Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, broj 16/13), koji je stupio na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, odnosno 1. srpnja 2013. godine, u potpunosti je reformiran do tada postojeći zakonodavni okvir područja investicijskih fondova na način da se kategorija otvorenih investicijskih fondova jasno razgraničila od ostalih tzv. alternativnih investicijskih fondova. U hrvatski pravni sustav prenesene su odredbe Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire - tzv. UCITS IV Direktiva, te je zakonodavni okvir poslovanja otvorenih investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj usklađen s pravnom stečevinom Europske unije. Omogućena je liberalizacija poslovanja UCITS fondova i prekogranična suradnja te je osigurana visoka razina zaštite ulagatelja i solventnost društava za upravljanje, čime je omogućen razvoj fondovske industrije u Republici Hrvatskoj kao članici Europske unije. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, broj 143/14) hrvatski pravni okvir poslovanja UCITS fondova dodatno se usklađuje s odredbama Direktive 2013/14/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. godine o izmjeni Direktive 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, Direktive 2009/65/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i Direktive 2011/61/EU o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova u odnosu na preveliko oslanjanje na kreditne rejtinge. Time je postojeći sustav poslovanja UCITS fondova dodatno uređen, sukladno tržišnim kretanjima i iskustvima financijske krize, u svrhu poboljšanja kvalitete ulaganja UCITS fondova i upravljanja rizicima (a time i bolje zaštite ulagatelja), odnosno smanjenja prevelikog oslanjanja UCITS fondova na kreditne rejtinge prilikom ulaganja u dužničke financijske instrumente, a da pri tom ne provode vlastite procjene kreditne sposobnosti izdavatelja takvih dužničkih financijskih instrumenata. Ujedno je i unaprijeđen dio cjelovitog sustava prijenosa UCITS IV Direktive, čime je pravni okvir poslovanja fondovske industrije u Republici Hrvatskoj dodatno usklađen s europskom praksom. Obveza preuzimanja pravne stečevine Europske unije te poboljšanja pojedinih odredbi temeljem dosadašnjeg iskustva i prakse, kao i dosadašnje prethodne izmjene i dopune te potreba da se osigura jasnoća odredbi i pravna sigurnost njihove primjene, rezultirali su donošenjem novoga Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, broj 44/16, u daljnjem tekstu: Zakon) u svibnju 2016. godine s glavnim ciljem daljnjeg usklađen ja hrvatskog regulatornog okvira za područje UCITS fondova s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno s odredbama Direktive 2014/91/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. godine o izmjeni Direktive 2009/65/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) u pogledu poslova depozitara, politika nagrađivanja i sankcija (u daljnjem tekstu: UCITS V Direktiva). Prenošenjem odredbi UCITS V Direktive prvenstveno se dodatno povećala zaštita ulagatelja u UCITS fondove na način da su se propisala pravila o odgovornosti depozitara te zahtjevi o nagrađivanju zaposlenika društva za upravljanje, a ujedno se osiguralo da hrvatski regulator nadležan za nadzor društava za upravljanje i UCITS fondova (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) ima ujednačeni okvir ovlasti, kao i regulatori drugih država članica, za provođenje nadzora i za sankcioniranje subjekata koji postupaju protivno UCITS V Direktivi. Zakonom su izmijenjene odredbe koje se odnose na postupke licenciranja, pri čemu su predmetni postupci pojednostavljeni, ostavljena je mogućnost istovremenog odlučivanja od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i spajanja postupaka te su u mjeri u kojoj je to bilo moguće ukinute određene administrativne barijere i zapreke, sve s ciljem ekonomičnijeg i svrsishodnijeg postupanja te rasterećenja subjekata nadzora. Nadalje, Zakonom je ukinut dio kojim se propisuje obveza nadzornog tijela za procjenu financijske stabilnosti i prikladnosti svih članova društva, kao i raspisivanje uvjeta za sve članove društva, pri čemu je propisano da nadzorno tijelo prikladnost i financijsku stabilnost ocjenjuje isključivo u odnosu na kvalificirane članove društava za upravljanje, a s ciljem rasterećenja subjekata nadzora izmijenjene su odredbe o obvezi odobravanja delegiranja svih poslova društva za upravljanje koje je društvo dužno obavljati, te se izmjenama suzio krug poslova za čije je delegiranje na treće osobe potrebno ishoditi odobrenje nadzornog tijela, na način da se konkretiziraju osnovni poslovi i funkcije. Ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) predstavlja korak dalje u usklađenju hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno omogućava se provedba odredbi Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. godine o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (u daljnjem tekstu: Uredba o sekuritizaciji) a koja se primjenjuje od 1. siječnja 2019. godine, što predstavlja glavni razlog za izradu ovoga Prijedloga zakona. S obzirom da Uredba (EU) 2017/2402 člankom 38. mijenja Direktivu 2009/65/EZ (tzv. UCITS IV Direktiva) koja je prenesena u Zakon, u cilju usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, potrebno je izmijeniti i dopuniti Zakon. U cilju provedbe pojedinih odredbi Uredbe o sekuritizaciji, Prijedlogom zakona propisane su nove odredbe kojima se daje ovlast društvima za upravljanje da mogu obavljati poslove servisera odnosno mogu svakodnevno aktivno upravljati portfeljem koji je uključen u sekuritizaciju, ako se na njega takvi poslovi delegiraju, ali im se propisuju i dodatne obveze u odnosu na upravljanje izloženostima prema sekuritizaciji u smislu obavljanja postupka procjene utjecaja izloženosti prema sekuritizaciji na interese ulagatelja. Također su propisane administrativne sankcije dostupne nadzornom tijelu u slučaju kršenja odredbi propisanih Uredbom o sekuritizaciji, pri čemu su za pri čemu su za teže prekršaje visine novčanih kazni prilagođene hrvatskoj poslovnoj praksi i iskustvima. Nadalje, Prijedlog zakona sadrži izmjene i dopune koje predstavljaju harmonizaciju s drugim propisima, čime se uklanjaju nedostaci i nedosljednosti uočene kroz dosadašnju praksu, a što će pridonijeti ujednačenosti postupanja i pravnoj sigurnosti. Prvenstveno, Prijedlog zakona donosi izmjene i dopune s ciljem horizontalnog usklađenja s odredbama Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, broj 65/18), a izmjene i dopune odnose se na uvjete za člana uprave odnosno nadzornog odbora, stjecanje kvalificiranog udjela te postupak, uvjete i pravne posljedice stjecanja i distribuciju fondova. Trenutno su važećim Zakonom propisani uvjeti jednaki za članove uprave i nadzornog odbora, a traži se iskustvo u upravljanju financijskom institucijom odnosno iskustvo u upravljanju/nadziranju poslovanja financijske institucije, za članove uprave potrebno je tri godine iskustva u društvu za upravljanje, odnosno pet godina iskustva u ostalim institucijama i traži sc položeni ispit za investicijskog savjetnika za člana uprave. Prijedlogom zakona omogućilo bi se priznavanje različitog iskustva za članove nadzornog odbora, te bi tako članovi nadzornog odbora mogli biti i profesori, stručnjaci, osobe s iskustvom u upravi odnosno nadzornom odboru velikih poduzetnika i slično. Nadalje, za članove uprave društva za upravljanje ukinuo bi se uvjet položenog ispita za investicijskog savjetnika radi toga što su potrebne kvalifikacije već propisane, a iz prakse je vidljivo da taj uvjet nije dobar pokazatelj uspješnosti za upravljanje fondom. Uvodi se uvjet skupnog raspolaganja stručnim znanjima, sposobnošću i iskustvom što bi značilo da ne bi morali svi članovi imati sve potrebne specijalizacije, bilo bi dostatno trogodišnje iskustvo vođenja odnosno nadzora vođenja financijskih institucija, te petogodišnje iskustvo u ostalim institucijama, dok se za uvjet stručnosti, iskustva, dobrog ugleda propisuje kontinuirano ispunjavanja uvjeta. Na taj način se uvjeti i kriteriji za odabir članova upravljačkog tijea usklađuju s uvjetima za članove nadzornih odbora i članova uprave drugih financijskih institucija, uz primjenu načela proporcionalnosti. Zbog neujednačenosti postupka u odnosu na odredbe Zakona o tržištu kapitala i zbog postojanja pravnih praznina, Prijedlogom zakona potpuno se usklađuju odredbe sa Zakonom o tržištu kapitala u odnosu na procjenu, postupak, uvjete i pravne posljedice stjecanja kvalificiranog udjela bez odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Za stjecanje kvalificiranog udjela propisuje se obveza podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za stjecanje odnosno povećanje kvalificiranog udjela. Time se izjednačava standard postupanja prema financijskim subjektima u svim sektorima a u svezi procjene primjerenosti stjecanja kvalificiranog udjela u istima. Nadalje, Prijedlogom zakona, terminologija koja se odnosi na distribuciju udjela u potpunosti je usklađena sa Zakonom o tržištu kapitala na način da je izraz ,,nuđenje“ zamijenjen s izrazom ,,distribucija“ pri čemu je distribucija definirana kao prodaja ili savjetovanje u odnosu na udjele u UCITS fondovima koju obavlja društvo za upravljanje ili druge ovlaštene osobe, a sve s ciljem usklađivanja s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. godine o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (tzv. MiFID II direktiva) koja propisuje distribuciju koja podrazumijeva prodaju (nesavjetodavnu/savjetodavnu), informiranje i marketing fondova. Stupanjem na snagu Zakona o tržištu kapitala kao krovnog zakona kojim se uređuje poslovanje s financijskim instrumentima i zaštita ulagatelja u iste, došlo je do različitog uređenja distribucije udjela u fondovima u različitim zakonima pa je bilo radi pravne sigurnosti, ujednačenog postupanja sudionika na tržištu financijskih usluga i jednoznačne zaštite ulagatelja nužno uskladiti uvjete i obveze UAIF-ova koji distribuiraju udjele u fondovima ulagateljima s uvjetima i obvezama drugih sudionika tržišta koji obavljaju poslove distribucije u odnosu na druge financijske instrumente. Prijedlog zakona sadrži i izmjene i dopune zbog potrebe horizontalnog usklađivanja sa Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Narodne novine, br. 19/14, 29/18 i 115/18) u odnosu na ovlaštenje za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. S obzirom da Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima propisuje mogućnost da društvo za upravljanje upravlja i mirovinskim fondovima, potrebno je propisati da društvo za upravljanje to može činiti pod uvjetom da ishodi odobrenje i u skladu s odredbama zakona Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, čime bi se popunila pravna praznina i mogućnost različitih tumačenja nejasnoće u skladu s kojim zakonom je potrebno ishoditi odobrenje za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom. Također, Prijedlogom zakona radi horizontalnog usklađenja sa Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima (Narodne novine, broj 21/18), propisuje se kao novina obveza društva za upravljanje na ulaganje dijela kapitala u likvidnu imovinu, što je do sada bila obveza samo kod upravljanja alternativnim investicijskim fondovima, što nije proporcionalno s obzirom na veličinu i značaj imovine pod upravljanjem i rizike kojima su društva za upravljanje izložena, te je uočeni nedostatak bilo potrebno ispraviti i uskladiti. U pogledu politike primitaka, dodatno se omogućuje provedba Smjernica o politikama primitaka na način da se specificiraju delegirani poslovi u pogledu primjene odredbi na treće osobe na koje se delegiraju poslovi te se propisuju ovlasti odbora za primitke za donošenje odluka vezano za primitke radnika. Navedeno predstavlja usklađenje s EU regulativom koja propisuje navedene obveze društava za upravljanje. Naposljetku, Prijedlog zakona sadrži izmjene i dopune radi usklađivanja sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) u odnosu na institut opomene kao nadzorne mjere za koju je dodatno propisano da se može izreći i za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, zatim, u odnosu na uređenje izdavanja, ukidanja i poništenja rješenja te na druge slične postupovne odredbe koje pridonose ujednačenosti postupanja i pravnoj sigurnosti. Isto tako, navedenim izmjenama i dopunama postiže se ujednačavanje postupanja Agencije kao nadzornog tijela s odredbama drugih zakona iz nadležnosti Agencije (Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakon o tržištu kapitala) a radi ujednačenog pristupa prema svim subjektima kojima Agencija temeljem navedenih propisa izdaje odobrenja i izriče nadzorne mjere. Prijedlogom zakona ujedno se predlažu i nomotehničke i jezične ispravke pojedinih odredbi radi jasnijeg i preciznijeg izričaja.