1. Ocjena stanja Zakonom o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 120/16, 18/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18 i 115/18; u daljnjem tekstu: Zakon) uređeno je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, tzv. I. stup trodijelnog hrvatskog mirovinskog sustava, dok II. i III. mirovinski stup čine obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Prvi stup mirovinskog osiguranja čini obvezno mirovinsko osiguranje utemeljeno na međugeneracijskoj solidarnosti, tekućem financiranju izdataka i unaprijed definiranim davanjima, a uređeno je Zakonom i drugim posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, kojima se na poseban način u odnosu na opći propis uređuje ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za pojedine kategorije osiguranika. Osiguranicima se na načelima uzajamnosti (ovisnost visine mirovine o duljini staža i visini plaća) i solidarnosti (socijalna preraspodjela u korist određenih skupina) obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti i smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine. Prema Zakonu obvezno se osiguravaju pravo na starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku, obiteljsku, najnižu i osnovnu mirovinu, profesionalnu rehabilitaciju, naknadu zbog tjelesnog oštećenja i naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava. Zakonom je propisano izjednačavanje dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, i to povećanjem dobi za po četiri mjeseca godišnje, počevši od 1. siječnja 2019. godine pa sve do kraja 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. godine izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Od 1. siječnja 2028. godine dob za žene i muškarce počinje se podizati za četiri mjeseca godišnje do 1. siječnja 2033. godine, od kada bi i žene i muškarci ispunjavali uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Vezano za sniženje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu temeljem staža osiguranja s povećanim trajanjem, za osiguranike-žene propisano je prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2026. godine, u kojem se za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava dobna granica za tu mirovinu na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem prema dobnoj granici određenoj člankom 180. Zakona. Također je propisano izjednačavanje dobi i mirovinskog staža za žene u odnosu na muškarce za prijevremenu starosnu mirovinu, na način da se dob i mirovinski staž potrebni za ostvarivanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu povećavaju za četiri mjeseca godišnje od 1. siječnja 2019. do kraja 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. godine uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nakon toga podiže se dob za žene i muškarce za po četiri mjeseca godišnje te je od 1. siječnja 2033. godine potrebno navršiti 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu. Važeće umanjenje, odnosno penalizacija prijevremene starosne mirovine uređeno je na način da se polazni faktor linearno smanjuje za 0,3% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 3,6% po godini do maksimalno 18% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Smanjenje je trajno i ne ovisi o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu. Za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika potrebno je navršiti 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju, a od 1. siječnja 2027. godine podiže se dobna granica za ostvarivanje prava na 61 godinu života uz isti uvjet staža. 2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom te posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Paketom od šest mirovinskih zakona, od 1. siječnja 2019. godine cjelovito je unaprjeđen mirovinski sustav u cilju osiguranja dugoročne održivosti i primjerenosti mirovina sadašnjih i budućih umirovljenika. Unaprjeđenjem sustava otklonjene su uočene nejednakosti u mirovinskom sustavu i ostvareni pozitivni pomaci za sadašnje i buduće umirovljenike. Međutim, Organizacijski odbor Građanske inicijative „67 je previše“ podnio je Hrvatskome saboru Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma o Zakonu o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Nakon prethodno provedenog postupka Vlada Republike Hrvatske uputila je Izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz navedenog Zahtjeva, iz kojeg proizlazi da je prikupljen dovoljan broj vjerodostojnih potpisa birača, Hrvatskome saboru na daljnji postupak. Uvažavajući volju hrvatskih građana, odnosno uvažavajući činjenicu da je nesporno prikupljen potreban broj potpisa birača za raspisivanje državnog referenduma, predlaže se donošenje ovoga Prijedloga zakona, kojim bi se u cijelosti preuzeli prijedlozi iz navedenog Zahtjeva. Ovim Prijedlogom zakona propisuju se uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu, koje može steći osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Razdoblje u kojem će žene moći ostvarivati pravo na starosnu mirovinu s nižom dobnom granicom, produljuje se do 2029. godine, što je propisano odredbama ovoga Konačnog prijedloga Zakona. Propisuju se i novi uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, koje može steći osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Razdoblje u kojem će žene moći ostvarivati pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s nižom dobnom granicom, produljuje se do 2029. godine, što je propisano odredbama ovoga Prijedloga zakona. Također se predlaže se da se pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Ovu mirovinu ne može ostvariti osiguranik koji je navršio propisanu starosnu dob za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, kao ni osiguranik koji je tu dob navršio uz sniženje starosne granice. Nadalje, polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine se smanjuje sa sadašnjih 0,3% na 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 2,4% po godini do maksimalno 12% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Također, predlaže se prijelazno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029. godine, u kojem osiguranici - žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, a u odnosu na važeće zakonsko uređenje, propisana starosna dob se povećava na način da se povećavanje starosne dobi za žene smanji sa četiri na tri mjeseca svake godine (uz iznimno povećanje od dva mjeseca u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu) te da od 1. siječnja 2030. godine, žene i muškarci mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Radi usklađivanja s predloženim produljenjem prijelaznog razdoblja izjednačavanja uvjeta za starosnu mirovinu žena u odnosu na muškarce, predlaže se i produljenje razdoblja u kojem se osiguraniku-ženi koja prvi put stječe pravo na mirovinu i ima najmanje 35 godina mirovinskog staža, povećava polazni faktor za određivanje starosne mirovine. Predlaže se produljenje razdoblja u kojem se osiguraniku-ženi za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava dobna granica za tu mirovinu na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem prema dobnoj granici određenoj člankom 5. ovoga Prijedloga zakona. Predlaže se prijelazno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029. godine, u kojem se postupno izjednačavaju uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranike- žene s uvjetima za osiguranike-muškarce, na način da se povećavanje starosne dobi i mirovinskog staža za žene smanji sa četiri na tri mjeseca svake godine (uz iznimno povećanje od dva mjeseca u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu) te da od 1. siječnja 2030. godine i muškarci i žene stječu pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nadalje, omogućava se ponovno određivanje prijevremene starosne mirovine korisnicima koji su mirovinu ostvarili u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine te im je mirovina bila određena uz smanjenje od 0,3% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će tim korisnicima počevši od 1. siječnja 2020. godine odrediti novi iznos prijevremene starosne mirovine s novim polaznim faktorom, odnosno mirovina će im se umanjiti za 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Također, predložena je naknadna procjena učinaka propisa utvrđena je člankom 17. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona.