Državni zavod za statistiku (u daljnjem tekstu: Zavod) središnje je tijelo državne uprave (državna upravna organizacija), glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske te glavni predstavnik nacionalnoga statističkog sustava pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnima za statistiku. Službena statistika ima vrlo važnu ulogu u demokratskom društvu jer državi, gospodarstvu i javnosti pruža objektivne i nepristrane informacije o gospodarskome, demografskome, socijalnome, zdravstvenome i ekološkom stanju, djelatnostima ili događajima koji se mogu mjeriti statističkim metodama te omogućuje ispunjavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske koje se odnose na proizvodnju i diseminaciju službene statistike. Područje službene statistike u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o službenoj statistici (Narodne novine, br. 103/03, 75/09, 59/12 i 12/13 - pročišćeni tekst) te provedbenim propisima donesenima na temelju tog Zakona, a na razini Europske unije Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87 od 31. ožujka 2009.) kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 2015/759 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 223/2009 o europskoj statistici (SL L 123 od 19. svibnja 2015. - u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 223/2009). Zakon o službenoj statistici u članku 34. propisuje da se opsežna statistička istraživanja uređuju posebnim zakonom i sastavni su dio Programa statističkih aktivnosti i Godišnjega provedbenog plana. Popis poljoprivrede u Republici Hrvatskoj u 2020. godini (u daljnjem tekstu: Popis poljoprivrede) opsežno je statističko istraživanje čiji je cilj dobivanje što preciznijih podataka o hrvatskoj poljoprivredi (gospodarenju zemljištem i načinu poljoprivredne proizvodnje, načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, stočnom fondu i objektima za smještaj životinja i gospodarenje stajskim gnojem, navodnjavanju, radnoj snazi u poljoprivredi, dopunskim djelatnostima na poljoprivrednom gospodarstvu, prodaji poljoprivrednih proizvoda, mjerama potpore ruralnom razvoju te o prilagodbi na ekološku poljoprivrednu proizvodnju i aspektima zaštite okoliša) i utvrđivanje važnosti te djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo. Prikupljeni podaci o strukturi poljoprivrednih gospodarstava bit će usporedivi na razini Europske unije i pružit će potrebnu statističku bazu znanja za planiranje, provedbu, nadzor, procjenu i reviziju povezanih politika, osobito Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a), uključujući mjere ruralnog razvoja, okolišne politike, politike za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, korištenja zemljišta i neke ciljeve održivog razvoja. Podaci koji se zahtijevaju Uredbom (EU) br. 2018/1091 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1166/2008 i (EU) br. 1337/2011 trebaju obuhvatiti 98 % ukupno korištene poljoprivredne površine (KPP-a) (bez povrtnjaka) i 98 % stočnih jedinica svake države članice. Integriranom statistikom na razini poljoprivrednih gospodarstava potrebno je obuhvatiti površine korištene za poljoprivrednu proizvodnju, uključujući zemljište kojim se koristi nekoliko poljoprivrednih gospodarstava zbog primjene zajedničkih prava. Stoga se predlaže donošenje Zakona o Popisu poljoprivrede 2020., kojim će se definirati nacionalni pragovi te odrediti sadržaj Popisa poljoprivrede te popisne jedinice, zatim prikupljanje podataka, prava i obveze sudionika Popisa poljoprivrede, organizacija i provedba Popisa poljoprivrede, financiranje i ostala pitanja važna za provedbu Popisa poljoprivrede. Ovim Zakonom predlaže se da se Popis poljoprivrede provede u razdoblju od 1. do 30. lipnja Podaci za provedbu Popisa poljoprivrede prikupljaju se neposredno od popisnih jedinica (obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i poslovnih subjekata) i iz administrativnih izvora podataka, odnosno administrativnih evidencija u Republici Hrvatskoj koje sadržavaju podatke potrebne za provedbu Popisa poljoprivrede. Popisom poljoprivrede bit će obuhvaćena poljoprivredna gospodarstva koja imaju više od 0,40 hektara korištene poljoprivredne površine (KPP-a) i/ili 0,5 stočnih jedinica ili manje od 0,40 hektara korištene poljoprivredne površine (KPP-a), ali najmanje 0,1 hektar voćnjaka, vinograda i/ili maslinika, bilo koju površinu rasadnika, površine pod povrćem, sjemenskim usjevima i presadnicama, cvijećem i ukrasnim biljem ili gljivama namijenjene za tržište te sve pčelinje zajednice. Popisom poljoprivrede neće biti obuhvaćene površine pod povrtnjacima za vlastite potrebe s manje od 100 m2. Predlaže se da se Popisom poljoprivrede obuhvate obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom i s njom povezane ostale korisne djelatnosti i poslovni subjekti, kao i njihovi dijelovi koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju. Prikupljanje podataka za poljoprivredna gospodarstva obavit će se s pomoću elektroničkih i tiskanih obrazaca tako da će se za obiteljska poljoprivredna gospodarstva provesti metodom osobnog intervjua uz pomoć prijenosnog računala (CAPI - Computer Assisted Personal Interview), a za poslovne subjekte provest će se izvještajnom metodom putem interneta (CAWI - Computer Assisted Web Interview), a iznimno putem tiskanih obrazaca. Popisom poljoprivrede prikupit će se podaci o upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom, članovima gospodarstva i radnoj snazi na poljoprivrednom gospodarstvu, gospodarenju zemljištem i načinu poljoprivredne proizvodnje, korištenju oranica, povrtnjaka (okućnica), livada i pašnjaka, voćnjaka, vinograda, maslinika, rasadnika, ostalih trajnih nasada i ostalog zemljišta, gljivama, broju stoke, peradi i ostalih životinja, objektima za smještaj životinja i gospodarenje stajskim gnojem, navodnjavanju, ekološkoj poljoprivredi, mjerama potpore ruralnom razvoju i obavljanju ostalih korisnih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu. Popis poljoprivrede provest će se prema metodologiji Popisa poljoprivrede, kojom se uređuje organizacija, provedba, sadržaj i definicije. U toj su metodologiji sadržaj i definicije usklađeni s programom europskih istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava. Pravilnik kojim će se urediti metodologija Popisa poljoprivrede donosi ravnatelj Zavoda. Zakonom se utvrđuje da su organizacija i provedba Popisa poljoprivrede, kao i donošenje i provedba Pravilnika o metodologiji Popisa poljoprivrede u nadležnosti Zavoda. Radi koordiniranja aktivnosti u županijama i Gradu Zagrebu osnovat će se popisna povjerenstva za županije, odnosno za Grad Zagreb. Za područje jednoga grada ili više gradova i općina odnosno gradskih četvrti Grada Zagreba osnovat će se popisni centri. Predviđa se da će u provedbu Popisa poljoprivrede biti uključeno oko 3.000 sudionika (popisivača, kontrolora, koordinatora, članova popisnih povjerenstava i članova popisnih centara) za koje će se organizirati posebna poduka. Podaci koji se prikupe provedbom Popisa poljoprivrede koristit će se isključivo za statističke svrhe te će biti temelj za ažuriranje Statističkog registra poljoprivrednih gospodarstava.