a) Ocjena stanja Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16 i 106/18; u daljnjem tekstu: Zakon), koji je u primjeni od 1. siječnja 2017. godine, propisano je: tko su porezni obveznici, način utvrđivanja dohotka i porezne osnovice, porezna stopa, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji, rokovi i način plaćanja poreza i drugo. Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju od 2017. do 2019. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike. Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine, u odnosu na ranije važeći Zakon o porezu na dohodak, pojednostavljen je sustav oporezivanja dohotka te je smanjeno ukupno porezno opterećenje. Zakonom je propisano utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom te koji se utvrđuje putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaća se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a oporezuje se ovisno o izvoru po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%. Također, Zakonom je uvedena mogućnost poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine, da dohodak i porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu ako ispunjavaju ostale propisane uvjete. Povećao se i prag do kojeg porezni obveznici mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu tako da porezni obveznici mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu ako ne ostvare ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Za umirovljenike i porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, Zakonom je propisana porezna olakšica u obliku umanjenja obračunanog predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od nesamostalnog rada za 50%. Također, povećan je osnovni osobni odbitak s 2.600,00 kuna na 3.800,00 kuna i odnosi se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak te osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, uzdržavanu djecu i invalidnost. Zakonom su dodatno propisani primici koji se ne uzimaju u obzir kod određivanja iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom, te je taj iznos povećan s 13.000,00 kuna na 15.000,00 kuna. S ciljem daljnjeg poreznog rasterećenja i pojednostavljenja sustava, od 1. siječnja 2019. godine primjenjuje se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 106/18). Izmjenama Zakona proširena je godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% s 210.000,00 kuna na 360.000,00 kuna. Propisano je da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju u obzir: stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije u svrhe obrazovanja i usavršavanja neovisno o iznosu, odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti i potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika. Dohotkom se više, osim već propisanih, ne smatraju ni slijedeći primici: a) udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje iste isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica b) formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba, a koje se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne samouprave i/ili fondova Europske unije i drugih međunarodnih fondova. Izjednačen je porezni tretman primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica u okviru dohotka od kapitala po stopi od 24% neovisno radi li se o radnicima ili drugim povezanim osobama te neovisno o tome kotiraju li dionice društva na burzi ili ne. Primici ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi oporezuju se po stopi od 12% kao konačan drugi dohodak što znači da isti ne ulazi u godišnji obračun tj. konačno se oporezuje po najnižoj poreznoj stopi. Propisana je obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave da donesu odluke kojima se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu kako bi se omogućilo jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja. Također je propisano postupanje kada predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu na način da se u tom slučaju primjenjuje visina poreza od 750,00 kuna po krevetu. Smanjena je stopa kamata koja se smatra povoljnom pri odobravanju kredita, a koja se smatra primitkom u naravi, s 3% na 2%. Ukinut je dohodak od osiguranja te se dohotkom više ne smatraju uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja niti uplaćene i porezno priznate premije životnog osiguranja. Omogućen je izbor utvrđivanja oporezivog inozemnog dohotka prema hrvatskim propisima ili na način kako ga je utvrdila država izvora dohotka za svaki pojedinačni dohodak, te je omogućeno naknade za nastupe inozemnih umjetnika i športaša oporezivati porezom na dobit po odbitku (15%), umjesto porezom na dohodak nerezidentima koji nisu registrirani kao fizičke osobe. b) Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Slijedeći ciljeve Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020., koji se odnose na porezni sustav odnosno porezno i administrativno rasterećenje, kreće i četvrti krug poreznog rasterećenja u okviru porezne reforme. