Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima (Narodne novine, broj 16/13), koji je stupio na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, odnosno 1. srpnja 2013. godine, u potpunosti je izmijenjen do tada postojeći zakonodavni okvir područja investicijskih fondova na način da se kategorija alternativnih investicijskih fondova jasno razgraničila od otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (u daljnjem tekstu: UCITS fond). Predmetnim zakonom su u hrvatski pravni sustav prenesene odredbe Direktive 2011/61/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (u daljnjem tekstu: AIFM Direktiva) te je zakonodavni okvir poslovanja društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima (u daljnjem tekstu: UAIF) i samih alternativnih investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: AIF) u Republici Hrvatskoj usklađen s pravnom stečevinom Europske unije. Također, predmetnim zakonom omogućena je liberalizacija poslovanja AIF-ova i prekogranična suradnja te je osigurana viša razina zaštite ulagatelja i solventnost UAIF-ova, čime je omogućen razvoj fondovske industrije u Republici Hrvatskoj kao članici Europske unije. Nadalje, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (Narodne novine, broj 143/14), hrvatski pravni okvir poslovanja UAIF-ova i AIF-ova dodatno se uskladio s odredbama Direktive 2013/14/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, Direktive 2009/65/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i AIFM Direktive o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova u odnosu na preveliko oslanjanje na kreditne rejtinge. Time je postojeći sustav poslovanja UAIF-ova i AIF-ova dodatno uređen, sukladno tržišnim kretanjima i iskustvima financijske krize, u svrhu poboljšanja kvalitete ulaganja AIF-ova i upravljanja rizicima, a time i bolje zaštite ulagatelja, odnosno smanjenja prevelikog oslanjanja AIF-ova na kreditne rejtinge prilikom ulaganja u dužničke financijske instrumente, a da pri tom ne provode vlastite procjene kreditne sposobnosti izdavatelja takvih dužničkih financijskih instrumenata. Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima (Narodne novine, broj 21/18, u daljnjem tekstu: ZAIF) uređeni su uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima iz Republike Hrvatske i alternativnih investicijskih fondova i nadzor nad njihovim poslovanjem. Također, propisani su uvjeti pod kojima društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima iz druge države članice ili treće države mogu obavljati djelatnost i/ili trgovati udjelima alternativnih investicijskih fondova kojima upravljaju na području Republike Hrvatske. U ZAIF-u, u cilju usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije prenesena je Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata izmijenila članak 4. i članak 33. Direktive 2011/61/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (u daljnjem tekstu: AIFM Direktiva), koja uređuje prekogranično poslovanje društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima (u daljnjem tekstu: UAIF) koji obavljaju djelatnosti upravljanja portfeljem investicijskog savjetovanja. Također, ZAIF-om izvršen je prijenos članka 30. Direktive 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. Nadalje, u području razvrstavanja UAIF-ova uvedene su bitne novosti uzimajući u obzir kriterij veličine imovine pod upravljanjem UAlF-a i kategorije ulagatelja kojima se nude udjeli pojedinih alternativnih investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: AIF). Omogućeno je razvrstavanje UAIF-ova prema veličini imovine u tri razreda, i to na male, srednje i velike UAIF-ove, te su za svaki od navedenih propisani određeni uvjeti i zahtjevi koji će se određivati na temelju veličine imovine pod upravljanjem. Svrha uvođenja navedenih kategorija jest olakšavanje i pojednostavljenje osnivanja i poslovanja malih i srednjih UAIF- ova. Nadalje, uvedeni su i kvalificirani ulagatelji koji se kvalificiraju na temelju njihove minimalne neto imovine i obvezne uplate u fond te se definiraju dvije skupine kvalificiranih ulagatelja: ulagači u osnovne AIF-ove te ulagači u AIF-ove rizičnog kapitala. Udjeli AIF-ova kojima upravlja mali ili srednji UAIF mogu se nuditi isključivo profesionalnim i/ili kvalificiranim ulagateljima. Također, s ciljem rasterećenja subjekata nadzora, izmijenjene su i odredbe o obvezi odobravanja đelegiranja svih poslova UAIF-ova koji upravlja AIF-orn