koje ostanu u kategoriji vojnika imaju izbor prihvaćanja smještaja u vojnoj lokaciji, a ako odbiju nemaju drugo pravo. Činjenica je da djelatni vojnici/mornari kojima je mjesto prebivališta dosta udaljeno od mjesta rasporeda imaju potrebu posjetiti obitelji odnosno obići kuću ili stan. Ovim Zakonom predlaže se i podizanje godina starosti kao jednog od uvjeta za upućivanje na školovanje budući da postoji određeni broj dočasnika i časnika koji su zbog objektivnih razloga (potreba službe, privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, rodiljnog ili roditeljskog dopusta, pohađanja drugog oblika izobrazbe i sl.) prešli dobnu granicu za upućivanje na školovanje zbog čega ih nije moguće uputiti na daljnje školovanje, a radi se o kvalitetnom osoblju koje bi nakon školovanja bilo u standardima profesionalnog razvoja. Predloženi Zakon u određenim odredbama predstavlja i određena usklađenja s drugim zakonima i provedbenim propisima budući da se za djelatne vojne osobe u pogledu njihovih prava u službi isključivo primjenjuje Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.