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojim bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike. Povećanjem osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna smanjila bi se porezna osnovica onih poreznih obveznika koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak. Kako je cilj četvrtog kruga porezne reforme nastaviti daljnje rasterećenje poreznih obveznika, predlaže se porezno rasteretiti rad mladih osoba, kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne snage. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo bi se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe kako bi se smanjio njihov odljev iz Republike Hrvatske. Ovim prijedlogom Zakona svi porezni obveznici na području cijele Republike Hrvatske koji imaju do 30 godina života, bi razmjerno ostvarenom oporezivom dohotku u godišnjem obračunu ostvarili pravo na umanjenje porezne obveze za 50%, odnosno 100%, koja je obračunana na dio porezne osnovice do iznosa 360.000,00 kuna, a na koju se plaća godišnji porez po stopi od 24%. Tako bi oni porezni obveznici koji su ostvarili umanjenja s osnove svojih godina života ostvarili i pravo na već postojeća umanjenja porezne obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada u iznosu 50% porezne obveze s osnova prebivališta i boravišta na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i na području Grada Vukovara prema posebnim propisima ili s osnova mirovine. Mjera umanjenja obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak osim što je doprinos uvećanju raspoloživog dohotka odnosno povećanju potrošnje građana, ujedno predstavlja i demografsku mjeru. Primicima od nesamostalnog rada smatraju se i premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Kao dodatan način nagrađivanja radnika omogućilo bi se poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije. Nadalje, izjednačio bi se i porezni tretman otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit. Također se radi smanjenja administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnom iznosu, ukida izdavanje poreznih rješenja. Radi veće pravne sigurnosti za porezne obveznike detaljnije se pojašnjava porezni tretman donacija fizičkim osobama u različitim potrebama. Također se pojednostavljuje izvještavanje o inozemnim primicima. Pored navedenoga, radi uređivanja novog oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu odnosno dualnog obrazovanja potrebno je definirati porezni položaj osoba uključenih u taj sustav. Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom koji je uređen opći porezni postupak manifestira se u nekoliko modela postupanja, primjerice kada poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama. U slučaju kada je potrebno ugovoriti obavljanje poslova koji po svojoj naravi i vrsti te ovlasti nalogodavca (poslodavca) imaju obilježja poslova radi kojih se zasniva radni odnos (subordinacija radnika, radnik radi osobno i za plaću, te po uputama i pod nadzorom poslodavca, radi u prostoru poslodavca, u određenom radnom vremenu) i propisi o radu tretiraju obavljanje poslova s ovim obilježjima kao ugovor o nesamostalnom radu, iako on može formalno imati neki drugi naziv. Iz tog razloga je potrebno propisati obilježja nesamostalnog rada za potrebe oporezivanja određivanjem relevantnih kriterija, a to su kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka. Velik broj poreznih obveznika - iznajmljivača ostvaruje primitke od nekretnina odnosno smještajnih jedinica koje se nalaze izvan njihovog mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta, te se pripadnost utvrđenog poreza na dohodak utvrđuje prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu tih poreznih obveznika, iako koriste resurse jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima pružaju usluge. Uzimajući navedeno u obzir, propisuje se da pripadnost poreza utvrđenog na dohodak ostvaren po osnovi djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, a koji se utvrđuje u paušalnom iznosu, utvrđuje prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalaze. c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Ciljevi porezne reforme su smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike. Analizom poreznog sustava prateći ciljeve početaka porezne reforme iz 2016. godine uočene su potrebe i područje u kojemu je moguće ostvariti dodatno porezno i administrativno rasterećenje poduzetnika. Povećanjem osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna dodatno bi se povećale neto plaće tj. povećao bi se raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života do određenog iznosa povećao bi im se raspoloživ dohodak te dao doprinos zaustavljanju trenda odlaska mladih i visokoobrazovanih osoba na rad u inozemstvo. Propisivanjem odredbe temeljem koje poslodavci mogu zaposlenicima neoporezivo podmiriti troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije omogućen je dodatan način nagrađivanja radnika. Propisivanje jednakog poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina kod obveznika poreza na dohodak s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit te ukidanjem obveze izdavanja poreznih rješenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji porez plaćaju u paušalnom iznosu postići