Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 98/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) temeljni je izvor parničnog procesnog prava. Zakon o parničnom postupku više je puta mijenjan s ciljem da se prevladaju uočeni problemi u njegovoj primjeni i unaprijedi sustav ostvarivanja građanskopravne zaštite, osobito funkcionalizacijom, ubrzanjem i smanjenjem troškova parničnog postupka. Potreba za ovim izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku nastavak je rada na otklanjanju problema u primjeni zakona i unaprijeđenu funkcionalizacije pravosudnog sustava, ubrzanju i skraćivanju trajanja sudskih postupka, a time i smanjenju troškova parničnog postupka. U osnovi predloženih izmjena i dopuna jest nužnost izmjene pravila o reviziji te uvođenje novog instituta (novog načina rješavanja sporova u kojima odluka ovisi o rješavanju istog pravnog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu) za sporove koji su u većem broju pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju – tzv. „ogledni postupak“. Prema novom uređenju reviziju, kao izvanredni pravni lijek, stranke mogu podnijeti samo ako im Vrhovni sud Republike Hrvatske to prethodno dopusti ili ako im je to dopušteno zakonom. Prijedlog za dopuštenje revizije stranka bi mogla podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka drugostupanjske presude, a u prijedlogu mora navesti određeno pravno pitanje zbog kojeg predlaže da se dopusti revizija i razloge zbog kojih je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a o dopuštenosti revizije odlučuje vijeće od pet sudaca rješenjem protiv kojeg nije dopušten pravni lijek. Razlog zbog kojeg bi revizija bila dopuštena mora biti i isključivo je pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno, pravno pitanje važno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito: - ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili - ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili - ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili - ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije – trebalo preispitati sudsku praksu. Predloženim rješenjem sužava se mogućnost podnošenja tzv. „redovne revizije“, odnosno, pravo na reviziju mora biti dopušteno (odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili na temelju zakona). Navedeno je, zapravo, modifikacija ranijeg sustava u kojem je o dopuštenost revizije stajalište trebao zauzeti drugostupanjski sud, a što se u praksi nije pokazalo naročito uspješnim jer je iskustvo pokazalo da drugostupanjski sudovi nisu bili spremni dopuštati revizije protiv svojih odluka. Nakon što vijeće petorice sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzme stajalište da je riječ o pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno, za razvoj prava kroz sudsku praksu, stranka može podnijeti reviziju u roku od 30 dana od primitka odluke revizijskog suda o dopuštenosti revizije. Novi koncept prava na reviziju primjenjivao bi se u svim postupcima u kojima do stupanja na snagu ovoga zakona nije donesena drugostupanjska odluka, ali i na podnošenje, sadržaj i postupak povodom revizije prema posebnim zakonima u kojima je drugostupanjska odluka donesena nakon stupanja na snagu ovoga zakona. Uvođenjem novog instituta tzv. „oglednog postupka“ postižu se dvije stvari. Prvo, ubrzat će se postupanje u svim onim postupcima u kojima je bit (meritum) stvari u pogledu pravnog pitanja isti, a koji su pokrenuti u većem broju ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju. Drugo, odlukom koju zauzme Vrhovni sud Republike Hrvatske o tom pravnom pitanju (pitanje mora biti važno za jedinstvenu primjenu prava) jamči se jedinstvena primjena prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno, na taj način razvija se pravo kroz sudsku praksu, što je ustavna zadaća Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Ogledni postupak započinje na sudu prvog stupnja koji, kada prepozna da se radi o pravnom pitanju koje je prema procjeni suda prvog stupnja važno za jedinstvenu primjenu prava, a koje se pojavljuje u većem broju postupaka, traži sjednicu sudskog odjela i ovisno o zaključku sjednice odjela prijedlog pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava sa spisom predmeta dostavlja Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi zauzimanja pravnog shvaćanja o tom pitanju. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske traži očitovanje od svih predsjednika prvostupanjskih sudova o postojanju i broju takvih sporova te nakon prikupljenih podataka predmet daje na odlučivanje sjednici odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja u roku od 30 dana mora odlučiti o dopuštenosti prijedloga. Ako sjednica odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske dopusti prijedlog, o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava sjednica odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske mora odlučuje u daljnjem roku od 90 dana. Prvostupanjski sudovi vezani su pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Nadalje, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku predlaže se propisati način na koji sud treba obračunati troškove u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u sporu kako bi se olakšao sudski posao u dijelu računanja troškova, ali i radi formiranja jedinstvene sudske prakse. Dakle, umjesto obračuna troškova svake strane, sud će strani koja je postigla veći uspjeh u sporu priznati troškove u postotku koji odgovara razlici njezinog uspjeha i uspjeha protivne strane. Uspjeh stranka treba računati prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu. Radi poticanja mirnog rješenja spora, predloženim izmjenama i dopunama predlaže se dati veća ovlast sucima kod odluke o troškovima postupka koji postaju ovisni o nastojanju stranke da se spor riješi mirnim putem. Predloženim izmjenama i dopunama napušta se zapisničko evidentiranje ročišta (tamo gdje su za to ispunjeni uvjeti), uvodi se mogućnost održavanja ročišta na daljinu (audio-vizualnim uređajima), propisuje mogućnost sankcioniranja stranaka za prekasno dostavljeni podnesak tako da se prekasno predani podnesci ne uzima u obzir. Od ostalih izmjena i dopuna bitno je ukazati na ujednačavanje rokova za žalbu tako da se propisuje jedinstveni rok od 15 dana za podnošenje žalbe u svim vrstama postupaka. Radi ubrzanja postupka i rasterećenja sudova propisuju se veće ovlasti sudskim savjetnicima tako što se propisuje da se u postupcima pred trgovačkim sudovima sudskim savjetnicima daje ovlaštenje donositi odluke o prekidu postupka, nastavku prekinutog postupka i obustavi postupka iz razloga navedenih zakonom. Osim navedenoga, propisuje se da u postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv odluke ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu odredi drukčije. Značajne izmjene predlažu se i za sporove pred trgovačkim sudovima koji sudovi se rasterećuju od gospodarski neznačajnih predmeta (konkretno, u sporovima radi naknade za opskrbu pitkom vodom, plinom, toplinskom i električnom energijom; naknade za održavanje čistoće i komunalne naknade; naknade iz pretplatničkog ugovora javnih komunikacijskih usluga; naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma; naknade za rtv pristojbu; naknade za parkiranje; regresne zahtjeve iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja). U postupku pred trgovačkim sudom naglasak se stavlja na materijalne dokaze, dozvoljava se traženje stručnih mišljenja, dopuštaju pisani iskazi svjedoka, propisuje da se obavijesti o ročištima pribavljaju putem mrežne stranice e-predmet.