čiji se udjeli nude javnom ponudom. Dana 28. prosinca 2017. godine stupila je na snagu Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentom i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (tzv. Uredba o sekuritizaciji), a koja se primjenjuje od 1. siječnja 2019. godine te koja predstavlja glavni razlog za izradu ovoga Zakona. S obzirom da Uredba (EU) 2017/2402 člankom 41. mijenja Direktivu 2011/61/EU koja je prenesena u Zakon o alternativnim investicijskim fondovima, u cilju usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, potrebno je izmijeniti i ZAIF. Uredba o sekuritizaciji izravno se primjenjuje u državama članicama od 1. siječnja 2019. godine te joj je cilj, između ostaloga pokrenuti održivo tržište sekuritizacije koje će poboljšati financiranje gospodarstva Europske unije, a istodobno osigurati financijsku stabilnost i zaštitu ulagača. Uvode se nove odredbe kojima se daje ovlast UAIF-u da mogu obavljati poslove servisera odnosno mogu svakodnevno aktivno upravljati portfeljem koji je uključen u sekuritizaciju ako se na njega takvi poslovi delegiraju te im se propisuju i dodatne obveze u odnosu na upravljanje izloženostima prema sekuritizaciji. Iako je najvažniji razlog izrade Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) prijenos odredbi Uredbe o sekuritizaciji u nacionalno zakonodavstvo, uočena je potreba za izmjenama i dopunama određenih odredbi ZAIF-a radi jasnijeg i preciznijeg izričaja te nomotehničkog unapređenja pojedinih odredbi. Prijedlogom zakona uvode se nove definicije koje se odnose na sekuritizaciju, servisera te distribuciju. UAIF će moći obavljati poslove servisera, odnosno svakodnevno aktivno upravljati portfeljem koji je uključen u sekuritizaciju, ako se na njega takvi poslovi delegiraju. Uz njih to može biti i investicijsko društvo, odnosno kreditna institucija koji upravlja portfeljima. Dorađene su odredbe u odnosu na osnovne i pomoćne djelatnosti UAIF-a, odnosno odredba je jasnije formulirana na način da je upravljanje AIF-ovima osnovna djelatnost UAIF-a. Također, kao dodatna djelatnost UAIF-u je omogućeno obavljanje poslova servisera kako je propisano Uredbom o sekuritizaciji. Propisane su dodatne obveze UAIF-a u vezi s upravljanjem izloženostima prema sekuritizaciji, u skladu s implementacijom izmjene AIFM Direktive na temelju Uredbe o sekuritizaciji. S tim u vezi, dorađene su i Prekršajne odredbe. Također, Prijedlogom zakona provodi se i horizontalno usklađivanje sa Zakonom o tržištu kapitala (Narodne novine, broj 65/18) u dijelu uvjeta za članove uprava/nadzornog odbora, stjecanje kvalificiranog udjela te distribucije udjela u fondovima. Proporcionalno se olakšavaju uvjeti za članove nadzornih odbora i članova uprave i usklađuju se s uvjetima za članove nadzornih odbora i članova uprave drugih financijskih institucija, provodi se potpuno usklađenje Prijedloga zakona s odredbama Zakona o tržištu kapitala u odnosu na procjenu, postupak, uvjete i pravne posljedice stjecanja kvalificiranog udjela bez odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) na način da će za stjecanje kvalificiranog udjela biti potrebno odobrenje Agencije, umjesto dosadašnje obavijesti. Time se izjednačava standard postupanja prema financijskim subjektima u svim sektorima a u svezi procjene primjerenosti stjecanja kvalificiranog udjela u istima. Prema odredbama ZAIF-a, terminologija koja se odnosi na distribuciju udjela (nuđenje) neusklađena je s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (tzv. MiFID 11 direktiva). Radi se o distribuciji koja podrazumijeva prodaju (nesavjetodavnu/savjetodavnu), informiranje i marketing fondova. Prijedlogom Zakona, terminologija koja se odnosi na distribuciju udjela u potpunosti je usklađena sa Zakonom o tržištu kapitala, na način da je ,,nuđenje“ (udjela) postalo „distribucija44 (udjela) iz razloga što MIFID II direktiva (prenesena u Zakon o tržištu kapitala) koristi termin „distribucija44. Stupanjem na snagu Zakona o tržištu kapitala kao krovnog zakona kojim se uređuje poslovanje s financijskim instrumentima i zaštita ulagatelja u iste, došlo je do različitog uređenja distribucije udjela u fondovima u različitim zakonima pa je bilo radi pravne sigurnosti, ujednačenog postupanja sudionika na tržištu financijskih usluga i jednoznačne zaštite ulagatelja nužno uskladiti uvjete i obveze UAIF-ova koji distribuiraju udjele u fondovima ulagateljima s uvjetima i obvezama drugih sudionika tržišta koji