će se daljnje smanjenje administrativnog opterećenja poreznih obveznika. Detaljnija razrada odredbi o poreznom tretmanu donacija dovest će do veće pravne sigurnosti, a odredbi o inozemnim dohocima će se pojednostaviti sustav izvještavanja. Propisivanjem poreznog tretmana primitaka osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja, odnosno oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu definira se porezni položaj osoba uključenih u taj sustav. Naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja kao i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja neće ulaziti u primitke koji se uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na uvećani osobni odbitak za uzdržavane članove. Proširuje se obuhvat primitaka koji se ne smatraju dohotkom i na pomoći i potpore koje neprofitne organizacije isplaćuju članovima uže obitelji preminulog člana neprofitne organizacije. Utvrđuje se temeljno određivanje pripadnosti poreza na dohodak prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika te iznimka da se pripadnost poreza na dohodak po osnovi ostvarenog dohotka s osnove djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, a koji se utvrđuje u paušalnom iznosu, određuje prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalaze, a ne prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika koji se bavi tom djelatnošću. Propisivanjem obilježja nesamostalnog rada za potrebe oporezivanja određuju se relevantni kriteriji, a to su kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka, stoga se primici proizašli iz korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom koji je uređen opći porezni postupak smatraju primicima po osnovi radnog odnosa. Predložene izmjene Zakona u okviru nastavka porezne reforme utjecat će na dodatno rasterećenje obveznika poreza na dohodak, porezno će se rasteretiti rad i poduzetništvo kako bi se povećao raspoloživi dohodak i konkurentnost hrvatskih radnika na međunarodnom tržištu, odnosno rast plaća visokokvalificiranih radnika te kako bi se smanjila porezna evazija. TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE provedene su mjere s ciljem povećanja dohotka NJEGOVA DONOŠENJA, a) Ocjena stanja građana svih dobnih skupina. Prethodnim Temeljem odredbi čl. 9. i 10. Zakona o pravobranitelju za krugom poreznog rasterećenja osobni odbitak djecu (NN 73/17) dostavljamo mišljenje na Nacrt prijedloga povećan je sa 2.600 kuna na 3.800 kuna za sve zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na porezne obveznike bez obzira kojoj dobnoj dohodak. Preporuku i prijedlog za dopunu ovog Zakona skupini pripadaju, uključujući i povećanje dostavili smo Ministarstvu financija kao stručnom nositelju koeficijenata po osnovi uzdržavanja članova. izrade propisa još u veljači 2019., ali smo ostali bez Time su omogućena veća neto primanja svih povratnog odgovora. Stoga ovim putem dostavljamo dobnih skupina. Izmjenama Zakona o porezu na primjedbe, kao i inicijativu za dopunu važećih odredbi dohodak proširena je godišnja porezna osnovica Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16 i 106/18). po stopi od 24% sa 210.000 kuna na 360.000 Mišljenje i inicijativa za dopunu propisa temelje se na kuna za sve dobne skupine. spoznajama o poteškoćama u realizaciji prava i najboljih Četvrtim krugom poreznog rasterećenja interesa djece, a za koje ovaj Ured saznaje temeljem predviđeno je povećanje osobnog odbitka s obraćanja građana. Prva primjedba odnosi se na potrebu 3.800 kuna na 4.000 kuna. zaštite imovinskih interesa djece u životno mogućim Prethodnim krugom poreznog rasterećenja situacijama u kojima roditelji nemaju primanja te djecu omogućeno je širenje poreznih razreda te uzdržavaju bake i djedovi koji s djecom (i njihovim smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na roditeljima) stanuju u istom kućanstvu. Naime, vrlo često 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše bake i djedovi materijalno, financijski i na druge načine porezne stope od 40%. pomažu roditeljima u brizi i skrbi za djecu. Ujedno, Prethonim krugom poreznog rasterećenja napominjemo da su oni i obveznici uzdržavanja maloljetnog omogućeno je uvećanje osobnog odbitka za djeteta sukladno odredbi čl. 288. stavak 2. Obiteljskog djecu roditeljima, maćehama odnosno očusima, zakona (NN 103/15). Unatoč tome, od 1. siječnja 2018., posvojiteljima, udomiteljima i skrbnicima. odnosno od stupanja na snagu čl.14. Zakona o porezu na Prethodnom poreznom reformom tematika dohodak (NN 115/16) bake i djedovi više nisu u mogućnosti vezana za položaj životnog partnerstva koristiti poreznu olakšicu za svoje unuke (do tada je na propisana je člankom 15. Općeg poreznog snazi bila odredba čl. 95. Zakona o porezu na dohodak zakona kao općeg zakona, stoga nije potrebno prema kojoj su se drugim uzdržavanim članovima uže propisivati Zakonom o porezu na dohodak. Za obitelji, između ostalih, smatrali i preci i potomci u izravnoj konačan dohodak pažljivo je određena najniža liniji), tako da važeće odredbe negativno utječu na porezna stopa od 12% iz razloga što za imovinski status djece i članova obitelji