Reforma zemljišnih knjiga i katastra provodi se kontinuirano kroz duže vremensko razdoblje s ciljem uspostave modernog, efikasnog i transparentnog sustava vođenja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka u elektroničkom obliku. Republika Hrvatska sustavno sređivanje zemljišnih knjiga provodi i u sklopu Nacionalnog programa reforme zemljišnih knjiga i katastra Vlade Republike Hrvatske pod nazivom „Uređena zemlja“. Slijedom toga, a u cilju implementacije novih informatičkih i tehnoloških rješenja, višekratno je dopunjavan Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17, u daljnjem tekstu: ZZK) kako bi se osigurala primjena nekih novih pravnih instituta. Ovim Prijedlogom zakona sve dosadašnje izmjene i dopune ZZK objedinile bi se u jedinstveni tekst novoga zakona, pa se predlaže novi integralni tekst zakona sa svim relevantnim promjenama u postupku reforme zemljišnoknjižnog sustava. Ocjenjujući sadašnje stanje treba navesti da su se ostvarili svi zadani kratkoročni i srednjoročni ciljevi postavljeni kroz reformu zemljišnih knjiga i katastra. U tom smislu bitno je napomenuti sljedeće: Sve zemljišne knjige vode se isključivo u elektroničkom obliku, a podaci zemljišnih knjiga dostupni su putem interneta bez naknade svim građanima Republike Hrvatske. Broj neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta smanjen je s 359.500 predmeta u kolovozu 2004., na 46.432 predmeta u prosincu 2018., a broj dana za prosječno rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta smanjen je s 800 dana u 2004., na 25 u prosincu 2018., s ciljem da se redovni zemljišnoknjižni postupci rješavaju u roku od 10 dana. U 2018. zaprimljeno je 495.739 predmeta i izdano 1.157.050 zemljišnoknjižnih izvadaka. Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) uveden je u sve zemljišnoknjižne odjele i katastarske urede te je u punom produkcijskom radu od 21. studenoga 2016., što je bio jedan od ciljeva i zadataka Nacionalnog programa reformi, u okviru mjere: „Unaprjeđenje sustava katastra i zemljišnih knjiga“. Svrha ovoga sustava je ubrzanje procesa registracije nekretnina kako u katastarskom, tako i u zemljišnoknjižnom sustavu, podizanje razine pravne sigurnosti u prometu nekretnina, racionalizacija i pojednostavljenje poslovnih procesa te poboljšanje odnosa s korisnicima, brzina i kvaliteta pružanja usluga. Ovaj sustav jedna je od ključnih poluga izgradnje e-Hrvatske i razvoja poduzetništva i osiguranja povjerenja građana u registre. Nadalje, unutar ZIS-a razvijena je aplikacija One Stop Shop (OSS) koja je dovršena kroz Projekt IPA 2008 te je od lipnja 2014. moguće ishoditi zemljišnoknjižni izvadak neovisno o mjesnoj nadležnosti suda na bilo kojem zemljišnoknjižnom odjelu u Republici Hrvatskoj. Danas, s obzirom da je ZIS u punoj produkciji zemljišnoknjižni, izvaci izdavani od strane zemljišnoknjižnih odjela neovisno o sudskoj nadležnosti izdaju se putem ZIS-a. Preko OSS-a, odnosno ZIS-a omogućeno je javnim bilježnicima, odvjetnicima i sustavu e- Građani izdavanje zemljišnoknjižnih izvadaka sa snagom javne isprave. Građani od 1. studenoga 2015. imaju mogućnost navedenim putem pribaviti vjerodostojan zemljišnoknjižni izvadak bez potrebe odlaska na zemljišnoknjižni odjel općinskog suda. Od 15. ožujka 2017., omogućena je dodatna funkcionalnost ZIS-a, i to podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem, od strane javnih bilježnika i odvjetnika kao ovlaštenih korisnika kojim postupkom se također pridonosi konačnom cilju, a to je elektroničko poslovanje u zemljišnim knjigama. Izmjenama i dopunama ZZK-a normativno su praćene aktivnosti reforme zemljišnih knjiga i katastra u vremenu od 2004. do 2018. te su zakonskim novelama definirani svi novi poslovni procesi i novi instituti zemljišnoknjižnog prava koji nisu bili uređeni ZZK-om. Činjenica velikog broja izmjena i dopuna ZZK-a upućuje na izuzetnu dinamiku promjena u zemljišnoknjižnom sustavu, prije svega u poslovnim procesima i organizaciji rada koji su utemeljeni na novim informatičkim tehnologijama te ih je bilo nužno i pravno definirati radi njihove primjene. Novim Prijedlogom zakona znatno je pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, za koji se u praksi pokazalo da je dugotrajan te su ovim Zakonom propisani rokovi za postupanje čime bi se utjecalo na duljinu trajanja predmetnih postupaka. Također, redefinirani su poslovni procesi za provedbu predmetnih postupaka. Odredbom zakona propisano je da opća punomoć za sastavljanje privatne isprave koja je temelj upisa u zemljišnu knjigu ne smije biti starija od jedne godine u trenutku sastavljanja, dok je u prethodnom zakonu odredba bila razlogom pokretanja većeg broja pojedinačnih ispravnih postupaka jer se rok utvrđivao od trenutka podnošenja prijedloga. Prijedlog zakona uvodi jasno definiranje redovnih i posebnih zemljišnoknjižnih postupaka te djelokrug postupanja u odnosu na iste od strane zemljišnoknjižnih referenata, sudskih savjetnika i sudaca. Zemljišnoknjižni postupak se ovim Zakonom određuje kao hitan postupak, te se određuje rok za donošenje rješenja u redovnim zemljišnoknjižnim postupcima. Također, a obzirom na stupanje na snagu Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (Narodne novine, broj 48/18, u daljnjem tekstu: Opća uredba), podaci zemljišne knjige osim što su javni proglašeni su i elektronički dostupnima te se time zakon usklađuje s odredbama Opće uredbe. Nadalje, novim Prijedlogom zakona određuje se rok 1. rujna 1980. za brisanje hipoteka koje su upisane prije navedenog datuma po službenoj dužnosti dok je u prethodnom zakonu rok bio 25. prosinca 1958. Tom odredbom znatno će se pojednostaviti brisanje starih hipotekarnih tražbina za koje je do sada bilo potrebno provoditi poseban postupak amortizacije. Uvodi se i rok od 3 godine za osnivanje zemljišnih knjiga u katarskim općinama u kojima se vodi polog isprava ili kartoni zemljišta. Za one katastarske općine koje nemaju zemljišnu knjigu, ovim Prijedlogom zakona određuje se rok od 5 godina za osnivanje, odnosno otvaranje zemljišne knjige. U odnosu na postupak osnivanja i obnove zemljišnih knjiga uvodi se provedba navedenih postupaka na postojećem katastarskom operatu, ako sud ocijeni istu potrebnom. Nastavno na navedeno određuje se rok u kojem tijelo nadležno za katastar mora dostaviti predmetni katastarski operat. Odredbama ovoga Prijedloga zakona jasnije se definiraju ovlaštenici informacijskog sustava u primjeni suda, odnosno pravo na pristup i pretragu podataka zemljišne knjige elektroničkim putem. Propisuje se obavezno skeniranje ulaznih dokumenata, kada za to budu osigurani tehnički uvjeti, te se uvodi elektronička zbirka isprava. Sve navedeno postepeno dovodi do potpunog elektroničkog postupanja u zemljišnim knjigama odnosno do elektroničkog spisa. Nastavno na već razvijenu Digitalnu arhivu u ZIS-u, kroz reformu zemljišnih knjiga nastavlja se razvoj digitalizacije te se planira provesti skeniranje preostalih ručno vođenih zemljišnih knjiga. Skeniranjem ručno vođenih zemljišnih knjiga stvorile bi se pretpostavke za uspostavu središnje arhive zemljišnih knjiga svih općinskih sudova na jednom mjestu. Novim zakonom pojednostavit će se postupanje u zemljišnim knjigama, što će uz propisivanje rokova, dovesti i do bržeg postupanja u zemljišnim knjigama. Nadalje, daljnjim razvojem funkcionalnosti ZIS-a ostvaruju se pretpostavke za elektroničko postupanje, odnosno postupno potpuni prelazak na elektroničko poslovanje sa zemljišnim knjigama. Pojednostavljenjem procesa uskladit će se i veći broj zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka, čime će se povećati pravna sigurnost u postupanju s nekretninama.