Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (Narodne novine, broj 78/15) zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj usklađen je s najboljom europskom i međunarodnom praksom u području razvoja sustava unutarnjih kontrola i unutarnje revizije kao dijela sustava unutarnjih kontrola. Predmetnim je Zakonom uređen sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske te odgovornosti, odnosi i nadležnosti u razvoju sustava unutarnjih kontrola i unutarnja revizija kao dio sustava unutarnjih kontrola. Svrha sustava unutarnjih kontrola jest poboljšanje upravljanja radi postizanja općih ciljeva, kao što su: a) obavljanje poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način b) usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima, planovima, programima i postupcima c) zaštita sredstava od gubitaka uzrokovanih lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem te zaštita od drugih oblika nepravilnosti d) jačanje odgovornosti za uspješno ostvarenje poslovnih ciljeva e) pouzdanost i sveobuhvatnost financijskih i drugih izvještaja. Predmetni je Zakon u najvećem dijelu ostvario prvotno postavljene ciljeve koji se odnose na bolje upravljanje proračunskim sredstvima, učinkovitiju unutarnju reviziju, jačanje odnosa između povezanih institucija unutar javnog sektora odnosno jačanje preventivnih kontrola u javnom sektoru. Međutim, područje vezano uz nepravilnosti koje je propisano važećim Zakonom nije precizno uređeno te se u praksi pojavljuju određene poteškoće u primjeni pojedinih odredbi Zakona. Nacrtom prijedloga zakona će se unaprijediti područje vezano uz nepravilnosti i doraditi pojedine odredbe Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru koje su pokazale manjkavosti u praksi, pri čemu su se usvojile preporuke Državnog ureda za reviziju. Državni ured za reviziju je u Izvješću o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu posebno poglavlje posvetio području vezanom uz nepravilnosti i poduzimanju mjera protiv nepravilnosti. U navedenom Izvješću Državni ured za reviziju je naložio donošenje pravilnika koji će propisati kriterije za imenovanje osobe za nepravilnosti, obveze i način postupanja osobe za nepravilnosti te način i rokove izvještavanja o nepravilnostima. Isto tako Državni ured za reviziju je predložio u navedenom izvješću da se Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru propišu prekršajne odredbe za nedostavljanje izvješća o nepravilnostima ustrojstvenoj jedinici Ministarstva financija zaduženoj za proračunski nadzor. Predmetni nalog i preporuka Državnog ureda za reviziju može se provesti samo donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama važećeg Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Naime, iz Izvješća Državnog ureda za reviziju vidljivo je da je od 624 obveznika podnošenja izvješća o nepravilnostima, godišnje izvješće za 2016. godinu ustrojstvenoj jedinici Ministarstva financija zaduženoj za proračunski nadzor dostavilo 456 obveznika, a polugodišnje izvješće za 2017. godinu dostavilo je 499 obveznika. Nadalje, godišnje izvješće za 2017. godinu dostavilo je 428 od ukupno 623 obveznika, a polugodišnje izvješće za 2018. godinu dostavilo je 374 od ukupno 623 obveznika. S obzirom na to da se proračunski nadzor dijelom obavlja i na temelju izvješća o nepravilnostima, svi obveznici trebaju navedena izvješća dostavljati nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva financija. Naputkom o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika (Narodne novine, broj 70/12) propisani su uvjeti i načini otkrivanja, postupanja i izvješćivanja o nepravilnostima u upravljanju sredstvima državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te način i rokove izvještavanja o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava o fiskalnoj odgovornosti. Osobe za nepravilnosti su sukladno navedenom Naputku imenovane od strane ministarstava i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, važeći Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru ne daje dovoljno jasnu odredbu vezanu uz obveznike imenovanja osoba za nepravilnosti zbog čega nije moguće donijeti novi pravilnik kojim će se propisati kriteriji za imenovanje osobe za nepravilnosti, obveze i način postupanja osobe za nepravilnosti te način i rokovi izvještavanja o nepravilnostima, a što Državni ured za reviziju u naprijed navedenom Izvješću nalaže