koje o djeci skrbe. konačan dohodak nije moguće korištenje Stoga predlažemo da se odredba čl. 14. stavka 6 važećeg osobnog odbitka, niti pravo na povrat, dok se Zakona o porezu na dohodak dopuni na način da se kod godišnjeg dohotka ne primjenjuje najniža uzdržavanim članovima uže obitelji i dalje smatraju potomci stopa, već se primjenju porezna stopa od 24% u izravnoj liniji. Jednako tako, prepoznajemo potrebu odnosno 36%. intervencije u članak 14. stavka 5. važećeg Zakona o porezu na dohodak na način da se uvećanje osobnog odbitka priznaje i bračnom drugu udomitelja, jer i dalje smatramo da je to u najboljem interesu udomljene djece. Također u odnosu na istu odredbu prepoznajemo potrebu zaštite imovinskih interesa djece čiji roditelj živi u životnom partnerstvu, a u skladu s odredbama Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (Narodne novine, broj 92/14). Nadalje, koristimo priliku ukazati na pritužbu koju smo zaprimili tijekom 2019. godine, a koja se odnosi na oporezivanje kamata na dječje štednje. Pritužba roditelja odnosi se na zakonske odredbe prema kojima se pravo na osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka priznaje samo na dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima koji se ne smatraju konačnim, dok se osobni odbitak ne ostvaruje na dohotku koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava i kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. S obzirom na navode iz pritužbe prema kojima je vrlo često dječja štednja jedini „dohodak“ koji djeca imaju, molimo razmotriti mogućnosti efikasnije zaštite dječjih imovinskih prava i najboljih interesa. 30 Udruga gradova u RH Prihvaćeno NJEGOVA DONOŠENJA, a) Ocjena stanja Predlaže se ovim izmjenama i dopunama Zakona propisati da je paušalni porez na dohodak po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici, prihod jedinice lokalne samouprave na čijem području se nekretnina/krevet/smještajna jedinica nalazi. U postojećem uređenju predstavnička tijela lokalnih jedinica donose odluku o visini paušalnog poreza koji postaje prihod drugih jedinica na čijem području obveznik ima prebivalište te se na taj način ne može adekvatno upravljati fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja na području jedinice koja odluku donosi. 31 HRVOJE BORAS Nije prihvaćen TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE rasterećenja u vidu jednostavnijeg poreznog NJEGOVA DONOŠENJA, a) Ocjena stanja sustava, odnosno jednostavnije i jeftinije Znači opet udarate po "paušalcima", ....godišnji porez plaća porezne administracije, poreznim obveznicima se po poreznim stopama od 24% i 36%. Niste naveli kako i poreza na dohodak koji dohodak od samostalne kome će to pomoći. Znam da obrtnicima neće pomoći. djelatnosti utvrđuju u paušalnom iznosu Porezna Niste napisali da u EU nigdje ne prelazi 25%. uprava će zadužiti iznos poreza na dohodak temeljem obrasca PO-SD. Temeljem popunjenog obrasca tj. ukupnih primitkaka i već utvrđenih poreznih razreda, koji su propisani Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, obveznici su upoznati sa svojim poreznim obvezama. Porezna uprava će i dalje izdavati porezna rješenja za porezne obveznike koji počinju obavljati djelatnost ili mijenjaju način oporezivanja. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Daljnje snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Daljnjim poreznim rasterećenjem i pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije i zapošljavanje svih dobnih skupina radno sposobnog stanovništva. 32 Hrvoje Japunčić Nije prihvaćen TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE kretanja općih i specifičnih kamatnih stopa nije NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju propisan Zakonom o porezu na dohodak. urediti zakonom Neoporezivi primitak po osnovi plaćanja 1/ Uzimajući u obzir na razinama Europske zajednice i šire, troškova vrtića, te proširenje navedene naknade već višegodišnju prisutnost, a i perceptivnost kretanja općih propisano je Pravilnikom o porezu na dohodak. i specifičnih kamatnih stopa, slobodan sam predložiti da se u odnosu na priznavanje kamatne stope koja se smatra porezno prihvatljiva ("2,00%") pristupi izmjeni/dopuni na način da se primjerice u tekućoj godini (tj od 0101) primjenjuje izracun u odnosu na nacionalnu referentnu kamatnu stopu (bez valutne klauzule, 12M) ili primjer EURIBOR + NRS ili neki od mogucih izracuna. Navedenim bi se ostvarili visestruke troskovne koristi za sve (sud)dionike u domenama financiranja. 2/ U odnosu na pripadni pravilnik o porezu na dohodak u sferi priznavanja plaćanja troškova vrtića, predlažem proširenje na način obuhvata troškova "boravka u školama i prehrane "osnovnoškolcima" Kratko obrazloženje: Iako je u mnogim gradovima i općinama "subvencioniran" trošak boravka i prehrane za djecu u osnovnoj školi, nažalost mjesečni izdaci za navedeno ipak predstavljaju dio ukupnosti troškova, pa bi slijedom obuhvata i priznavanja troškova plaćenih od strane poslodavca, navedeno imalo pozitivne efekte kako na strani zaposlenika, vlasnika ali i šire zajednice 33 Hrvatski olimpijski odbor Nije prihvaćen TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE predviđeno je povećanje osobnog odbitka s NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju 3.800 kuna na 4.000 kuna. urediti zakonom Prethodnim krugom poreznog rasterećenja HOO predlaže dodatne izmjene ovog Zakona HOO omogućeno je širenje poreznih razreda te predlaže izvršiti izmjenu članka 9. stavka 1. točke 11. smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na Zakona o porezu na dohodak, oslobođenje plaćanja poreza 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše na dohodak primitaka fizičkim osobama koje su u tom porezne stope od 40%. poreznom razdoblju ostvarile primitke od kojih se utvrđuje Prijedlog oslobođenja plaćanja poreza na drugi dohodak u neprofitnoj organizaciji Oslobođenje od dohodak na primitke po osnovu službenih plaćanja poreza na dohodak na primitke po osnovu putovanja za osobe koje sudjeluju u službenih putovanja za osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju službenog natjecanja ili organiziranju i vođenju službenog natjecanja ili za druge za druge potrebe angažirane u sportskoj potrebe angažirane u sportskoj djelatnosti, bez obzira da li djelatnosti, bez obzira da li su u istom poreznom su u istom poreznom razdoblju ostvareni primitci po osnovu razdoblju ostvareni primici po osnovi nesamostalnog rada ili drugog dohotka u neprofitnim nesamostalnog rada ili drugog dohotka u organizacijama uz naknadu, imati će za rezultat neprofitnim organizacijama uz naknadu nije omogućavanje organiziranja većeg broja sportskih moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih natjecanja, bolju kvalitetu te snižavanje troškova za okvira. angažirane aktivnosti. U članku 9. stavak 17. Zakona o Povećanje nagrada za sportska ostvarenja i porezu na dohodak propisano je da se porez na dohodak naknade sportašima amaterima sa 20.000 kuna ne plaća se na nagrade za sportska ostvarenja i naknade na 50.000 kuna propisani su Pravilnikom o sportašima amaterima prema posebnim propisima, do porezu na dohodak te nisu predmet ovog Nacrta propisanih iznosa, a u članku 4. stavak 1. Pravilnika o prijedloga zakona o izmjenama i dopunama porezu na dohodak propisano je da je neoporezivi iznos Zakona o porezu na dohodak. nagrade za sportska ostvarenja do 20.000,00 kn godišnje. Uvećanje osobnog odbitka za dana darovanja u HOO predlaže povećanje neoporezivog iznosa nagrade za sportske svrhe sa 2% na 4,5% nije moguće sportska ostvarenja s 20.000,00 kn godišnje na 50.000,00 realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira, a pri kn godišnje, koje su utvrđene Pravilnikom o mjerilima za tome slijedeći ciljeve poreznog rasterećenja. dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja ( NN Prijedlog za izjednačavanje trenera, instruktora i 46/2014. i 9/2017.) Smatramo da bi predložena olakšica voditelja u sportu sa umjetnicima, novinarima i doprinijela zalaganju i motivaciji izvrsnih mladih sportaša sportašima u smislu članka 29. stavka 2. točke da budu još bolji a istovremeno bi im se financijski 4. Zakona o porezu na dohodak, nije predviđen pomoglo. U Zakonu o porezu na dohodak u članku 15. ovim krugom poreznog rasterećenja. stavku 2. propisana je mogućnost uvećanja osobnog odbitka za darovanja u sportske svrhe do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. - Predlažemo izvršiti izmjenu članka 15. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak, HOO predlaže razmotriti mogućnost povećanja iznosa primitaka za koje je predviđena mogućnost uvećanja osobnog odbitka s dosadašnjih 2% na 4,5%. Smatramo da bi povećanje iznosa porezno priznatog troška kod darovanja u sportske svrhe bilo poticaj za rast ulaganja poduzetnika u sport. - Predlažemo izvršiti dopunu članka 15. novim stavkom 4. Zakona o porezu na dohodak, uvođenjem porezne olakšice sa ciljem očuvanja zdravlja kroz sportsku aktivnost novi stavak) Porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za iznos stvarnih troškova rekreativnog bavljenja sportom poreznog obveznika i osoba koje porezni obveznik uzdržava, a koji predstavljaju članarine za rekreativno bavljenje sportom do iznosa od 2.400,00 kuna godišnje u pravnim osobama koje su registrirane za obavljanje sportske djelatnosti sportske rekreacije kao i za članarine djece i maloljetnika za obavljanje sportske djelatnosti pripreme i sudjelovanja u sportskom natjecanju. Obrazloženje: Istaknutim prijedlogom želi se potaknuti veći broj osoba svih dobnih skupina za aktivnije bavljenje sportom, kako rekreativno za osobe starije životne dobi tako i poticanje bavljenja sportom djece i mladih. Time će se zasigurno povećati aktivnost stanovništva, čime se izravno sudjeluje u prevenciji pretilosti, kardiovaskularnih i drugih bolesti, odnosno postiže se izravni učinak u smanjenju troškova zdravstvene zaštite pučanstva. S druge strane, potiče se gospodarska djelatnost u sportu, zapošljavanje stručnih kadrova u sportu, kao i povećanje financijske transparentnosti. U članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja smatra se djelatnost novinara, umjetnika i sportaša. - Predlažemo izvršiti dopunu članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona o porezu na dohodak, dopuna stavka) HOO predlaže da se odredbama članka 29. stavka 2. točke 4. Zakona o porezu na dohodak obuhvate i treneri, instruktori i voditelji u sportu kako bi se sukladno odredbama članka 30. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak navedenim kategorijama fizičkih osoba koje obavljaju sportske djelatnosti dala mogućnost utvrđivanja dohotka i plaćanja poreza na dohodak po osnovi obavljanja sportskih djelatnosti, temeljem odredbi članka 39. i 40. Zakona o porezu na dohodak. Obrazloženje: Uvažavajući važnost stručnog rada i specifičnost pri kojoj stručni kadrovi u sportu često puta djelatnost obavljaju u više sportskih klubova odnosno više pravnih osoba u sustavu sporta istovremeno te činjenicu kako je Zakon o sportu prepoznao i sportaše i stručne kadrove kao osobe koje djelatnost mogu obavljati kao slobodno zanimanje. Držimo opravdanim da Zakon o porezu na dohodak u poreznom smislu izjednači djelatnost trenera, instruktora i voditelja u sportu s poreznim statusom u smislu Zakona o porezu na dohodak sportaša ili novinara. 34 JOSIP VLADIĆ Djelomično prihvaćen TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE i administranivnim rasterećenjima poreznih NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju obveznika, porezno rasterećenje rada mladih urediti zakonom osoba predstavlja kako poreznu tako i Nije dobro urediti sustav na način da se sve prepušta volji demografsku mjeru kako bi se zaustavio odljev pojedinaca. Izmjenom na predložen način će se omogućiti mladih osoba i visokoobrazovanog mladog da ovisno o načinu na koji je definiran obračun plaće, kadra iz zemlje, uvažavajući slobodu kretanja pojedinci ne dobiju iznose koji su im trebali biti garantirani. radne snage kao jednu od temeljnih sloboda Umjesto predloženih postotaka za umanjenje poreza na Europske unije. Prethodnim krugom poreznog dohodak, omogućite povećanje porezno priznatog izdatka, rasterećenja osobni odbitak povećan je sa 2.600 odnosno povećajte neoporezivi osobni odbitak kroz kuna na 3.800 kuna za sve porezne obveznike obračun povrata poreza na kamate po stambenim bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju, kreditima. Vratite već ukinut iznos od 12.000 kn koji se uključujući i povećanje koeficijenata po osnovi mogao koristiti za plaćene kamate na kreditima. Tako ćemo uzdržavanja članova. Time su omogućena veća svi biti sigurni da će taj novac ostati u obiteljima i da će ga neto primanja svih dobnih skupina. Četvrtim oni moži iskoristiti za poboljšanje svog životnog standarda. krugom poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Uvećanje osobnog odbitka za plaćene kamate na kredite i snižavanje poreznih stopa nije moguće realizirati zbog postavljenih fiskalnih okvira. 35 Alen Vlahinic Djelomično prihvaćen TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE i administranivnim rasterećenjima poreznih NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju obveznika, porezno rasterećenje rada mladih urediti zakonom osoba predstavlja kako poreznu tako i Poštovanje, kao mlada osoba koja bi od iduće godine bila demografsku mjeru kako bi se zaustavio odljev oslobođena plaćanja poreza na dohodak, predlažem da to mladih osoba i visokoobrazovanog mladog ne radite iz dva razloga. Prvi razlog je stoga što bi uveli kadra iz zemlje, uvažavajući slobodu kretanja dodatnu komplikaciju pri izračunu plaća, što nebi radne snage kao jednu od temeljnih sloboda predstavljalo administrativno rasterećenje poduzetnika. Europske unije. Cilj mjere umanjenja porezne Drugo, zašto ciljate tu skupinu poreznih obveznika, zašto obveze mladim osobama je da mladi osjete ne učinite nešto za sve porezne obveznike? Zašto napokon učinak odmah prilikom prve isplate neto plaće. ne uvedete flat tax ili bar ne povećate osobne odbitke. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja Fokusom poreznog sustava na nas mlade, diskriminirate osobni odbitak povećan je sa 2.600 kuna na ostale porezne obveznike s jedne strane, a s druge strane 3.800 kuna za sve porezne obveznike bez dovodite do toga da nam plaća umjesto da u neto iznosu s obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju, uključujući godinama raste, ona će padati ili ostajati ista baš zbog toga i povećanje koeficijenata po osnovi uzdržavanja što postajemo stariji. Uvedite flat tax za tih 800 milijuna članova. Time su omogućena veća neto kuna, to će rezultirati većom konkurentnošću države i primanja svih dobnih skupina. Četvrtim krugom boljem Doing Buisness okruženju. poreznog rasterećenja predviđeno je povećanje osobnog odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak proširena je godišnja porezna osnovica po stopi od 24% sa 210.000 kuna na 360.000 kuna za sve dobne skupine. Prethodnim krugom poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše porezne stope od 40%. Povećanje osobnog odbitka i uvođenje olakšice za mlade neće značajno utjecati na dosadašnji način obračuna plaća budući da već postoje slična umanjenja kao što je umanjenje za stanovnike Grada Vukovara. Daljnje snižavnanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. 