Ocjena stanja Republika Hrvatska postala je strankom Protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 7/02, u daljnjem tekstu: Protokol o biološkoj sigurnosti) danom stupanja na snagu Protokola 11. rujna 2003. godine. Dopunski protokol iz Nagoye i Kuala Lumpura o odgovornosti i naknadi štete uz Protokol o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol, u daljnjem tekstu: Dopunski protokol) predstavlja dopunu članica 27. Protokola o biološkoj sigurnosti. Dopunski protokol usvojenje 15. listopada 2010. godine na 5. konferenciji stranaka Protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) i 10. konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti u Nagoyi, Japan, a stupio je na snagu 5. ožujka 2018. godine. Dopunski protokol, kao i Protokol o biološkoj sigurnosti, koristi termin „živi modificirani organizam" koji se može smatrati identičan terminu „genetski modificirani organizam" prema tumačenju Tajništva Konvencije o biološkoj raznolikosti dostupnom na internetskoj stranici Protokola o biološkoj sigurnosti: http://bch.cbd.int/protocol/cpb_faq.shtml#faq3. Navedeno je potrebno imati na umu zbog činjenice da EU zakonodavstvo pa tako i hrvatsko zakonodavstvo koristi termin „genetski modificirani organizam". Dopunski protokol primjenjuje se na štetu koju uzrokuju živi modificirani organizmi čije je porijeklo u prekograničnom prijenosu (namjernom, nenamjernom i ilegalnom). Navedeni živi modificirani organizmi mogu biti namijenjeni za neposrednu upotrebu kao hrana ili hrana za životinje, odnosno za preradu, namijenjeni za ograničenu upotrebu ili namijenjeni za namjerno unošenje u okoliš. Dopunski protokol primjenjuje se u području pod nacionalnom jurisdikcijom. Obzirom da šteta nastala utjecajem živih modificiranih organizama, može nastati njihovim prekograničnim prijenosom, provozom, uporabom, uvođenjem u okoliš i stavljanjem na tržište, uključujući i proizvode koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od živih modificiranih organizama, problematika odgovornosti i naknade šteta nastalih pod utjecajem živih modificiranih organizama odnosi se na određeni krug gospodarskih subjekata, potencijalnih uvoznika takvih organizama, operatora i korisnika koji stavljaju takve organizme na tržište, koriste ili proizvode žive modificirane organizme ili proizvode koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od živih modificiranih organizama. Problematika odgovornosti i naknade štete na razini Europske unije uređena je Direktivom 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (SL L 143, 30.4.2004., str. 56). Direktiva 2004/35/EZ prenesena je u nacionalno zakonodavstvo Uredbom o odgovornosti za štete u okolišu (Narodne novine, broj 31/17). Uredba o odgovornosti za štete u okolišu uređuje djelatnosti koje se smatraju opasnima za okoliš i/ili ljudsko zdravlje, kriterije prema kojima se procjenjuje prijeteća opasnost i utvrđuje šteta u okolišu, najprikladnije mjere za otklanjanje štete u okolišu, njihova svrha i način odabira, način otklanjanja štete u okolišu (uključujući posebne uvjete glede pojedinih sastavnica okoliša, zaštićenih vrsta i prirodnih staništa), te način specificiranja troškova vezano za utvrđivanje i otklanjanje prijeteće opasnosti i štete u okolišu, postupak utvrđivanja mjera za otklanjanje štete u okolišu te druga pitanja s tim u vezi. Tako se odredbe Uredbe primjenjuju i na prijeteću opasnost od štete i štetu u okolišu koje mogu nastati uslijed obavljanja djelatnosti/aktivnosti koje predstavljaju rizik za okoliš i/ili ljudsko zdravlje, a u smislu Uredbe, između ostalog odnose se na prijevoz i uporabu genetski modificiranih mikroorganizama u zatvorenim sustavima, namjerno uvođenje u okoliš, prijevoz i stavljanje na tržište genetski modificiranih organizama te prekogranični promet otpadom genetski modificiranih organizama. Problematika odgovornosti i naknade štete nastalih pod utjecajem genetski modificiranih organizama navedena je i u članku 55. Zakona o genetski modificiranim organizmima (Narodne novine, br. 70/05, 137/09, 28/13 i 15/18) koji upućuje na posebne propise. Osnovna pitanja ko ja se trebaju urediti Zakonom Ovim Zakonom potvrđuje se Dopunski protokol kako bi njegove odredbe u skladu s člankom 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Također, ovim Zakonom utvrđuju se nadležna tijela za njegovu provedbu. Donošenjem ovoga Zakona Republika Hrvatska će prihvatiti međunarodni pravni okvir koji postavlja odgovarajuća pravila i postupke u području odgovornosti i naknade štete koji se odnosi na žive modificirane organizme čije je porijeklo u prekograničnom prijenosu s ciljem očuvanja i održive upotrebe bioraznolikosti, također uzimajući u obzir rizike za zdravlje ljudi. U tom smislu, Dopunski protokol utvrđuje osnovna pitanja kao što su: definiranje šteta po bioraznolikost (članak 2.), potreba poduzimanja preventivnih mjera u slučaju kada postoji vjerojatnost nastanka štete (stavak 4. preambule, članak 2., članak 5. stavak 3.), utvrđivanje mjera odgovora nadležnih tijela i subjekata koji su počinili štetu (članak 5.), ukazuje da stranke zadržavaju pravo da u svojem nacionalnom zakonodavstvu predvide financijsku sigurnost (članak 10.). i utvrđuje povezanost sa građanskopravnom odgovornošću sukladno nacionalnom zakonodavstvu (članak 12.). Donošenje Zakona i njegovo stupanje na snagu pretpostavka je kako bi Republika Hrvatska, polaganjem svoje isprave o pristupu kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, kao depozitara, izrazila svoj pristanak biti vezana Dopunskim protokolom te kako bi Dopunski protokol za Republiku Hrvatsku stupio na snagu. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Krajnji cilj koji se želi postići donošenjem ovoga Zakona je doprinijeti očuvanju i održivoj upotrebe bioraznolikosti, uzimajući u obzir i rizike za zdravlje ljudi primjenom međunarodnih pravila i postupaka za utvrđivanje odgovornosti i nadoknade štete nastale uporabom živih modificiranih organizama, odnosno genetski modificiranih organizama.