Ministarstvu financija. Izmjenama i dopunama važećeg Zakona jasnije se definiraju i obveznici imenovanja osoba za nepravilnosti, ali i pojmovi vezani uz nepravilnosti te uloga osoba za nepravilnosti i izvještavanje o nepravilnostima. Također se propisuju prekršajne odredbe za nedostavljanje izvješća o nepravilnostima ustrojstvenoj jedinici Ministarstva financija zaduženoj za proračunski nadzor. Primjenom Nacrta prijedloga zakona očekuje se bolje razumijevanje područja vezanog uz nepravilnosti te kvalitetnije i učinkovitije poduzimanje radnji protiv nepravilnosti i od obveznika Zakona i od ustrojstvene jedinice Ministarstva financija zadužene za proračunski nadzor. Također će se osigurati bolji protok informacija o prijavljenim nepravilnostima te obavljanje proračunskog nadzora na temelju izvješća o nepravilnostima jer se očekuje značajnije smanjenje broja nedostavljenih izvješća o nepravilnostima ustrojstvenoj jedinici Ministarstva financija zaduženoj za proračunski nadzor. Nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru donijet će se i pravilnik koji će propisati obveze i način postupanja po prijavljenim/uočenim nepravilnostima, kriterije i sadržaj odluke za imenovanje osobe za nepravilnosti te način i rokove izvještavanja o nepravilnostima u upravljanju sredstvima institucije. Dodatno, izmjenama i dopunama važećeg Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru obveznici primjene ovoga Nacrta prijedloga zakona uskladit će se s obveznicima primjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine, broj 111/18). Dorađene su i pojedine odredbe važećeg Zakona koje su pokazale manjkavosti u praksi. Definirano je da se promjene u rokovima i aktivnostima za provedbu preporuka unutarnje revizije predlažu u dogovoru s rukovoditeljem unutarnje revizije. I nadalje se može produžiti rok za provedbu preporuka unutarnje revizije samo jednom, ali ne više na vremenski rok od šest mjeseci već ovisno o vremenu potrebnom za provođenje preporuke, odgovorna osoba institucije utvrđuje navedeni rok. U dosadašnjoj praksi utvrđeno je da se za provedbu preporuke unutarnje revizije, posebno u dijelu informatizacije, rok od šest mjeseci pokazao nedostatnim. Radi izbjegavanja dvojbi u primjeni preciznije se uređuje obuhvat u obavljanju provjere okvira za razvoj sustava unutarnjih kontrola kako bi fokus bio na prioritetima uvažavajući pritom složenost poslovnih aktivnosti u okviru kojih se obavlja provjera te raspoloživost resursa za obavljanje provjere. Nadalje, briše se odredba kojom je bilo utvrđeno da će ministar financija pravilnikom propisati uvjete i način priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za unutarnje revizore jer je s Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj od 3. siječnja 2019. godine izostavljena profesija ovlaštenoga unutarnjeg revizora u javnom sektoru budući da je stečeni certifikat stručnog ovlaštenja za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru primjenjiv samo u institucijama javnog sektora, a ne na slobodnom tržištu rada, a što je osnovni kriterij za definiranje neke profesije reguliranom. Dosadašnja praksa je također pokazala da pojedine osobe raspoređene na radno mjesto unutarnjeg revizora moraju čekati i do godinu dana na početak izobrazbe za stjecanje zvanja ovlaštenog unutarnjeg revizora za javni sektor, dok trenutno važeći Zakon propisuje da stručno ovlaštenje moraju steći u roku od godinu dana od datuma rasporeda na radno mjesto. U tom smislu napravljene su izmjene kojima je rok za stjecanje zvanja ovlaštenoga unutarnjeg revizora vezan uz datum početka izobrazbe, a ne uz datum rasporeda na radno mjesto. Tako se svi potencijalni ovlašteni unutarnji revizori stavljaju u ravnopravan položaj s obzirom na utvrđeni rok za stjecanje stručnog ovlaštenja ministra financija odnosno certifikata koji izdaju strukovne organizacije. Integracija upravljanja rizicima u poslovanje institucija i do sada je bila obveza, međutim u praksi su se pokazale određene poteškoće u njegovoj primjeni. Naglašena je veza između rizika i ciljeva sadržanih u strateškim i drugim planskim dokumentima, a prestankom obveze izrade zasebne strategije upravljanja rizicima, ključni rizici ulaze u kontekst upravljanja poslovanjem i prestaju biti kategorija koja se razmatra izolirano. Usklađene su odredbe vezane uz izradu podzakonskih akata u skladu s odredbama ovoga Nacrta prijedloga zakona.