36 Denis Peloza Nije prihvaćen TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE predviđeno je povećanje osnovnog osobnog NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju odbitka s 3.800 kuna na 4.000 kuna, te urediti zakonom navedeni prijedlog nije moguće realizirati zbog Predlaže se izmijeniti: Utvrđivanje osobnog odbitka kod postavljenih fiskalnih okvira. invalidnosti poreznog obveznika, uzdržavanog člana uže obitelji i djeteta Prijedlog izmjene članka 14. stavka 4. r.br. 12 Zakona o porezu na dohodak koji sada glasi: "12. Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta 0,4 1.000,00" Treba glasiti "12. Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta 0,7 1.750,00" Obrazloženje Isti je nužno iz logičnih, vrijednosnih, socijalnih, humanih, moralnih i opće društveno odgovornih razloga izjednačiti sa koeficijetima i iznosima po uzdržavanom članu obitelji i prvo uzdržavanom dijetetu. Radi se o usklađenju za 0,3 adekvatnom najniže predviđenoj razlici od prvog do drugog uzdržavanog djeteta u odnosu na svako daljnje povećanje po uzdržavanom djetetu. Obzirom na osnovni odbitak i kalkulativne postavke obračunskih modela bruto plaća i često neprimjenjivi učinak kod većeg ukupnog koeficijenta osobnih odbitaka u odnosu na prosjećnu plaću, ipak bi jedan manji dio populacije osoba sa rješenjem o stupnju tjelesnog oštećenja (osobe s invaliditetom), na neki način bio kompenziran u odnosu na svoje stanje, a većina njih je uz prirodni proces starenja suočena sa progresivno smanjenom kompetitivnosti u odnosu na rad i životne procese, otežanim zapošljavanjem i često nedovoljnim performansama ili smanjenom mobilnošću. Većina iz te skupine aktivnih u osiguranju ili evidentiranih nezaposlenih osoba tražitelja posla pri HZZZ ne spadaju ili ne ispunjava uvjete za ulazak u popis osoba s invaliditetom odnosno ne ispunjavaju kriterije za poticajne mjere koje poslodavci mogu dobiti u nakon zapošljavanja osoba s invaliditetom, odnosno istima poslodavci ne mogu zadovoljiti potrebe sa kojom bi mogli ispuniti kvotno zapošljavanje ili biti nagrađeni ukoliko nisu obvezni a zapošljavau osobe s invaliditetom. 37 Gordan Pejković Nije prihvaćen TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE omogućeno je širenje poreznih razreda te NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na urediti zakonom 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše Od kada je Porez na dohodak mjesto sa kojeg se trebaju porezne stope od 40%. poticati demografske mjere? Zar odlazak starijih od 30 Daljnjim poreznim rasterećenjem i godina u inozemstvo nema demografski utjecaj? Mi više ne pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se možemo imati djecu, ili su naša djeca manje bitna? Zar poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije ljudi koji su na kraju radnog vijeka nemaju pravo na svoj i zapošljavanje obzirom da na odljev udio u poreznom rasterećenju, ako je uočeno da postoji visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, potreba i mogućnost dodatnog poreznog rasterećenja između ostaloga, utječe i visoko porezno rada? Umjesto da uvodite dodatne komplikacije trebate opterećenje. raditi na pojednostavljivanju poreznog sustava kako bi Republika Hrvatska kao država članica mogli provoditi brze i efikasne kontrole i time minimizirati Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti poreznu evaziju. Da li ste vi uopće svjesni koliko vremena mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne će poreznik potrošiti kontrolirajući da li su poduzeća snage. Povećanje osobnog odbitka i uvođenje pravilno obračunala porezna oslobođenja, a posebno olakšice za mlade neće značajno utjecati na kontrolirajući pravilnu primjenu neoporezivih isplata dosadašnji način obračuna plaća budući da već predloženih u promjeni pravilnika??? postoje slična umanjenja kao što je umanjenje za stanovnike Grada Vukovara. 38 Josip Vinković Nije prihvaćen TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE omogućeno je širenje poreznih razreda te NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na urediti zakonom 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše HITNO staviti drastično porezno rasterećenje rada koje je porezne stope od 40%. trenutno previsoko. Smanjiti poreze, DEFINITIVNO ukinuti Daljnjim poreznim rasterećenjem i prag od 36% oporezivanja za više plaće te idealno staviti pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se jedinstvenih 20% na sve. Javni/državni aparat osloboditi od poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije viška zaposlenih koji ionako nemaju što za raditi. i zapošljavanje obzirom da na odljev visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, između ostaloga, utječe i visoko porezno opterećenje. Daljnje snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Smanjenje broja zaposlenih u javnom/državnom sektoru nije predmet poreznih propisa. 