Zakon o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 153/09) donesen je 2009. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2010. godine. Pravosudna akademija osnovana je ovim Zakonom kao posebna javna ustanova koja organizira i provodi početno usavršavanje kandidata za pravosudne dužnosnike, stručno usavršavanje vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima te kontinuirano stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika, a što je do 31. prosinca 2009. godine bilo u nadležnosti posebne ustrojstvene jedinice odnosno zavoda unutar Ministarstva pravosuđa. Ovim Zakonom kao dvije ustrojstvene jedinice Akademije bile su predviđene Državna škola za pravosudne dužnosnike i jedinica koja organizira i provodi usavršavanje vježbenika, savjetnika i pravosudnih dužnosnika, dok su tijela Akademije ravnatelj, Upravno vijeće i Programsko vijeće. Sukladno preporuci Vijeća Europe broj R (94) Vijeća Ministara državama članicama o neovisnosti, učinkovitosti i ulozi sudaca od 13. listopada 1994. države članice bile su dužne utvrditi objektivne i transparentne kriterije za imenovanje pravosudnih dužnosnika te osigurati odgovarajuću obuku kandidata za pravosudne dužnosnike prije njihovog imenovanja radi povećanja njihove neovisnosti, profesionalnosti i odgovornosti. Uvažavajući navedenu preporuku Ministarstvo pravosuđa izradilo je Stratešku studiju za izradu jedinstvenih, objektivnih i transparentnih kriterija za ulazak u sudačku i državnoodvjetničku profesiju i osnivanje Državne škole za pravosudne dužnosnike koju je Vlada Republike Hrvatske prihvatila Zaključkom od 19. prosinca 2008. godine. S obzirom na navedenu preporuku, kao i preporuke misije neovisnih stručnjaka Europske unije, Pravosudnu akademiju kao specijaliziranu ustanovu za početno usavršavanje i osposobljavanje kandidata za pravosudne dužnosnike, ali i stručno usavršavanje vježbenika, savjetnika i pravosudnih dužnosnika, bilo je potrebno izdvojiti iz Ministarstva pravosuđa. Zakonom su bili razrađeni jedinstveni i objektivni kriteriji za provedbu postupka upisa i odabir polaznika Škole te postupak polaganja završnog ispita kojeg je provodilo Povjerenstvo za upis u Školu i provođenje završnog ispita, za kandidate za suce sastavljeno iz reda članova Državnog sudbenog vijeća odnosno iz reda Državnoodvjetničkog vijeća za kandidate za zamjenike državnih odvjetnika. Kandidati primljeni u Školu bili su zaposlenici pravosudnih tijela, a njihovo je školovanje trajalo dvije godine te se sastojalo od teoretskog dijela i stručnih radionica u Školi te praktičnog dijela u pravosudnim tijelima. Na završnom ispitu provjeravala su se praktična znanja i sposobnosti stečene za vrijeme trajanja Škole. Državna škola za pravosudne dužnosnike započela je s radom 1. listopada 2010. godine. Nastavno na predlaganje i donošenje Zakona o Pravosudnoj akademiji odgovarajućim izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o državnom odvjetništvu 2009. godine, kao uvjet za imenovanje sudaca u sudove prvog stupnja odnosno općinska državna odvjetništva, bio je propisan uspješan završetak Državne škole, a odluka Državnog sudbenog vijeća odnosno Državnoodvjetničkog vijeća o imenovanju morala je biti utemeljena na završnoj ocjeni postignutoj u Državnoj školi. Na ovaj su način Zakonom o Pravosudnoj akademiji u hrvatski pravosudni sustav uvedene značajne promjene u postupak imenovanja sudaca odnosno zamjenika državnih odvjetnika, utemeljene na objektivnim i transparentnim kriterijima radi osiguranja veće profesionalnosti u obnašanju pravosudne dužnosti, osiguranja maksimalne objektivnosti pri imenovanju pravosudnih dužnosnika te jamstva imenovanja na dužnost nakon uspješno završene Škole. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 127/10) postupak upisa i provedbe završnog ispita u Državnoj školi povjeren je Državnom sudbenom vijeću za suce, odnosno Državnoodvjetničkom vijeću za zamjenike državnih odvjetnika. Zatim je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji (Narodne novine, broj 82/15) radi osiguranja jedinstvenog postupka upisa u Državnu školu za pravosudne dužnosnike,postupak upisa kandidata u Školu iz djelokruga rada Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća prenesen na Povjerenstvo za provedbu natječaja čime se rasteretilo Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće poslova izbora kandidata za upis u Školu kako bi se više posvetili svojim ustavnim ovlastima odabira kandidata za imenovanje na pravosudnu dužnost odnosno imenovanju sudaca i zamjenika državnog odvjetnika. Nadalje, izmjenama i dopunama Zakona omogućilo se polaganje završnog ispita u Školi i kandidatima koji su radom na pravnim poslovima u određenom trajanju stekli dovoljna praktična znanja i iskustva, iako nisu pohađali Školu, kako bi se i oni mogli javiti na oglase za slobodna dužnosnička mjesta te biti imenovani za pravosudne dužnosnike u prvostupanjskim pravosudnim tijelima. Provedba završnog ispita u Školi bila je povjerena Povjerenstvu za provedbu završnog ispita kao posebnom tijelu, čije je članove iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva pravosuđa imenovalo Upravno vijeće Akademije, a na koji je način omogućeno da se završni ispit provodi na jedinstven način za sve kandidate za pravosudne dužnosnike. Zakonom su uvedene i određene organizacijske promjene unutar Pravosudne akademije zbog povećanja učinkovitosti rada njezinih najvažnijih tijela te širenja njezine djelatnosti na organiziranje i provedbu stručnog usavršavanja svih službenika iz područja pravosuđa. Nastavno na navedene izmjene Zakona o Pravosudnoj akademiji istovremeno su doneseni i s njime usklađeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu - Narodne novine, broj 82/15. S obzirom da su se postojeći mehanizmi definiranja i provedbe ciljane edukacije pravosudnih dužnosnika i službenika u pravosudnim tijelima, postojeće ustrojstvo i djelokrug rada Pravosudne akademije te sustav ulaska u pravosudnu dužnost, kao i sve dosadašnje djelomične reforme reguliranja ovih područja pokazale nedostatnima pristupilo se izradi novog Zakona o Pravosudnoj akademiji. S ciljem redefiniranja značaja i uloge Državne škole za pravosudne dužnosnike, a naročito sustava polaganja završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike te u širem smislu redefiniranja sustava ulaska kandidata u pravosudni sustav predlaže se propisati obvezu pohađanja Škole i polaganja završnog ispita za sve osobe primljene na neodređeno vrijeme na mjesto savjetnika u pravosudna tijela u trajanju od godine dana. Savjetnicima zatečenim u pravosudnim tijelima na dan stupanja na snagu ovoga Zakona omogućava se izbor između pohađanja Škole i polaganja završnog ispita. Pri planiranju programa za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika predlaže se voditi računa o individualnim potrebama pravosudnih dužnosnika, potrebama sustava i većoj zastupljenosti različitih grana prava te uz edukacije iz pravnih područja omogućiti i razvijanje i jačanje potrebnih vještina. Predloženo je unapređenje i nadogradnja sustava kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika i službenika iz područja pravosuđa te proširenje djelatnosti stručnog usavršavanja na druge ciljane skupine polaznika,uključujući i druge sudionike u postupcima pred pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj, a čime je Akademiji dana šira mogućnost stjecanja vlastitih prihoda. Predložene su i promjene u unutarnjoj strukturi vođenja i funkcioniranja Pravosudne akademije na način da se predlaže smanjiti broj članova Upravnog vijeća i povećati broj članova Programskog vijeća, s ciljem učinkovitijeg načina donošenja odluka te kreiranja što kvalitetnijih programa, sve sukladno Zakonu o ustanovama i drugim propisima. Posebna pozornost posvećena je sprječavanju mogućih sukoba interesa kroz članstvo u različitim tijelima Akademije pa je predložena ograničena mogućnost istovremenog obnašanja funkcija člana različitih tijela Akademije.