obavljaju poslove distribucije u odnosu na druge financijske instrumente. Sukladno odredbama ZAIF-a, u Republici Hrvatskoj depozitar može biti: kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podružnica kreditne institucije iz treće države. Prijedlogom zakona omogućuje se AIF-u (koji udjele ne nudi javnom ponudom) da kao depozitara koristi podružnicu kreditne institucije iz države članice. Time je posredno otvorena mogućnost UAIF-a da imovinu AIF-a ulaže u one oblike imovine za koje kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ne nude usluge skrbništva (npr. kriptovalute), što je važno radi povećavanja konkurentnosti domaćih UAIF-a. Pritom, ne narušava se zaštita ulagača obzirom da takvo što nije moguće za AIF-ove s javnom ponudom. Značajno su se i izmijenile odredbe koje se odnose na primjenu smjernica koje donose europska tijela, a koje su obvezujuće za Agenciju i osobe definirane ZAIF-om i to ako su ispunjena dva propisana uvjeta, odnosno da se Agencija očitovala da se obvezuje u cijelosti ili djelomično pridržavati odredbi pojedinih smjernica ili da se do određenog roka namjerava uskladiti s pojedinim smjernicama te da je Agencija na svojoj internetskoj stranici objavila obavijest o predmetnom očitovanju, pri čemu su stupanje na snagu i početak primjene određeni pojedinim smjernicama. Agencija će na svojoj internetskoj stranici objaviti poveznice na tekstove smjernica kojih će se Agencija i/ili subjekti nadzora u cijelosti ili djelomično pridržavati ili s kojima se do određenog roka namjerava uskladiti, zajedno s obavijesti koja će u odnosu na pojedine smjernice sadržavati potrebne informacije u odnosu na koje se subjekte nadzora smjernica odnosi, primjenjuje li se smjernica u cijelosti ili djelomično te datum početka primjene smjernice, s relevantnim prijelaznim razdobljima, ako je primjenjivo. Navedena izmjena u interesu je adresata zakona obzirom da se navedenom obvezom koja se nameće Agenciji osigurava veća ažurnost, transparentnost i pravna sigurnost vezano za primjenu propisa koje u okviru svojih nadležnosti donosi Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), a primjenu kojih je dužna osigurati Agencija. Nadalje, dorađena je odredba o tome da se troškovi naknade članovima nadzornog odbora zatvorenog AIF-s pravnom osobnošću za njihov rad mogu plaćati izravno iz imovine AIF-a. Navedena izmjena također doprinosi povećanju konkurentnosti domaćih UAIF-a, koji ne moraju iz svojih sredstava isplaćivati navedeni trošak. Isto tako, dorađene su odredbe u vezi s izdavanjem odobrenja UAIF- u za upravljanje UCITS fondovima (UCITS fondovi - otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom) uz uvjet da je UAIF od Agencije dobio odobrenje za rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje UCITS fondovima. Navedena izmjena doprinosi pravnoj sigurnosti na način da, uz komplementarne izmjene Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, rješava pravne praznine i dvojbe oko primjene materijalnih odredbi na određeni segment poslovanja. Također, UAIF može upravljati fondovima osnovanima prema posebnim zakonima, uz uvjet da je od Agencije dobilo odobrenje za upravljanje takvim fondovima, kako je propisano primjerice člankom 16. Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, broj 99/1 8). Ovim Prijedlogom zakona provodi se i dodatno usklađivanje sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09) u smislu izmjena i dopuna postojećih odredaba. Izmjene se između ostaloga odnose i na doradu odredbi u vezi s opomenom, kao vrstom nadzorne mjere koju Agencija može izreći, odnosno opomena će se moći izreći i za uklonjene nezakonitosti i nepravilnosti u svrhu transparentnog postupanja i postizanja odvraćajućeg učinka navedene mjere. Nadalje, dorađene su odredbe koje se odnose 11a izdavanje, ukidanje i poništenje rješenja i slične postupovne odredbe koje značajno pridonose ujednačenosti postupanja i pravnoj sigurnosti. Isto tako, navedenim izmjenama i dopunama postiže se ujednačavanje postupanja Agencije kao nadzornog tijela s odredbama drugih zakona iz nadležnosti Agencije (Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakon 0 tržištu kapitala) a radi ujednačenog pristupa prema svim subjektima kojima Agencija temeljem navedenih propisa izdaje odobrenja i izriče nadzorne mjere. Konačno, uočen je niz odredbi koje je bilo potrebno doraditi radi jasnoće te nomotehničkih i jezičnih ispravaka, a u cilju jasnijeg i preciznijeg izričaja.