39 Sandra Bortek Nije prihvaćen TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne urediti zakonom snage. Daljnjim poreznim rasterećenjem i Navedeni prijedlog je diskriminacija po dobi s jedne strane, pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se a s druge, onoga trenutka kada osoba napuni određenu poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije dob ona će sigurno napustiti zemlju sa svim znanjem koje i zapošljavanje obzirom da na odljev je ovdje stekla. Potrebno je rasteretiti poslodavce poreznim visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, obvezama i nametima, poticati poduzetničku klimu i dati između ostaloga, utječe i visoko porezno prostora poduzetnicima da razvijaju svoje poslovanje. opterećenje. Daljnje povećanje osobnih odbitaka Doprinosi i porezi na plaću trebali bi se drastično smanjiti! kao i snižavanje stopa nije moguće zbog Jasno je da smanjenje ovdje znači manje u proračunu, ali postavljenih fiskalnih okvira. rasterećenje treba gledati i na drugoj strani. Javni/državni Smanjenje doprinosa za obvezna osiguranja, aparat osloboditi od viška zaposlenih koji ionako nemaju smanjenje broja zaposlenih i ukidanje što za raditi. Smanjite broj zaposlenih, neka ljudi stvarno i “povlaštenih” isplata nisu predmet Zakona o odrade i zarade plaću, uvedite sankcije za ne obavljanje porezu na dohdoak. posla i provjerite na što se sve troši unutar ureda i za koje svrhe. Ukinuti kojekakve "povlaštene" isplate. 40 VELIMIR GAJSKI Nije prihvaćen TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE Europske unije ima pravo po potrebi poduzeti NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju mjere u nacionalnom okviru mobilnosti radne urediti zakonom snage. Prethodnim krugom poreznog Navedeni prijedlog neće bitno smanjiti iseljavanje, već će rasterećenja omogućeno je širenje poreznih ga samo odgoditi. Također, navedeni prijedlog ne samo da razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak diskriminira po starosti, već i unutar skupine 'mladih' stavlja s 25% na 24% i s 40% na 36% odnosno mlade koji se odluče na visoko obrazovanje u znatno ukidanja najviše porezne stope od 40%. nepovoljniji položaj. Osim toga, navedeni prijedlog dodatno Daljnjim poreznim rasterećenjem i komplicira umjesto da pojednostavljuje porezni sustav. pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se Smatram da bi trebalo odustati od ovakvih pokušaja poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije pomoći demografiji. Umjesto toga, trebalo bi znatno i zapošljavanje obzirom da na odljev smanjiti porezno opterećenje rada svima, ukinuti ili znatno visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, smanjiti progresivnost istoga kako bi mladi, obrazovani ljudi između ostaloga, utječe i visoko porezno mogli planirati svoj trajni ostanak i rad u Republici opterećenje. Uvođenje olakšice za mlade neće Hrvatskoj. Svjestan sam da je ministarstvu financija teško značajno utjecati na dosadašnji način obračuna smanjivati rashode. Međutim, moglo bi se odustati od plaća budući da već postoje slična umanjenja smanjenja opće stope PDV-a, te rasteretiti rad u istom ili kao što je umanjenje za stanovnike Grada sličnom iznosu. Vukovara. Daljnje snižavanje stopa nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. 41 Dražen Hudoletnjak Nije prihvaćen TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE omogućeno je širenje poreznih razreda te NJEGOVA DONOŠENJA, b) Pitanja koja se trebaju smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na urediti zakonom 24% i s 40% na 36% odnosno ukidanja najviše Moje je mišljenje da bi pod ciljeve hitno trebalo staviti porezne stope od 40%. drastično porezno rasterećenje rada koje je trenutno Daljnjim poreznim rasterećenjem i previsoko. Jasno mi je da se porezom na dohodak financira pojednostavljenjem sustava stvorilo bi se lokalna samouprava i da je taj novac potreban za poticajno okruženje za poduzetništvo, investicije funkcioniranje države u cjelini. No to ne mijenja činjenicu i zapošljavanje obzirom da na odljev da je rad u RH neproporcionalno visoko oporezovan u visokoobrazovanih mladih radnika iz zemlje, odnosu na gospodarsku snagu države i građana. Bez između ostaloga, utječe i visoko porezno obzira na potrebe lokalne samouprave, porez na dohodak opterećenje. Daljnje snižavanje odnosno treba hitno smanjiti a za razliku koja nedostaje lokalnoj ukidanje stopa nije moguće zbog postavljenih samoupravi bi trebalo naći neki model kojim bi se fiskalnih okvira. nadomijestila iz državnog proračuna. Idealan prijedlog bi bio uvođenje jedinstvene stope poreza na dohodak od 9% koja bi se primjenjivala na cijelokupni iznos plaće iznad neoporezivog dijela. Alternativno, manje idealno ali barem korak u dobrom smjeru je ono što Hrvatska obrtnička komora predlaže a to je smanjenje stope od 24% na 18%. Ono što svakako treba napraviti je ukidanje progresivnog oporezivanja, tj. ukinuti stopu poreza od 36% jer je ona glavni razlog odlaska visokokvalificiranih radnika iz države. 42 Udruga gradova u RH Nije prihvaćen NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I Procjenjuje se da će porezna reforma imati DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, financijski učinak na proračune odnosno